---
title: "Burundi: klimatski rizik i karta opasnosti · Criora"
description: "Burundi: rizik 54 od 100, srednji. Glavne pretnje: epidemije i zemljotresi. Na osnovu podataka Svetske banke, INFORM i ND-GAIN."
url: "https://criora.com/sr/atlas/BDI"
language: "sr"
---

# Burundi Klimatski rizik i karta opasnosti

Burundi: rizik 54 od 100, srednji.

Region
:   Afrika

Podregion
:   Istočna Afrika

Prihod
:   Nizak

1. Slab
2. Nizak
3. Srednji
4. Visok
5. Opasan

Neke opasnosti su ovde jake, a zemlja se s njima loše nosi, ali ocena uzima u obzir i ostale delove ispod, koji su blaži, pa je ukupni rizik srednji.

## Glavne pretnje

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 6,8 od 10 | Epidemije |  | Visok |
| 4,5 od 10 | Zemljotres |  | Srednji |

[Ispod je još 6 pretnji: sukobi (8,8 od 10), suša (3,8 od 10), rečna poplava (2,5 od 10), priobalna poplava (0,0 od 10), cunami (0,0 od 10), vetar tropskih ciklona (0,0 od 10).](https://criora.com/sr/atlas/BDI#threats)

Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.

Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „malarija” (9,3 od 10).

Budućnost
:   [+3,2 °C do 2080. godine u odnosu na period 1970-2000, ako emisije nastave da rastu](https://criora.com/sr/atlas/BDI#future)

Gradovi
:   Nema grada sa milion stanovnika

Mapa opasnosti

[Mapa opasnosti: Zemljotresi: koliko jako se tlo trese pri udaru čija je verovatnoća u 50 godina jedan prema deset. Izvor: GSHAP.](https://criora.com/sr/?lat=-3.385016030137321&lon=29.903417999999988&layer=seismic_hazard%3A%3Apga_475&band=1)

Ne osećaju se  Razorni

Zemljotresi: koliko jako se tlo trese pri udaru čija je verovatnoća u 50 godina jedan prema deset. Izvor: GSHAP.

[Otvori veliku mapu](https://criora.com/sr/?lat=-3.385016030137321&lon=29.903417999999988&layer=seismic_hazard%3A%3Apga_475&band=1)

Još na mapi: [suše](https://criora.com/sr/?lat=-3.385016030137321&lon=29.903417999999988&layer=aqueduct_water_stress%3A%3Adrr&band=1) · [rečne poplave](https://criora.com/sr/?lat=-3.385016030137321&lon=29.903417999999988&layer=flood_riverine%3A%3Ainundation&band=1) · [požari](https://criora.com/sr/?lat=-3.385016030137321&lon=29.903417999999988&layer=burned_area%3A%3Aclimatology_22yr&band=1)

---

## Događaji uživo

Katastrofe koje još traju i zvanična upozorenja na snazi, prema službama koje ih prate.

Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.

[Otvori mapu uživo](https://criora.com/sr/?ref=atlas-pulse)

## Zašto je ocena 54

Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.

Za 5 godina Rizik

1. 26  Klima i energija   Nizak    Poplave, suše, cikloni i epidemije, vrućina i hladnoća, energija i emisije.
2. 39  Priroda   +0,3   Nizak    Voda, hrana, zdravlje, šume i kako će ih pogoditi klimatske promene; zemljotresi i cunamiji.
3. 54  Društvo   Srednji    Siromaštvo, zdravlje, obrazovanje, nejednakost, sukobi i ljudi primorani da napuste dom.
4. 76  Rizik slabog upravljanja   Visok    Koliko loše rade vlast, bolnice, veze, putevi i priprema za katastrofe.
5. 73  Rizik slabe adaptacije   -0,7   Visok    Koliko privreda, vlast i društvo nisu spremni da ulažu u zaštitu od klimatskih promena.

## Koje još pretnje postoje?

Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 8,8 | Sukobi |  | Opasan |
| 3,8 | Suša |  | Nizak |
| 2,5 | Rečna poplava |  | Nizak |
| 0,0 | Priobalna poplava |  | Slab |
| 0,0 | Cunami |  | Slab |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona |  | Slab |

INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 1,5% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).

Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.

## El Ninjo

El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.

Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:

Decembar-februar
:   Toplije nego obično: 14 od 27 godina sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 9. Slab znak, možda slučajnost.

„Toplije nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u najtoplijoj trećini. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.

Ovi redovi su prosek za zemlju. Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: nijedna nije pokazala jasan znak koji se u proseku ne vidi.

[Na koje još zemlje utiče El Ninjo](https://criora.com/sr/atlas/el-nino#BDI)

## Klima do 2050. i 2080.

Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.

+3,2 °C

### Temperatura

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   +2,3 °C → +3,2 °C

Ako emisije prestanu da rastu
:   +1,6 °C → +2,2 °C

Najtopliji mesec: toplije za oko 3,4 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.

+170 mm

### Godišnje padavine

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   +132 mm → +170 mm

Ako emisije prestanu da rastu
:   +62 mm → +55 mm

Najsuvlji mesec: oko 1 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 1.770 mm, pa će porast do 2080. biti oko 10 % godišnje sume.

1,7%

### Rečne poplave

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   1,1% → 1,7%

Ako emisije prestanu da rastu
:   0,7% → 1%

Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 0,7%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.

Klimatske zone zemlje

Scenario

Do 2080. godine 19% teritorije pomera se u topliju klimatsku zonu.

Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.

Sada

19%

Tropska 81%

2050

Tropska 97%

2080

Tropska 100%

Umereno topla: blage zimeTropska: toplo cele godine

Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.

### Nivo mora

Bez izlaza na more, nije primenljivo.

Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.

## Proverite rizik na svojoj adresi

Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.

### Bilo koja adresa ili mesto

Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.

ili[izaberi tačku na mapi →](https://criora.com/sr/)

## Burundi u globalnom kontekstu

Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.

### Istočna Afrika

12. mesto od 18, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 52

1. [8EritrejaSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/ERI)
2. [9ZambijaSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/ZMB)
3. [10KenijaSrednji53](https://criora.com/sr/atlas/KEN)
4. [11MalaviSrednji53](https://criora.com/sr/atlas/MWI)
5. [12BurundiSrednji54](https://criora.com/sr/atlas/BDI)
6. [13UgandaSrednji54](https://criora.com/sr/atlas/UGA)
7. [14EtiopijaSrednji54](https://criora.com/sr/atlas/ETH)
8. [15MadagaskarSrednji57](https://criora.com/sr/atlas/MDG)
9. [16MozambikSrednji57](https://criora.com/sr/atlas/MOZ)
10. [17Južni SudanVisok60](https://criora.com/sr/atlas/SSD)

### Afrika

36. mesto od 54, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 51

1. [32GambijaSrednji52](https://criora.com/sr/atlas/GMB)
2. [33Sijera LeoneSrednji53](https://criora.com/sr/atlas/SLE)
3. [34KenijaSrednji53](https://criora.com/sr/atlas/KEN)
4. [35MalaviSrednji53](https://criora.com/sr/atlas/MWI)
5. [36BurundiSrednji54](https://criora.com/sr/atlas/BDI)
6. [37UgandaSrednji54](https://criora.com/sr/atlas/UGA)
7. [38Burkina FasoSrednji54](https://criora.com/sr/atlas/BFA)
8. [39EtiopijaSrednji54](https://criora.com/sr/atlas/ETH)
9. [40Republika KongoSrednji55](https://criora.com/sr/atlas/COG)
10. [41MauritanijaSrednji56](https://criora.com/sr/atlas/MRT)

### Nizak dohodak

8. mesto od 25, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 57

1. [4EritrejaSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/ERI)
2. [5GambijaSrednji52](https://criora.com/sr/atlas/GMB)
3. [6Sijera LeoneSrednji53](https://criora.com/sr/atlas/SLE)
4. [7MalaviSrednji53](https://criora.com/sr/atlas/MWI)
5. [8BurundiSrednji54](https://criora.com/sr/atlas/BDI)
6. [9UgandaSrednji54](https://criora.com/sr/atlas/UGA)
7. [10Burkina FasoSrednji54](https://criora.com/sr/atlas/BFA)
8. [11EtiopijaSrednji54](https://criora.com/sr/atlas/ETH)
9. [12MadagaskarSrednji57](https://criora.com/sr/atlas/MDG)
10. [13MozambikSrednji57](https://criora.com/sr/atlas/MOZ)

### Stavite dve zemlje jednu naspram druge

Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.

[Uporedi](https://criora.com/sr/atlas/compare?a=BDI)

## Svi pokazatelji

Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.

Na primer, „Pristup čistim gorivima”: 0,10 % stanovništva za 2023. godinu. To je rizik 99,9 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 8,6, pa je razlika u odnosu na svet +91,3.

Rizik najviše podižu: Pristup čistim gorivima (99,9); Temperatura površine tla (65,8); Udeo obnovljive električne energije (38,7); najmanje: Udeo uglja u električnoj energiji (0,0); Indeks suše (SPEI) (0,0); Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (0,0).

|  |  | Godina |  | U odnosu na svet | U odnosu na region |
| --- | --- | --- | --- | --- | --- |
| Pristup čistim gorivima  0,10 % stanovništva | 0,10 % stanovništva | 2023 | 99,9 | +91,3 | +13,1 |
| Temperatura površine tla  27,7 °C  Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 27,7 °C | 2021 | 65,8 | +0,8 | -8,2 |
| Udeo obnovljive električne energije  61,3 % ukupne proizvodnje | 61,3 % ukupne proizvodnje | 2021 | 38,7 | -36,3 | -36,0 |
| Energetska intenzivnost  7,40 MJ po dolaru BDP-a | 7,40 MJ po dolaru BDP-a | 2022 | 36,0 | +22,2 | +15,5 |
| Stepen-dani hlađenja  1.227 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 1.227 stepen-dana | 2024 | 29,2 | -23,3 | -36,7 |
| Zagađenje vazduha PM2,5  29,7 µg/m³ | 29,7 µg/m³ | 2020 | 28,0 | +10,6 | -1,6 |
| Rizik od rečnih poplava  2,5 od 10 | 2,5 od 10 | 2026 | 25,0 | -26,0 | -22,5 |
| Udeo obnovljive energije  83,0 % ukupne energije | 83,0 % ukupne energije | 2022 | 13,9 | -54,1 | -15,2 |
| Emisije CO2 po stanovniku  0,07 t CO2e po stanovniku | 0,07 t CO2e po stanovniku | 2024 | 1,5 | -27,2 | -7,4 |
| Stepen-dani grejanja  4,21 stepen-dan  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 4,21 stepen-dan | 2024 | 0,1 | -10,4 | -0,8 |
| Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C  0 dana | 0 dana | 2020 | 0,0 | -0,6 | -1,8 |
| Indeks suše (SPEI)  0,38 (ispod 0: suvlje nego obično) | 0,38 (ispod 0: suvlje nego obično) | 2023 | 0,0 | -12,7 | -19,3 |
| Udeo uglja u električnoj energiji  0 % ukupne proizvodnje | 0 % ukupne proizvodnje | 2021 | 0,0 | 0,0 | 0,0 |

Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2018-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.

O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka.  [Kako povezati asistenta](https://criora.com/sr/docs/references/api-and-agents)

## Za novinare i istraživače

Citiraj ovu stranicu

U jednom redu

```
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
```

APA

```
Criora. (2026). Burundi: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/BDI
```

BibTeX

```
@misc{criora_atlas_BDI_2026,
  author = {{Criora}},
  title = {Burundi: profil klimatskog rizika},
  year = {2026},
  url = {https://criora.com/sr/atlas/BDI},
  urldate = {2026-11-13}
}
```

Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.

Ugradi na svoj sajt

Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.
