---
title: "Bahrein: klimatski rizik i karta opasnosti · Criora"
description: "Bahrein: rizik 36 od 100, nizak. Glavne pretnje: porast nivoa mora i priobalne poplave. Na osnovu podataka Svetske banke, INFORM i ND-GAIN."
url: "https://criora.com/sr/atlas/BHR"
language: "sr"
---

# Bahrein Klimatski rizik i karta opasnosti

Bahrein: rizik 36 od 100, nizak.

Region
:   Azija

Podregion
:   Zapadna Azija

Prihod
:   Visok

1. Slab
2. Nizak
3. Srednji
4. Visok
5. Opasan

Neke opasnosti su ovde jake, ali ocena uzima u obzir i koliko dobro se zemlja s njima nosi, pa je ukupni rizik nizak.

## Glavne pretnje

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 5,3 od 10 | Priobalna poplava |  | Srednji |

[Ispod je još 7 pretnji: epidemije (3,6 od 10), sukobi (2,9 od 10), zemljotres (0,1 od 10), rečna poplava (0,0 od 10), cunami (0,0 od 10), vetar tropskih ciklona (0,0 od 10), suša (0,0 od 10).](https://criora.com/sr/atlas/BHR#threats)

Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.

Budućnost
:   [+3,7 °C do 2080. godine u odnosu na period 1970-2000, ako emisije nastave da rastu; nivo mora uz obalu +75 cm do 2100. godine u odnosu na period 1995-2014](https://criora.com/sr/atlas/BHR#future)

Gradovi
:   Nema grada sa milion stanovnika

Mapa opasnosti

[Mapa opasnosti: Porast nivoa mora: koliko će more 2050. stajati više nego 1995-2014. ako emisije prestanu da rastu, prema medijani IPCC AR6.](https://criora.com/sr/?lat=26.02395557663191&lon=50.52592799999999&layer=slr_projections%3A%3Aprojections&band=2)

0  100 cm

Porast nivoa mora: koliko će more 2050. stajati više nego 1995-2014. ako emisije prestanu da rastu, prema medijani IPCC AR6.

[Otvori veliku mapu](https://criora.com/sr/?lat=26.02395557663191&lon=50.52592799999999&layer=slr_projections%3A%3Aprojections&band=2)

---

## Događaji uživo

Katastrofe koje još traju i zvanična upozorenja na snazi, prema službama koje ih prate.

Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.

[Otvori mapu uživo](https://criora.com/sr/?ref=atlas-pulse)

## Zašto je ocena 36

Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.

Za 5 godina Rizik

1. 27  Klima i energija   Nizak    Poplave, suše, cikloni i epidemije, vrućina i hladnoća, energija i emisije.
2. 40  Priroda   +0,2   Srednji    Voda, hrana, zdravlje, šume i kako će ih pogoditi klimatske promene; zemljotresi i cunamiji.
3. 12  Društvo   Slab    Siromaštvo, zdravlje, obrazovanje, nejednakost, sukobi i ljudi primorani da napuste dom.
4. 52  Rizik slabog upravljanja   Srednji    Koliko loše rade vlast, bolnice, veze, putevi i priprema za katastrofe.
5. 49  Rizik slabe adaptacije   -1,8   Srednji    Koliko privreda, vlast i društvo nisu spremni da ulažu u zaštitu od klimatskih promena.

## Koje još pretnje postoje?

Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 3,6 | Epidemije |  | Nizak |
| 2,9 | Sukobi |  | Nizak |
| 0,1 | Zemljotres |  | Slab |
| 0,0 | Rečna poplava |  | Slab |
| 0,0 | Cunami |  | Slab |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona |  | Slab |
| 0,0 | Suša |  | Slab |

Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „denga” (5,4 od 10).

Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.

## El Ninjo

El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.

Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:

Novembar-januar
:   Više padavina nego obično: 13 od 26 godina sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 9. Slab znak, možda slučajnost.

„Više padavina nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u trećini sa najviše padavina. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.

Ovi redovi su prosek za zemlju. Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: nijedna nije pokazala jasan znak koji se u proseku ne vidi.

[Na koje još zemlje utiče El Ninjo](https://criora.com/sr/atlas/el-nino#BHR)

## Klima do 2050. i 2080.

Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.

+3,7 °C

### Temperatura

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   +2,9 °C → +3,7 °C

Ako emisije prestanu da rastu
:   +2,1 °C → +2,5 °C

Najtopliji mesec: toplije za oko 4,4 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.

+24 mm

### Godišnje padavine

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   +20 mm → +24 mm

Ako emisije prestanu da rastu
:   +16 mm → +15 mm

Najsuvlji mesec: do 2080. otprilike iste padavine, čak i ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 40 mm, pa će porast do 2080. biti oko 55 % godišnje sume.

100%

### Teritorija pod visokim vodnim stresom

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   100% → 100%

Ako se emisije smanje
:   100% → 100%

Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 100%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.

Klimatske zone zemlje

Scenario

Klimatske zone ostaju uglavnom iste do 2080.

Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.

Sada

Suva 100%

2050

Suva 100%

2080

Suva 100%

Suva: malo padavina

Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.

### Nivo mora

Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.

Manama · Kopno pod vodom 22%Dubina vode na mapi 0 m3 m[Otvori mapu uživo](https://criora.com/sr/?lat=26.2361&lon=50.5831&view=1&layer=flood_coastal::inundation&band=5)[Natural Earth](https://www.naturalearthdata.com/)

#### Porast nivoa mora uz obalu

1995-201420502100

Ako emisije nastave da rastu
:   +0,23 m → +0,75 m

Ako emisije prestanu da rastu
:   +0,20 m → +0,50 m

#### Gradovi do kojih bi morska voda mogla da stigne

Kopno pod vodom

Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.

Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.

Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.

## Proverite rizik na svojoj adresi

Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.

### Bilo koja adresa ili mesto

Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.

ili[izaberi tačku na mapi →](https://criora.com/sr/)

## Bahrein u globalnom kontekstu

Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.

### Zapadna Azija

5. mesto od 18, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 42

1. [1IzraelNizak31](https://criora.com/sr/atlas/ISR)
2. [2Ujedinjeni Arapski EmiratiNizak32](https://criora.com/sr/atlas/ARE)
3. [3KatarNizak32](https://criora.com/sr/atlas/QAT)
4. [4KiparNizak35](https://criora.com/sr/atlas/CYP)
5. [5BahreinNizak36](https://criora.com/sr/atlas/BHR)
6. [6Saudijska ArabijaNizak39](https://criora.com/sr/atlas/SAU)
7. [7OmanSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/OMN)
8. [8GruzijaSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/GEO)
9. [9JordanSrednji42](https://criora.com/sr/atlas/JOR)
10. [10KuvajtSrednji43](https://criora.com/sr/atlas/KWT)

### Azija

9. mesto od 48, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 46

1. [5KatarNizak32](https://criora.com/sr/atlas/QAT)
2. [6KiparNizak35](https://criora.com/sr/atlas/CYP)
3. [7JapanNizak36](https://criora.com/sr/atlas/JPN)
4. [8MaldiviNizak36](https://criora.com/sr/atlas/MDV)
5. [9BahreinNizak36](https://criora.com/sr/atlas/BHR)
6. [10BrunejNizak36](https://criora.com/sr/atlas/BRN)
7. [11ButanNizak39](https://criora.com/sr/atlas/BTN)
8. [12Saudijska ArabijaNizak39](https://criora.com/sr/atlas/SAU)
9. [13OmanSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/OMN)
10. [14GruzijaSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/GEO)

### Visok dohodak

44. mesto od 64, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34

1. [40PoljskaNizak35](https://criora.com/sr/atlas/POL)
2. [41Antigva i BarbudaNizak35](https://criora.com/sr/atlas/ATG)
3. [42BelgijaNizak35](https://criora.com/sr/atlas/BEL)
4. [43JapanNizak36](https://criora.com/sr/atlas/JPN)
5. [44BahreinNizak36](https://criora.com/sr/atlas/BHR)
6. [45BrunejNizak36](https://criora.com/sr/atlas/BRN)
7. [46Sjedinjene DržaveNizak37](https://criora.com/sr/atlas/USA)
8. [47ŠpanijaNizak39](https://criora.com/sr/atlas/ESP)
9. [48Saudijska ArabijaNizak39](https://criora.com/sr/atlas/SAU)
10. [49SlovačkaNizak39](https://criora.com/sr/atlas/SVK)

### Stavite dve zemlje jednu naspram druge

Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.

[Uporedi](https://criora.com/sr/atlas/compare?a=BHR)

## Svi pokazatelji

Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.

Na primer, „Udeo obnovljive električne energije”: 0,04 % ukupne proizvodnje za 2021. godinu. To je rizik 100,0 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 75,0, pa je razlika u odnosu na svet +25,0.

Rizik najviše podižu: Udeo obnovljive električne energije (100,0); Udeo obnovljive energije (100,0); Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (96,2); najmanje: Uvoz energije (0,0); Udeo uglja u električnoj energiji (0,0); Pristup čistim gorivima (0,0).

|  |  | Godina |  | U odnosu na svet | U odnosu na region |
| --- | --- | --- | --- | --- | --- |
| Udeo obnovljive električne energije  0,04 % ukupne proizvodnje | 0,04 % ukupne proizvodnje | 2021 | 100,0 | +25,0 | +15,1 |
| Udeo obnovljive energije  0 % ukupne energije | 0 % ukupne energije | 2021 | 100,0 | +24,7 | +9,4 |
| Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C  151 dan | 151 dan | 2024 | 96,2 | +92,4 | +87,3 |
| Potrošnja energije po stanovniku  10.512 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 10.512 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 2023 | 90,9 | +35,8 | +34,9 |
| Temperatura površine tla  37,5 °C  Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 37,5 °C | 2021 | 86,1 | +21,0 | +18,6 |
| Stepen-dani hlađenja  3.231 stepen-dan  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 3.231 stepen-dan | 2024 | 76,8 | +24,3 | +24,4 |
| Emisije CO2 po stanovniku  23,9 t CO2e po stanovniku | 23,9 t CO2e po stanovniku | 2024 | 72,6 | +43,9 | +37,2 |
| Indeks suše (SPEI)  -1,52 (ispod 0: suvlje nego obično) | -1,52 (ispod 0: suvlje nego obično) | 2023 | 60,9 | +48,2 | +30,3 |
| Zagađenje vazduha PM2,5  58,5 µg/m³ | 58,5 µg/m³ | 2020 | 60,6 | +43,2 | +36,8 |
| Energetska intenzivnost  9,23 MJ po dolaru BDP-a | 9,23 MJ po dolaru BDP-a | 2021 | 46,3 | +28,8 | +27,4 |
| Zaštita obale prirodnim staništima  78,4 od 100 | 78,4 od 100 | 2025 | 21,6 | -2,2 | -2,8 |
| Stepen-dani grejanja  19,9 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 19,9 stepen-dana | 2024 | 0,2 | -10,3 | -10,9 |
| Rizik od rečnih poplava  0 od 10 | 0 od 10 | 2026 | 0,0 | -51,0 | -65,0 |
| Pristup čistim gorivima  100 % stanovništva | 100 % stanovništva | 2023 | 0,0 | -8,6 | -7,6 |
| Udeo uglja u električnoj energiji  0 % ukupne proizvodnje | 0 % ukupne proizvodnje | 2023 | 0,0 | -14,2 | -26,2 |
| Uvoz energije  neto izvoznik: proizvodi 45 % više nego što troši | neto izvoznik: proizvodi 45 % više nego što troši | 2022 | 0,0 | -27,7 | -23,4 |

Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2019-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.

O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka.  [Kako povezati asistenta](https://criora.com/sr/docs/references/api-and-agents)

## Za novinare i istraživače

Citiraj ovu stranicu

U jednom redu

```
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
```

APA

```
Criora. (2026). Bahrein: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/BHR
```

BibTeX

```
@misc{criora_atlas_BHR_2026,
  author = {{Criora}},
  title = {Bahrein: profil klimatskog rizika},
  year = {2026},
  url = {https://criora.com/sr/atlas/BHR},
  urldate = {2026-11-13}
}
```

Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.

Ugradi na svoj sajt

Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.
