---
title: "Bugarska: klimatski rizik i karta opasnosti · Criora"
description: "Bugarska: rizik 41 od 100, srednji. Glavne pretnje: zemljotresi i rečne poplave. Na osnovu podataka Svetske banke, INFORM i ND-GAIN."
url: "https://criora.com/sr/atlas/BGR"
language: "sr"
---

# Bugarska Klimatski rizik i karta opasnosti

Bugarska: rizik 41 od 100, srednji.

Region
:   Evropa

Podregion
:   Istočna Evropa

Prihod
:   Visok

1. Slab
2. Nizak
3. Srednji
4. Visok
5. Opasan

Neke opasnosti su ovde jake, ali ocena uzima u obzir i koliko dobro se zemlja s njima nosi, pa je ukupni rizik srednji.

## Glavne pretnje

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 6,2 od 10 | Zemljotres |  | Visok |
| 5,1 od 10 | Rečna poplava |  | Srednji |

[Ispod je još 6 pretnji: suša (3,2 od 10), epidemije (3,2 od 10), priobalna poplava (2,9 od 10), sukobi (0,8 od 10), cunami (0,0 od 10), vetar tropskih ciklona (0,0 od 10).](https://criora.com/sr/atlas/BGR#threats)

Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.

Budućnost
:   [+4,0 °C do 2080. godine u odnosu na period 1970-2000, ako emisije nastave da rastu; nivo mora uz obalu +65 cm do 2100. godine u odnosu na period 1995-2014](https://criora.com/sr/atlas/BGR#future)

Gradovi
:   [Sofija](https://criora.com/sr/atlas/BGR#cities)

Mapa opasnosti

[Mapa opasnosti: Zemljotresi: koliko jako se tlo trese pri udaru čija je verovatnoća u 50 godina jedan prema deset. Izvor: GSHAP.](https://criora.com/sr/?lat=42.685295&lon=23.314708&layer=seismic_hazard%3A%3Apga_475&band=1)

Ne osećaju se  Razorni

Zemljotresi: koliko jako se tlo trese pri udaru čija je verovatnoća u 50 godina jedan prema deset. Izvor: GSHAP.

[Otvori veliku mapu](https://criora.com/sr/?lat=42.685295&lon=23.314708&layer=seismic_hazard%3A%3Apga_475&band=1)

Još na mapi: [rečne poplave](https://criora.com/sr/?lat=42.685295&lon=23.314708&layer=flood_riverine%3A%3Ainundation&band=1) · [suše](https://criora.com/sr/?lat=42.685295&lon=23.314708&layer=aqueduct_water_stress%3A%3Adrr&band=1) · [požari](https://criora.com/sr/?lat=42.685295&lon=23.314708&layer=burned_area%3A%3Aclimatology_22yr&band=1)

---

## Događaji uživo

Katastrofe koje još traju i zvanična upozorenja na snazi, prema službama koje ih prate.

Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.

[Otvori mapu uživo](https://criora.com/sr/?ref=atlas-pulse)

## Zašto je ocena 41

Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.

Za 5 godina Rizik

1. 46  Klima i energija   Srednji    Poplave, suše, cikloni i epidemije, vrućina i hladnoća, energija i emisije.
2. 37  Priroda   +0,7   Nizak    Voda, hrana, zdravlje, šume i kako će ih pogoditi klimatske promene; zemljotresi i cunamiji.
3. 23  Društvo   Nizak    Siromaštvo, zdravlje, obrazovanje, nejednakost, sukobi i ljudi primorani da napuste dom.
4. 45  Rizik slabog upravljanja   Srednji    Koliko loše rade vlast, bolnice, veze, putevi i priprema za katastrofe.
5. 55  Rizik slabe adaptacije   +2,0   Srednji    Koliko privreda, vlast i društvo nisu spremni da ulažu u zaštitu od klimatskih promena.

## Koje još pretnje postoje?

Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 3,2 | Suša |  | Nizak |
| 3,2 | Epidemije |  | Nizak |
| 2,9 | Priobalna poplava |  | Nizak |
| 0,8 | Sukobi |  | Slab |
| 0,0 | Cunami |  | Slab |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona |  | Slab |

Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „bolesti koje prenose životinje” (6,4 od 10).

INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 0,7% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).

Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.

## El Ninjo

El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.

Prošle epizode El Ninja nisu ostavile jasan trag u vremenu ove zemlje od novembra do maja.

Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: ni tamo se u tim mesecima nije pokazao jasan znak.

Svaka prošla epizoda El Ninja računa se jednako, slaba ili jaka, pa jak El Ninjo može doneti ono što ovaj prosek ne pokazuje.

[Na koje zemlje utiče El Ninjo](https://criora.com/sr/atlas/el-nino#BGR)

## Klima do 2050. i 2080.

Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.

+4,0 °C

### Temperatura

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   +3,0 °C → +4,0 °C

Ako emisije prestanu da rastu
:   +2,4 °C → +2,8 °C

Najtopliji mesec: toplije za oko 7,2 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.

-59 mm

### Godišnje padavine

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   -29 mm → -59 mm

Ako emisije prestanu da rastu
:   +2 mm → -12 mm

Najsuvlji mesec: oko 12 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 690 mm, pa će do 2080. padavina biti manje za oko 9 % godišnje sume.

31%

### Teritorija pod visokim vodnim stresom

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   31% → 31%

Ako se emisije smanje
:   31% → 31%

Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 30%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.

1%

### Rečne poplave

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   1,3% → 1%

Ako emisije prestanu da rastu
:   1,3% → 1,2%

Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 1,5%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.

Klimatske zone zemlje

Scenario

Do 2080. godine 38% teritorije pomera se u topliju klimatsku zonu.

Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.

Sada

37%

Umereno topla 63%

2050

Umereno topla 92%

2080

Umereno topla 95%

Kontinentalna: hladne zimeUmereno topla: blage zimeSuva: malo padavina

Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.

### Nivo mora

#### Porast nivoa mora uz obalu

1995-201420502100

Ako emisije nastave da rastu
:   +0,21 m → +0,65 m

Ako emisije prestanu da rastu
:   +0,18 m → +0,46 m

Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.

Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.

## Gradovi sa sopstvenom stranicom

Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.

- [Sofija](https://criora.com/sr/atlas/BGR/sofia)   · 1,29 mil. stanovnika   Zemljotresi: veoma jaki potresi na čvrstom tlu (0,23 g), na mekom jači. Jače nego u 83% velikih gradova sveta.

g je ubrzanje Zemljine teže: od oko 0,1 g trese snažno i moguća su laka oštećenja zgrada.

## Proverite rizik na svojoj adresi

Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.

### Bilo koja adresa ili mesto

Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.

ili[izaberi tačku na mapi →](https://criora.com/sr/)

## Bugarska u globalnom kontekstu

Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.

### Istočna Evropa

7. mesto od 10, računajući od najbezbednije

1. [1ČeškaNizak34](https://criora.com/sr/atlas/CZE)
2. [2PoljskaNizak35](https://criora.com/sr/atlas/POL)
3. [3BelorusijaNizak39](https://criora.com/sr/atlas/BLR)
4. [4SlovačkaNizak39](https://criora.com/sr/atlas/SVK)
5. [5MađarskaNizak39](https://criora.com/sr/atlas/HUN)
6. [6RumunijaSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/ROU)
7. [7BugarskaSrednji41](https://criora.com/sr/atlas/BGR)
8. [8RusijaSrednji42](https://criora.com/sr/atlas/RUS)
9. [9MoldavijaSrednji44](https://criora.com/sr/atlas/MDA)
10. [10UkrajinaSrednji45](https://criora.com/sr/atlas/UKR)

### Evropa

37. mesto od 43, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34

1. [33HrvatskaSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/HRV)
2. [34ItalijaSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/ITA)
3. [35RumunijaSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/ROU)
4. [36Severna MakedonijaSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/MKD)
5. [37BugarskaSrednji41](https://criora.com/sr/atlas/BGR)
6. [38RusijaSrednji42](https://criora.com/sr/atlas/RUS)
7. [39AlbanijaSrednji44](https://criora.com/sr/atlas/ALB)
8. [40MoldavijaSrednji44](https://criora.com/sr/atlas/MDA)
9. [41SrbijaSrednji45](https://criora.com/sr/atlas/SRB)
10. [42UkrajinaSrednji45](https://criora.com/sr/atlas/UKR)

### Visok dohodak

60. mesto od 64, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34

1. [55Trinidad i TobagoSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/TTO)
2. [56OmanSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/OMN)
3. [57RumunijaSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/ROU)
4. [58ČileSrednji41](https://criora.com/sr/atlas/CHL)
5. [59KostarikaSrednji41](https://criora.com/sr/atlas/CRI)
6. [60BugarskaSrednji41](https://criora.com/sr/atlas/BGR)
7. [61RusijaSrednji42](https://criora.com/sr/atlas/RUS)
8. [62PanamaSrednji42](https://criora.com/sr/atlas/PAN)
9. [63KuvajtSrednji43](https://criora.com/sr/atlas/KWT)
10. [64GvajanaSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/GUY)

### Stavite dve zemlje jednu naspram druge

Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.

[Uporedi](https://criora.com/sr/atlas/compare?a=BGR)

## Svi pokazatelji

Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.

Na primer, „Udeo obnovljive energije”: 20,4 % ukupne energije za 2021. godinu. To je rizik 78,8 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 75,3, pa je razlika u odnosu na svet +3,5.

Rizik najviše podižu: Udeo obnovljive energije (78,8); Udeo obnovljive električne energije (77,8); Potrošnja energije po stanovniku (65,6); najmanje: Zagađenje vazduha PM2,5 (13,9); Stepen-dani hlađenja (14,6); Energetska intenzivnost (21,0).

|  |  | Godina |  | U odnosu na svet | U odnosu na region |
| --- | --- | --- | --- | --- | --- |
| Udeo obnovljive energije  20,4 % ukupne energije | 20,4 % ukupne energije | 2021 | 78,8 | +3,5 | +1,0 |
| Udeo obnovljive električne energije  22,2 % ukupne proizvodnje | 22,2 % ukupne proizvodnje | 2021 | 77,8 | +2,8 | +17,7 |
| Potrošnja energije po stanovniku  2.604 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 2.604 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 2023 | 65,6 | +10,5 | +0,6 |
| Rizik od rečnih poplava  5,1 od 10 | 5,1 od 10 | 2026 | 51,0 | 0,0 | -8,0 |
| Temperatura površine tla  19,6 °C  Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 19,6 °C | 2021 | 49,0 | -16,0 | +10,6 |
| Emisije CO2 po stanovniku  5,31 t CO2e po stanovniku | 5,31 t CO2e po stanovniku | 2024 | 41,6 | +12,9 | +1,0 |
| Uvoz energije  40,9 % potrošnje energije | 40,9 % potrošnje energije | 2023 | 40,9 | -2,9 | -9,4 |
| Indeks suše (SPEI)  -0,91 (ispod 0: suvlje nego obično) | -0,91 (ispod 0: suvlje nego obično) | 2023 | 36,5 | +23,8 | +30,4 |
| Stepen-dani grejanja  2.468 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 2.468 stepen-dana | 2024 | 29,8 | +19,3 | -4,7 |
| Udeo uglja u električnoj energiji  29,1 % ukupne proizvodnje | 29,1 % ukupne proizvodnje | 2023 | 29,2 | +15,0 | +21,7 |
| Zaštita obale prirodnim staništima  74,9 od 100 | 74,9 od 100 | 2025 | 25,1 | +1,3 | -11,8 |
| Energetska intenzivnost  4,72 MJ po dolaru BDP-a | 4,72 MJ po dolaru BDP-a | 2022 | 21,0 | +7,2 | +10,6 |
| Stepen-dani hlađenja  613 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 613 stepen-dana | 2024 | 14,6 | -37,9 | +9,2 |
| Zagađenje vazduha PM2,5  17,1 µg/m³ | 17,1 µg/m³ | 2020 | 13,9 | -3,5 | +6,8 |

Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2020-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.

O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka.  [Kako povezati asistenta](https://criora.com/sr/docs/references/api-and-agents)

## Za novinare i istraživače

Citiraj ovu stranicu

U jednom redu

```
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
```

APA

```
Criora. (2026). Bugarska: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/BGR
```

BibTeX

```
@misc{criora_atlas_BGR_2026,
  author = {{Criora}},
  title = {Bugarska: profil klimatskog rizika},
  year = {2026},
  url = {https://criora.com/sr/atlas/BGR},
  urldate = {2026-11-13}
}
```

Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.

Ugradi na svoj sajt

Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.
