---
title: "Azerbejdžan: klimatski rizik i karta opasnosti · Criora"
description: "Azerbejdžan: rizik 46 od 100, srednji. Glavne pretnje: zemljotresi i rečne poplave. Na osnovu podataka Svetske banke, INFORM i ND-GAIN."
url: "https://criora.com/sr/atlas/AZE"
language: "sr"
---

# Azerbejdžan Klimatski rizik i karta opasnosti

Azerbejdžan: rizik 46 od 100, srednji.

Region
:   Azija

Podregion
:   Zapadna Azija

Prihod
:   Viši srednji

1. Slab
2. Nizak
3. Srednji
4. Visok
5. Opasan

Neke opasnosti su ovde jake, ali ocena uzima u obzir i koliko dobro se zemlja s njima nosi, pa je ukupni rizik srednji.

## Glavne pretnje

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 7,8 od 10 | Zemljotres |  | Visok |
| 6,5 od 10 | Rečna poplava |  | Visok |
| 5,3 od 10 | Suša |  | Srednji |
| 4,2 od 10 | Epidemije |  | Srednji |

[Ispod su još 4 pretnje: sukobi (5,2 od 10), priobalna poplava (0,0 od 10), cunami (0,0 od 10), vetar tropskih ciklona (0,0 od 10).](https://criora.com/sr/atlas/AZE#threats)

Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.

Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „bolesti koje prenose životinje” (8,0 od 10).

Budućnost
:   [+4,4 °C do 2080. godine u odnosu na period 1970-2000, ako emisije nastave da rastu](https://criora.com/sr/atlas/AZE#future)

Gradovi
:   [Baku](https://criora.com/sr/atlas/AZE#cities)

Mapa opasnosti

[Mapa opasnosti: Zemljotresi: koliko jako se tlo trese pri udaru čija je verovatnoća u 50 godina jedan prema deset. Izvor: GSHAP.](https://criora.com/sr/?lat=40.397218&lon=49.860271&layer=seismic_hazard%3A%3Apga_475&band=1)

Ne osećaju se  Razorni

Zemljotresi: koliko jako se tlo trese pri udaru čija je verovatnoća u 50 godina jedan prema deset. Izvor: GSHAP.

[Otvori veliku mapu](https://criora.com/sr/?lat=40.397218&lon=49.860271&layer=seismic_hazard%3A%3Apga_475&band=1)

Još na mapi: [rečne poplave](https://criora.com/sr/?lat=40.397218&lon=49.860271&layer=flood_riverine%3A%3Ainundation&band=1) · [suše](https://criora.com/sr/?lat=40.397218&lon=49.860271&layer=aqueduct_water_stress%3A%3Adrr&band=1) · [požari](https://criora.com/sr/?lat=40.397218&lon=49.860271&layer=burned_area%3A%3Aclimatology_22yr&band=1)

---

## Događaji uživo

Katastrofe koje još traju i zvanična upozorenja na snazi, prema službama koje ih prate.

Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.

[Otvori mapu uživo](https://criora.com/sr/?ref=atlas-pulse)

## Zašto je ocena 46

Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.

Za 5 godina Rizik

1. 49  Klima i energija   Srednji    Poplave, suše, cikloni i epidemije, vrućina i hladnoća, energija i emisije.
2. 44  Priroda   -1,8   Srednji    Voda, hrana, zdravlje, šume i kako će ih pogoditi klimatske promene; zemljotresi i cunamiji.
3. 27  Društvo   Nizak    Siromaštvo, zdravlje, obrazovanje, nejednakost, sukobi i ljudi primorani da napuste dom.
4. 58  Rizik slabog upravljanja   Srednji    Koliko loše rade vlast, bolnice, veze, putevi i priprema za katastrofe.
5. 53  Rizik slabe adaptacije   -0,2   Srednji    Koliko privreda, vlast i društvo nisu spremni da ulažu u zaštitu od klimatskih promena.

## Koje još pretnje postoje?

Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 5,2 | Sukobi |  | Srednji |
| 0,0 | Priobalna poplava |  | Slab |
| 0,0 | Cunami |  | Slab |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona |  | Slab |

INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 1,8% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).

Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.

## El Ninjo

El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.

Prošle epizode El Ninja nisu ostavile jasan trag u vremenu ove zemlje od novembra do maja.

Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: ni tamo se u tim mesecima nije pokazao jasan znak.

Svaka prošla epizoda El Ninja računa se jednako, slaba ili jaka, pa jak El Ninjo može doneti ono što ovaj prosek ne pokazuje.

[Na koje zemlje utiče El Ninjo](https://criora.com/sr/atlas/el-nino#AZE)

## Klima do 2050. i 2080.

Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.

+4,4 °C

### Temperatura

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   +3,2 °C → +4,4 °C

Ako emisije prestanu da rastu
:   +2,6 °C → +2,9 °C

Najtopliji mesec: toplije za oko 6,2 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.

+26 mm

### Godišnje padavine

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   +35 mm → +26 mm

Ako emisije prestanu da rastu
:   +26 mm → +44 mm

Najsuvlji mesec: oko 1 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 510 mm, pa će porast do 2080. biti oko 5 % godišnje sume.

35%

### Teritorija pod visokim vodnim stresom

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   29% → 35%

Ako se emisije smanje
:   29% → 29%

Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 20%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.

1,3%

### Rečne poplave

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   1,2% → 1,3%

Ako emisije prestanu da rastu
:   1,2% → 1,2%

Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 1,4%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.

Klimatske zone zemlje

Scenario

Do 2080. godine 25% teritorije pomera se u topliju klimatsku zonu.

Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.

Sada

27%

26%

Suva 47%

2050

20%

27%

Suva 53%

2080

14%

27%

Suva 59%

Polarna: bez toplog godišnjeg dobaKontinentalna: hladne zimeUmereno topla: blage zimeSuva: malo padavina

Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.

### Nivo mora

Bez izlaza na more, nije primenljivo.

Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.

## Gradovi sa sopstvenom stranicom

Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.

- [Baku](https://criora.com/sr/atlas/AZE/baku)   · 2,5 mil. stanovnika   Zemljotresi: veoma jaki potresi na čvrstom tlu (0,27 g), na mekom jači. Jače nego u 86% velikih gradova sveta.

g je ubrzanje Zemljine teže: od oko 0,1 g trese snažno i moguća su laka oštećenja zgrada.

## Proverite rizik na svojoj adresi

Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.

### Bilo koja adresa ili mesto

Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.

ili[izaberi tačku na mapi →](https://criora.com/sr/)

## Azerbejdžan u globalnom kontekstu

Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.

### Zapadna Azija

13. mesto od 18, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 42

1. [9JordanSrednji42](https://criora.com/sr/atlas/JOR)
2. [10KuvajtSrednji43](https://criora.com/sr/atlas/KWT)
3. [11JermenijaSrednji43](https://criora.com/sr/atlas/ARM)
4. [12TurskaSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/TUR)
5. [13AzerbejdžanSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/AZE)
6. [14LibanSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/LBN)
7. [15IrakSrednji56](https://criora.com/sr/atlas/IRQ)
8. [16Palestinske teritorijeVisok61](https://criora.com/sr/atlas/PSE)
9. [17SirijaVisok65](https://criora.com/sr/atlas/SYR)
10. [18JemenVisok65](https://criora.com/sr/atlas/YEM)

### Azija

27. mesto od 48, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 46

1. [23Šri LankaSrednji45](https://criora.com/sr/atlas/LKA)
2. [24KirgistanSrednji45](https://criora.com/sr/atlas/KGZ)
3. [25TurskaSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/TUR)
4. [26Severna KorejaSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/PRK)
5. [27AzerbejdžanSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/AZE)
6. [28VijetnamSrednji49](https://criora.com/sr/atlas/VNM)
7. [29TajlandSrednji49](https://criora.com/sr/atlas/THA)
8. [30LibanSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/LBN)
9. [31NepalSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/NPL)
10. [32LaosSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/LAO)

### Viši srednji dohodak

39. mesto od 58, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 44

1. [35SrbijaSrednji45](https://criora.com/sr/atlas/SRB)
2. [36UkrajinaSrednji45](https://criora.com/sr/atlas/UKR)
3. [37Šri LankaSrednji45](https://criora.com/sr/atlas/LKA)
4. [38TurskaSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/TUR)
5. [39AzerbejdžanSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/AZE)
6. [40SurinamSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/SUR)
7. [41Dominikanska RepublikaSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/DOM)
8. [42Ekvatorijalna GvinejaSrednji47](https://criora.com/sr/atlas/GNQ)
9. [43Bosna i HercegovinaSrednji47](https://criora.com/sr/atlas/BIH)
10. [44VijetnamSrednji49](https://criora.com/sr/atlas/VNM)

### Stavite dve zemlje jednu naspram druge

Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.

[Uporedi](https://criora.com/sr/atlas/compare?a=AZE)

## Svi pokazatelji

Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.

Na primer, „Udeo obnovljive energije”: 1,30 % ukupne energije za 2021. godinu. To je rizik 98,7 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 75,3, pa je razlika u odnosu na svet +23,4.

Rizik najviše podižu: Udeo obnovljive energije (98,7); Udeo obnovljive električne energije (94,2); Rizik od rečnih poplava (65,0); najmanje: Uvoz energije (0,0); Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (0,0); Udeo uglja u električnoj energiji (0,0).

|  |  | Godina |  | U odnosu na svet | U odnosu na region |
| --- | --- | --- | --- | --- | --- |
| Udeo obnovljive energije  1,30 % ukupne energije | 1,30 % ukupne energije | 2021 | 98,7 | +23,4 | +8,1 |
| Udeo obnovljive električne energije  5,80 % ukupne proizvodnje | 5,80 % ukupne proizvodnje | 2021 | 94,2 | +19,3 | +9,3 |
| Rizik od rečnih poplava  6,5 od 10 | 6,5 od 10 | 2026 | 65,0 | +14,0 | 0,0 |
| Temperatura površine tla  24,6 °C  Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 24,6 °C | 2021 | 59,5 | -5,5 | -8,0 |
| Potrošnja energije po stanovniku  1.732 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 1.732 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 2023 | 58,3 | +3,2 | +2,3 |
| Indeks suše (SPEI)  -0,98 (ispod 0: suvlje nego obično) | -0,98 (ispod 0: suvlje nego obično) | 2023 | 39,1 | +26,4 | +8,6 |
| Emisije CO2 po stanovniku  3,81 t CO2e po stanovniku | 3,81 t CO2e po stanovniku | 2024 | 35,4 | +6,7 | 0,0 |
| Stepen-dani grejanja  2.600 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 2.600 stepen-dana | 2024 | 31,4 | +20,9 | +20,3 |
| Energetska intenzivnost  4,40 MJ po dolaru BDP-a | 4,40 MJ po dolaru BDP-a | 2022 | 19,2 | +5,4 | +5,6 |
| Zagađenje vazduha PM2,5  21,7 µg/m³ | 21,7 µg/m³ | 2020 | 19,0 | +1,6 | -4,8 |
| Stepen-dani hlađenja  690 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 690 stepen-dana | 2024 | 16,4 | -36,2 | -36,0 |
| Pristup čistim gorivima  98,9 % stanovništva | 98,9 % stanovništva | 2023 | 1,1 | -7,5 | -6,5 |
| Udeo uglja u električnoj energiji  0 % ukupne proizvodnje | 0 % ukupne proizvodnje | 2021 | 0,0 | 0,0 | -5,6 |
| Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C  0,06 dana | 0,06 dana | 2024 | 0,0 | -3,8 | -9,0 |
| Uvoz energije  neto izvoznik: proizvodi 256 % više nego što troši | neto izvoznik: proizvodi 256 % više nego što troši | 2023 | 0,0 | -43,8 | -46,8 |

Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2020-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.

O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka.  [Kako povezati asistenta](https://criora.com/sr/docs/references/api-and-agents)

## Za novinare i istraživače

Citiraj ovu stranicu

U jednom redu

```
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
```

APA

```
Criora. (2026). Azerbejdžan: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/AZE
```

BibTeX

```
@misc{criora_atlas_AZE_2026,
  author = {{Criora}},
  title = {Azerbejdžan: profil klimatskog rizika},
  year = {2026},
  url = {https://criora.com/sr/atlas/AZE},
  urldate = {2026-11-13}
}
```

Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.

Ugradi na svoj sajt

Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.
