---
title: "Jermenija: klimatski rizik i karta opasnosti · Criora"
description: "Jermenija: rizik 43 od 100, srednji. Glavne pretnje: zemljotresi i rečne poplave. Na osnovu podataka Svetske banke, INFORM i ND-GAIN."
url: "https://criora.com/sr/atlas/ARM"
language: "sr"
---

# Jermenija Klimatski rizik i karta opasnosti

Jermenija: rizik 43 od 100, srednji.

Region
:   Azija

Podregion
:   Zapadna Azija

Prihod
:   Viši srednji

1. Slab
2. Nizak
3. Srednji
4. Visok
5. Opasan

Neke opasnosti su ovde jake, ali ocena uzima u obzir i koliko dobro se zemlja s njima nosi, pa je ukupni rizik srednji.

## Glavne pretnje

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 7,3 od 10 | Zemljotres |  | Visok |
| 5,3 od 10 | Rečna poplava |  | Srednji |
| 4,9 od 10 | Suša |  | Srednji |
| 4,2 od 10 | Epidemije |  | Srednji |

[Ispod su još 4 pretnje: sukobi (3,0 od 10), priobalna poplava (0,0 od 10), cunami (0,0 od 10), vetar tropskih ciklona (0,0 od 10).](https://criora.com/sr/atlas/ARM#threats)

Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.

Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „bolesti koje prenose životinje” (7,6 od 10).

Budućnost
:   [+4,4 °C do 2080. godine u odnosu na period 1970-2000, ako emisije nastave da rastu](https://criora.com/sr/atlas/ARM#future)

Gradovi
:   [Jerevan](https://criora.com/sr/atlas/ARM#cities)

Mapa opasnosti

[Mapa opasnosti: Zemljotresi: koliko jako se tlo trese pri udaru čija je verovatnoća u 50 godina jedan prema deset. Izvor: GSHAP.](https://criora.com/sr/?lat=40.183097&lon=44.511606&layer=seismic_hazard%3A%3Apga_475&band=1)

Ne osećaju se  Razorni

Zemljotresi: koliko jako se tlo trese pri udaru čija je verovatnoća u 50 godina jedan prema deset. Izvor: GSHAP.

[Otvori veliku mapu](https://criora.com/sr/?lat=40.183097&lon=44.511606&layer=seismic_hazard%3A%3Apga_475&band=1)

Još na mapi: [suše](https://criora.com/sr/?lat=40.183097&lon=44.511606&layer=aqueduct_water_stress%3A%3Adrr&band=1) · [požari](https://criora.com/sr/?lat=40.183097&lon=44.511606&layer=burned_area%3A%3Aclimatology_22yr&band=1)

---

## Događaji uživo

Katastrofe koje još traju i zvanična upozorenja na snazi, prema službama koje ih prate.

Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.

[Otvori mapu uživo](https://criora.com/sr/?ref=atlas-pulse)

## Zašto je ocena 43

Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.

Za 5 godina Rizik

1. 43  Klima i energija   Srednji    Poplave, suše, cikloni i epidemije, vrućina i hladnoća, energija i emisije.
2. 43  Priroda   -1,1   Srednji    Voda, hrana, zdravlje, šume i kako će ih pogoditi klimatske promene; zemljotresi i cunamiji.
3. 34  Društvo   Nizak    Siromaštvo, zdravlje, obrazovanje, nejednakost, sukobi i ljudi primorani da napuste dom.
4. 48  Rizik slabog upravljanja   Srednji    Koliko loše rade vlast, bolnice, veze, putevi i priprema za katastrofe.
5. 50  Rizik slabe adaptacije   +4,0   Srednji    Koliko privreda, vlast i društvo nisu spremni da ulažu u zaštitu od klimatskih promena.

## Koje još pretnje postoje?

Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 3,0 | Sukobi |  | Nizak |
| 0,0 | Priobalna poplava |  | Slab |
| 0,0 | Cunami |  | Slab |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona |  | Slab |

INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 0,4% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).

Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.

## El Ninjo

El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.

Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:

Mart-maj
:   Više padavina nego obično: 10 od 17 godina sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 6. Slab znak, možda slučajnost.

„Više padavina nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u trećini sa najviše padavina. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.

Ovi redovi su prosek za zemlju. Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: nijedna nije pokazala jasan znak koji se u proseku ne vidi.

[Na koje još zemlje utiče El Ninjo](https://criora.com/sr/atlas/el-nino#ARM)

## Klima do 2050. i 2080.

Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.

+4,4 °C

### Temperatura

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   +3,3 °C → +4,4 °C

Ako emisije prestanu da rastu
:   +2,6 °C → +2,8 °C

Najtopliji mesec: toplije za oko 6,8 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.

+23 mm

### Godišnje padavine

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   +44 mm → +23 mm

Ako emisije prestanu da rastu
:   +19 mm → +40 mm

Najsuvlji mesec: do 2080. otprilike iste padavine, čak i ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 700 mm, pa će porast do 2080. biti oko 3 % godišnje sume.

52%

### Teritorija pod visokim vodnim stresom

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   40% → 52%

Ako se emisije smanje
:   40% → 40%

Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 40%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.

0,1%

### Rečne poplave

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   0,1% → 0,1%

Ako emisije prestanu da rastu
:   0,1% → 0,1%

Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 0,7%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.

Klimatske zone zemlje

Scenario

Do 2080. godine 28% teritorije pomera se u topliju klimatsku zonu.

Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.

Sada

Kontinentalna 91%

2050

Kontinentalna 82%

2080

Kontinentalna 65%

21%

15%

Kontinentalna: hladne zimeUmereno topla: blage zimeSuva: malo padavina

Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.

### Nivo mora

Bez izlaza na more, nije primenljivo.

Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.

## Gradovi sa sopstvenom stranicom

Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.

- [Jerevan](https://criora.com/sr/atlas/ARM/yerevan)   · 1,1 mil. stanovnika   Zemljotresi: veoma jaki potresi na čvrstom tlu (0,33 g), na mekom jači. Jače nego u 90% velikih gradova sveta.

g je ubrzanje Zemljine teže: od oko 0,1 g trese snažno i moguća su laka oštećenja zgrada.

## Proverite rizik na svojoj adresi

Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.

### Bilo koja adresa ili mesto

Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.

ili[izaberi tačku na mapi →](https://criora.com/sr/)

## Jermenija u globalnom kontekstu

Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.

### Zapadna Azija

11. mesto od 18, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 42

1. [7OmanSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/OMN)
2. [8GruzijaSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/GEO)
3. [9JordanSrednji42](https://criora.com/sr/atlas/JOR)
4. [10KuvajtSrednji43](https://criora.com/sr/atlas/KWT)
5. [11JermenijaSrednji43](https://criora.com/sr/atlas/ARM)
6. [12TurskaSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/TUR)
7. [13AzerbejdžanSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/AZE)
8. [14LibanSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/LBN)
9. [15IrakSrednji56](https://criora.com/sr/atlas/IRQ)
10. [16Palestinske teritorijeVisok61](https://criora.com/sr/atlas/PSE)

### Azija

21. mesto od 48, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 46

1. [17MongolijaSrednji42](https://criora.com/sr/atlas/MNG)
2. [18KuvajtSrednji43](https://criora.com/sr/atlas/KWT)
3. [19KinaSrednji43](https://criora.com/sr/atlas/CHN)
4. [20KazahstanSrednji43](https://criora.com/sr/atlas/KAZ)
5. [21JermenijaSrednji43](https://criora.com/sr/atlas/ARM)
6. [22Istočni TimorSrednji45](https://criora.com/sr/atlas/TLS)
7. [23Šri LankaSrednji45](https://criora.com/sr/atlas/LKA)
8. [24KirgistanSrednji45](https://criora.com/sr/atlas/KGZ)
9. [25TurskaSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/TUR)
10. [26Severna KorejaSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/PRK)

### Viši srednji dohodak

28. mesto od 58, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 44

1. [24MongolijaSrednji42](https://criora.com/sr/atlas/MNG)
2. [25KinaSrednji43](https://criora.com/sr/atlas/CHN)
3. [26KazahstanSrednji43](https://criora.com/sr/atlas/KAZ)
4. [27ParagvajSrednji43](https://criora.com/sr/atlas/PRY)
5. [28JermenijaSrednji43](https://criora.com/sr/atlas/ARM)
6. [29AlbanijaSrednji44](https://criora.com/sr/atlas/ALB)
7. [30BrazilSrednji44](https://criora.com/sr/atlas/BRA)
8. [31MoldavijaSrednji44](https://criora.com/sr/atlas/MDA)
9. [32GabonSrednji44](https://criora.com/sr/atlas/GAB)
10. [33ArgentinaSrednji44](https://criora.com/sr/atlas/ARG)

### Stavite dve zemlje jednu naspram druge

Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.

[Uporedi](https://criora.com/sr/atlas/compare?a=ARM)

## Svi pokazatelji

Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.

Na primer, „Udeo obnovljive energije”: 9,10 % ukupne energije za 2021. godinu. To je rizik 90,6 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 75,3, pa je razlika u odnosu na svet +15,3.

Rizik najviše podižu: Udeo obnovljive energije (90,6); Uvoz energije (76,9); Udeo obnovljive električne energije (70,0); najmanje: Indeks suše (SPEI) (0,0); Udeo uglja u električnoj energiji (0,0); Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (0,0).

|  |  | Godina |  | U odnosu na svet | U odnosu na region |
| --- | --- | --- | --- | --- | --- |
| Udeo obnovljive energije  9,10 % ukupne energije | 9,10 % ukupne energije | 2021 | 90,6 | +15,3 | 0,0 |
| Uvoz energije  76,9 % potrošnje energije | 76,9 % potrošnje energije | 2022 | 76,9 | +49,2 | +53,6 |
| Udeo obnovljive električne energije  30,0 % ukupne proizvodnje | 30,0 % ukupne proizvodnje | 2021 | 70,0 | -5,0 | -14,9 |
| Potrošnja energije po stanovniku  1.300 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 1.300 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 2023 | 53,1 | -2,0 | -2,9 |
| Rizik od rečnih poplava  5,3 od 10 | 5,3 od 10 | 2026 | 53,0 | +2,0 | -12,0 |
| Stepen-dani grejanja  3.958 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 3.958 stepen-dana | 2024 | 47,9 | +37,4 | +36,8 |
| Temperatura površine tla  16,7 °C  Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 16,7 °C | 2021 | 43,1 | -21,9 | -24,4 |
| Zagađenje vazduha PM2,5  30,6 µg/m³ | 30,6 µg/m³ | 2020 | 29,1 | +11,7 | +5,3 |
| Emisije CO2 po stanovniku  2,47 t CO2e po stanovniku | 2,47 t CO2e po stanovniku | 2024 | 28,1 | -0,6 | -7,3 |
| Energetska intenzivnost  3,91 MJ po dolaru BDP-a | 3,91 MJ po dolaru BDP-a | 2021 | 16,5 | -1,0 | -2,4 |
| Stepen-dani hlađenja  152 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 152 stepen-dana | 2024 | 3,6 | -48,9 | -48,8 |
| Pristup čistim gorivima  98,8 % stanovništva | 98,8 % stanovništva | 2023 | 1,2 | -7,4 | -6,4 |
| Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C  0 dana | 0 dana | 2020 | 0,0 | -0,6 | -3,0 |
| Udeo uglja u električnoj energiji  0 % ukupne proizvodnje | 0 % ukupne proizvodnje | 2021 | 0,0 | 0,0 | -5,6 |
| Indeks suše (SPEI)  0,07 (ispod 0: suvlje nego obično) | 0,07 (ispod 0: suvlje nego obično) | 2023 | 0,0 | -12,7 | -30,6 |

Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2020-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.

O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka.  [Kako povezati asistenta](https://criora.com/sr/docs/references/api-and-agents)

## Za novinare i istraživače

Citiraj ovu stranicu

U jednom redu

```
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
```

APA

```
Criora. (2026). Jermenija: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/ARM
```

BibTeX

```
@misc{criora_atlas_ARM_2026,
  author = {{Criora}},
  title = {Jermenija: profil klimatskog rizika},
  year = {2026},
  url = {https://criora.com/sr/atlas/ARM},
  urldate = {2026-11-13}
}
```

Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.

Ugradi na svoj sajt

Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.
