---
title: "Belgija: klimatski rizik i karta opasnosti · Criora"
description: "Belgija: rizik 35 od 100, nizak. Glavne pretnje: priobalne poplave i porast nivoa mora. Na osnovu podataka Svetske banke, INFORM i ND-GAIN."
url: "https://criora.com/sr/atlas/BEL"
language: "sr"
---

# Belgija Klimatski rizik i karta opasnosti

Belgija: rizik 35 od 100, nizak.

Region
:   Evropa

Podregion
:   Zapadna Evropa

Prihod
:   Visok

1. Slab
2. Nizak
3. Srednji
4. Visok
5. Opasan

Neke opasnosti su ovde jake, ali ocena uzima u obzir i koliko dobro se zemlja s njima nosi, pa je ukupni rizik nizak.

## Glavne pretnje

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 7,7 od 10 | Priobalna poplava |  | Visok |
| 6,2 od 10 | Rečna poplava |  | Visok |

[Ispod je još 6 pretnji: zemljotres (2,9 od 10), epidemije (1,5 od 10), suša (1,3 od 10), sukobi (0,6 od 10), cunami (0,0 od 10), vetar tropskih ciklona (0,0 od 10).](https://criora.com/sr/atlas/BEL#threats)

Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.

Budućnost
:   [+2,9 °C do 2080. godine u odnosu na period 1970-2000, ako emisije nastave da rastu; nivo mora uz obalu +83 cm do 2100. godine u odnosu na period 1995-2014](https://criora.com/sr/atlas/BEL#future)

Gradovi
:   [Brisel](https://criora.com/sr/atlas/BEL#cities)

Mapa opasnosti

[Mapa opasnosti: Priobalne poplave: dubina vode pri poplavi s mora kakva dolazi jednom u sto godina. Izvor: WRI Aqueduct Floods.](https://criora.com/sr/?lat=50.835263&lon=4.331371&layer=flood_coastal%3A%3Ainundation&band=1)

0  3%

Priobalne poplave: dubina vode pri poplavi s mora kakva dolazi jednom u sto godina. Izvor: WRI Aqueduct Floods.

[Otvori veliku mapu](https://criora.com/sr/?lat=50.835263&lon=4.331371&layer=flood_coastal%3A%3Ainundation&band=1)

Još na mapi: [porast nivoa mora](https://criora.com/sr/?lat=50.835263&lon=4.331371&layer=slr_projections%3A%3Aprojections&band=2) · [zemljotresi](https://criora.com/sr/?lat=50.835263&lon=4.331371&layer=seismic_hazard%3A%3Apga_475&band=1)

---

## Događaji uživo

Katastrofe koje još traju i zvanična upozorenja na snazi, prema službama koje ih prate.

Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.

[Otvori mapu uživo](https://criora.com/sr/?ref=atlas-pulse)

## Zašto je ocena 35

Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.

Za 5 godina Rizik

1. 49  Klima i energija   Srednji    Poplave, suše, cikloni i epidemije, vrućina i hladnoća, energija i emisije.
2. 35  Priroda   -1,3   Nizak    Voda, hrana, zdravlje, šume i kako će ih pogoditi klimatske promene; zemljotresi i cunamiji.
3. 21  Društvo   Nizak    Siromaštvo, zdravlje, obrazovanje, nejednakost, sukobi i ljudi primorani da napuste dom.
4. 31  Rizik slabog upravljanja   Nizak    Koliko loše rade vlast, bolnice, veze, putevi i priprema za katastrofe.
5. 41  Rizik slabe adaptacije   0,0   Srednji    Koliko privreda, vlast i društvo nisu spremni da ulažu u zaštitu od klimatskih promena.

## Koje još pretnje postoje?

Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 2,9 | Zemljotres |  | Nizak |
| 1,5 | Epidemije |  | Slab |
| 1,3 | Suša |  | Slab |
| 0,6 | Sukobi |  | Slab |
| 0,0 | Cunami |  | Slab |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona |  | Slab |

Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „bolesti koje se prenose s čoveka na čoveka” (4,2 od 10).

Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.

## El Ninjo

El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.

Prošle epizode El Ninja nisu ostavile jasan trag u vremenu ove zemlje od novembra do maja.

Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: ni tamo se u tim mesecima nije pokazao jasan znak.

Svaka prošla epizoda El Ninja računa se jednako, slaba ili jaka, pa jak El Ninjo može doneti ono što ovaj prosek ne pokazuje.

[Na koje zemlje utiče El Ninjo](https://criora.com/sr/atlas/el-nino#BEL)

## Klima do 2050. i 2080.

Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.

+2,9 °C

### Temperatura

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   +2,5 °C → +2,9 °C

Ako emisije prestanu da rastu
:   +1,6 °C → +2,0 °C

Najtopliji mesec: toplije za oko 5,2 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.

+12 mm

### Godišnje padavine

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   -3 mm → +12 mm

Ako emisije prestanu da rastu
:   +12 mm → +20 mm

Najsuvlji mesec: oko 8 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 760 mm, pa će porast do 2080. biti oko 2 % godišnje sume.

97%

### Teritorija pod visokim vodnim stresom

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   97% → 97%

Ako se emisije smanje
:   97% → 97%

Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 94%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.

0,3%

### Rečne poplave

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   0,2% → 0,3%

Ako emisije prestanu da rastu
:   0,2% → 0,2%

Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 0,1%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.

Klimatske zone zemlje

Scenario

Klimatske zone ostaju uglavnom iste do 2080.

Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.

Sada

Umereno topla 100%

2050

Umereno topla 100%

2080

Umereno topla 100%

Umereno topla: blage zime

Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.

### Nivo mora

Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.

Briž · Kopno pod vodom 24%Dubina vode na mapi 0 m3 m[Otvori mapu uživo](https://criora.com/sr/?lat=51.2204&lon=3.23&view=1&layer=flood_coastal::inundation&band=5)[Natural Earth](https://www.naturalearthdata.com/)

#### Porast nivoa mora uz obalu

1995-201420502100

Ako emisije nastave da rastu
:   +0,28 m → +0,83 m

Ako emisije prestanu da rastu
:   +0,26 m → +0,62 m

#### Gradovi do kojih bi morska voda mogla da stigne

Kopno pod vodom

Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.

Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.

Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.

## Gradovi sa sopstvenom stranicom

Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu.

- [Brisel](https://criora.com/sr/atlas/BEL/brussels)   · 2,14 mil. stanovnika

Brisel ni po jednoj opasnosti ne spada u gornju četvrtinu velikih gradova sveta.

## Proverite rizik na svojoj adresi

Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.

### Bilo koja adresa ili mesto

Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.

ili[izaberi tačku na mapi →](https://criora.com/sr/)

## Belgija u globalnom kontekstu

Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.

### Zapadna Evropa

9. mesto od 9, računajući od najbezbednije

1. [1LihtenštajnNizak23](https://criora.com/sr/atlas/LIE)
2. [2MonakoNizak26](https://criora.com/sr/atlas/MCO)
3. [3LuksemburgNizak27](https://criora.com/sr/atlas/LUX)
4. [4ŠvajcarskaNizak28](https://criora.com/sr/atlas/CHE)
5. [5AustrijaNizak31](https://criora.com/sr/atlas/AUT)
6. [6NemačkaNizak32](https://criora.com/sr/atlas/DEU)
7. [7HolandijaNizak34](https://criora.com/sr/atlas/NLD)
8. [8FrancuskaNizak34](https://criora.com/sr/atlas/FRA)
9. [9BelgijaNizak35](https://criora.com/sr/atlas/BEL)

### Evropa

26. mesto od 43, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34

1. [22ČeškaNizak34](https://criora.com/sr/atlas/CZE)
2. [23LetonijaNizak34](https://criora.com/sr/atlas/LVA)
3. [24MaltaNizak34](https://criora.com/sr/atlas/MLT)
4. [25PoljskaNizak35](https://criora.com/sr/atlas/POL)
5. [26BelgijaNizak35](https://criora.com/sr/atlas/BEL)
6. [27Crna GoraNizak37](https://criora.com/sr/atlas/MNE)
7. [28ŠpanijaNizak39](https://criora.com/sr/atlas/ESP)
8. [29BelorusijaNizak39](https://criora.com/sr/atlas/BLR)
9. [30SlovačkaNizak39](https://criora.com/sr/atlas/SVK)
10. [31GrčkaNizak39](https://criora.com/sr/atlas/GRC)

### Visok dohodak

42. mesto od 64, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34

1. [38MaltaNizak34](https://criora.com/sr/atlas/MLT)
2. [39KiparNizak35](https://criora.com/sr/atlas/CYP)
3. [40PoljskaNizak35](https://criora.com/sr/atlas/POL)
4. [41Antigva i BarbudaNizak35](https://criora.com/sr/atlas/ATG)
5. [42BelgijaNizak35](https://criora.com/sr/atlas/BEL)
6. [43JapanNizak36](https://criora.com/sr/atlas/JPN)
7. [44BahreinNizak36](https://criora.com/sr/atlas/BHR)
8. [45BrunejNizak36](https://criora.com/sr/atlas/BRN)
9. [46Sjedinjene DržaveNizak37](https://criora.com/sr/atlas/USA)
10. [47ŠpanijaNizak39](https://criora.com/sr/atlas/ESP)

### Stavite dve zemlje jednu naspram druge

Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.

[Uporedi](https://criora.com/sr/atlas/compare?a=BEL)

## Svi pokazatelji

Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.

Na primer, „Uvoz energije”: 89,2 % potrošnje energije za 2023. godinu. To je rizik 89,2 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 43,8, pa je razlika u odnosu na svet +45,4.

Rizik najviše podižu: Uvoz energije (89,2); Udeo obnovljive energije (87,9); Udeo obnovljive električne energije (76,5); najmanje: Pristup čistim gorivima (0,0); Indeks suše (SPEI) (0,0); Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (0,0).

|  |  | Godina |  | U odnosu na svet | U odnosu na region |
| --- | --- | --- | --- | --- | --- |
| Uvoz energije  89,2 % potrošnje energije | 89,2 % potrošnje energije | 2023 | 89,2 | +45,4 | +38,9 |
| Udeo obnovljive energije  11,7 % ukupne energije | 11,7 % ukupne energije | 2021 | 87,9 | +12,6 | +10,1 |
| Udeo obnovljive električne energije  23,5 % ukupne proizvodnje | 23,5 % ukupne proizvodnje | 2021 | 76,5 | +1,5 | +16,4 |
| Potrošnja energije po stanovniku  4.078 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 4.078 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 2024 | 73,8 | +7,9 | +7,0 |
| Rizik od rečnih poplava  6,2 od 10 | 6,2 od 10 | 2026 | 62,0 | +11,0 | +3,0 |
| Emisije CO2 po stanovniku  7,31 t CO2e po stanovniku | 7,31 t CO2e po stanovniku | 2024 | 47,8 | +19,1 | +7,1 |
| Zaštita obale prirodnim staništima  61,6 od 100 | 61,6 od 100 | 2025 | 38,4 | +14,6 | +1,5 |
| Temperatura površine tla  14,3 °C  Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 14,3 °C | 2021 | 38,3 | -26,8 | -0,1 |
| Stepen-dani grejanja  2.661 stepen-dan  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 2.661 stepen-dan | 2024 | 32,2 | +21,7 | -2,3 |
| Energetska intenzivnost  3,40 MJ po dolaru BDP-a | 3,40 MJ po dolaru BDP-a | 2022 | 13,6 | -0,2 | +3,2 |
| Zagađenje vazduha PM2,5  11,2 µg/m³ | 11,2 µg/m³ | 2020 | 7,1 | -10,3 | -0,1 |
| Udeo uglja u električnoj energiji  2,83 % ukupne proizvodnje | 2,83 % ukupne proizvodnje | 2024 | 2,8 | -3,2 | -0,2 |
| Stepen-dani hlađenja  108 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 108 stepen-dana | 2024 | 2,6 | -49,9 | -2,8 |
| Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C  0 dana | 0 dana | 2020 | 0,0 | -0,6 | 0,0 |
| Indeks suše (SPEI)  0,56 (ispod 0: suvlje nego obično) | 0,56 (ispod 0: suvlje nego obično) | 2023 | 0,0 | -12,7 | -6,1 |
| Pristup čistim gorivima  100 % stanovništva | 100 % stanovništva | 2023 | 0,0 | -8,6 | 0,0 |

Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2020-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.

O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka.  [Kako povezati asistenta](https://criora.com/sr/docs/references/api-and-agents)

## Za novinare i istraživače

Citiraj ovu stranicu

U jednom redu

```
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
```

APA

```
Criora. (2026). Belgija: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/BEL
```

BibTeX

```
@misc{criora_atlas_BEL_2026,
  author = {{Criora}},
  title = {Belgija: profil klimatskog rizika},
  year = {2026},
  url = {https://criora.com/sr/atlas/BEL},
  urldate = {2026-11-13}
}
```

Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.

Ugradi na svoj sajt

Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.
