---
title: "Bolivija: klimatski rizik i karta opasnosti · Criora"
description: "Bolivija: rizik 50 od 100, srednji. Glavne pretnje: suše i epidemije. Na osnovu podataka Svetske banke, INFORM i ND-GAIN."
url: "https://criora.com/sr/atlas/BOL"
language: "sr"
---

# Bolivija Klimatski rizik i karta opasnosti

Bolivija: rizik 50 od 100, srednji.

Region
:   Amerike

Podregion
:   Južna Amerika

Prihod
:   Niži srednji

1. Slab
2. Nizak
3. Srednji
4. Visok
5. Opasan

Neke opasnosti su ovde jake, a zemlja se s njima loše nosi, ali ocena uzima u obzir i ostale delove ispod, koji su blaži, pa je ukupni rizik srednji.

## Glavne pretnje

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 7,5 od 10 | Suša |  | Visok |
| 7,4 od 10 | Epidemije |  | Visok |
| 7,1 od 10 | Zemljotres |  | Visok |
| 5,5 od 10 | Rečna poplava |  | Srednji |

[Ispod su još 4 pretnje: sukobi (5,6 od 10), priobalna poplava (0,0 od 10), cunami (0,0 od 10), vetar tropskih ciklona (0,0 od 10).](https://criora.com/sr/atlas/BOL#threats)

Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.

Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „bolesti koje prenose životinje” (10,0 od 10).

Budućnost
:   [+3,7 °C do 2080. godine u odnosu na period 1970-2000, ako emisije nastave da rastu](https://criora.com/sr/atlas/BOL#future)

Gradovi
:   [La Paz, Santa Kruz de la Sijera, Kočabamba](https://criora.com/sr/atlas/BOL#cities)

Mapa opasnosti

[Mapa opasnosti: Suše: rizik od suše u svakom kraju, od niskog do izuzetno visokog. Izvor: WRI Aqueduct.](https://criora.com/sr/?lat=-16.496028&lon=-68.151931&layer=aqueduct_water_stress%3A%3Adrr&band=1)

Nizak  Nizak-Srednji  Srednji-Visok  Visok  Izuzetno visok

Suše: rizik od suše u svakom kraju, od niskog do izuzetno visokog. Izvor: WRI Aqueduct.

[Otvori veliku mapu](https://criora.com/sr/?lat=-16.496028&lon=-68.151931&layer=aqueduct_water_stress%3A%3Adrr&band=1)

Još na mapi: [zemljotresi](https://criora.com/sr/?lat=-16.496028&lon=-68.151931&layer=seismic_hazard%3A%3Apga_475&band=1) · [rečne poplave](https://criora.com/sr/?lat=-16.496028&lon=-68.151931&layer=flood_riverine%3A%3Ainundation&band=1) · [požari](https://criora.com/sr/?lat=-16.496028&lon=-68.151931&layer=burned_area%3A%3Aclimatology_22yr&band=1)

---

## Događaji uživo

Katastrofe koje još traju i zvanična upozorenja na snazi, prema službama koje ih prate.

Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.

[Otvori mapu uživo](https://criora.com/sr/?ref=atlas-pulse)

## Zašto je ocena 50

Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.

Za 5 godina Rizik

1. 42  Klima i energija   Srednji    Poplave, suše, cikloni i epidemije, vrućina i hladnoća, energija i emisije.
2. 37  Priroda   +0,5   Nizak    Voda, hrana, zdravlje, šume i kako će ih pogoditi klimatske promene; zemljotresi i cunamiji.
3. 32  Društvo   Nizak    Siromaštvo, zdravlje, obrazovanje, nejednakost, sukobi i ljudi primorani da napuste dom.
4. 66  Rizik slabog upravljanja   Visok    Koliko loše rade vlast, bolnice, veze, putevi i priprema za katastrofe.
5. 72  Rizik slabe adaptacije   -0,4   Visok    Koliko privreda, vlast i društvo nisu spremni da ulažu u zaštitu od klimatskih promena.

## Koje još pretnje postoje?

Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 5,6 | Sukobi |  | Srednji |
| 0,0 | Priobalna poplava |  | Slab |
| 0,0 | Cunami |  | Slab |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona |  | Slab |

INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 3,8% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).

Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.

## El Ninjo

El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.

Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:

Novembar-januar
:   Toplije nego obično: 14 od 26 godina sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 9. Slab znak, možda slučajnost.

Decembar-februar
:   Santa Ana de Yacuma i šira okolina, gde živi 6% stanovništva zemlje: toplije nego obično, 16 od 27 godina sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 9. Jasan znak.

Februar-april
:   Toplije nego obično: 14 od 19 godina sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 6. Jasan znak.

„Toplije nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u najtoplijoj trećini. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.

Red u kome se navodi grad odnosi se na njegovu okolinu: tamo je El Ninjo ostavio jasan znak koji se u proseku za zemlju ne vidi.

[Na koje još zemlje utiče El Ninjo](https://criora.com/sr/atlas/el-nino#BOL)

## Klima do 2050. i 2080.

Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.

+3,7 °C

### Temperatura

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   +2,3 °C → +3,7 °C

Ako emisije prestanu da rastu
:   +1,7 °C → +2,3 °C

Najtopliji mesec: toplije za oko 5,6 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.

-9 mm

### Godišnje padavine

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   -2 mm → -9 mm

Ako emisije prestanu da rastu
:   +11 mm → -4 mm

Najsuvlji mesec: oko 7 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 1.480 mm, pa će do 2080. padavina biti manje za oko 1 % godišnje sume.

8%

### Teritorija pod visokim vodnim stresom

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   8% → 8%

Ako se emisije smanje
:   8,8% → 8,8%

Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 8%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.

5,3%

### Rečne poplave

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   5,1% → 5,3%

Ako emisije prestanu da rastu
:   4,1% → 3,9%

Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 4,3%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.

Klimatske zone zemlje

Scenario

Do 2080. godine 12% teritorije pomera se u topliju klimatsku zonu.

Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.

Sada

13%

Tropska 62%

20%

2050

Tropska 64%

22%

2080

Tropska 66%

23%

Polarna: bez toplog godišnjeg dobaUmereno topla: blage zimeTropska: toplo cele godineSuva: malo padavina

Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.

### Nivo mora

Bez izlaza na more, nije primenljivo.

Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.

## Gradovi sa sopstvenom stranicom

Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.

- [La Paz](https://criora.com/sr/atlas/BOL/la-paz)   · 2 mil. stanovnika   Zemljotresi: veoma jaki potresi na čvrstom tlu (0,22 g), na mekom jači. Jače nego u 82% velikih gradova sveta.
- [Santa Kruz de la Sijera](https://criora.com/sr/atlas/BOL/santa-cruz-de-la-sierra)   · 1,89 mil. stanovnika   Zemljotresi: jaki potresi na čvrstom tlu (0,15 g), na mekom jači. Jače nego u 72% velikih gradova sveta.
- [Kočabamba](https://criora.com/sr/atlas/BOL/cochabamba)   · 1,46 mil. stanovnika   Zemljotresi: veoma jaki potresi na čvrstom tlu (0,22 g), na mekom jači. Jače nego u 82% velikih gradova sveta.

g je ubrzanje Zemljine teže: od oko 0,1 g trese snažno i moguća su laka oštećenja zgrada.

## Proverite rizik na svojoj adresi

Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.

### Bilo koja adresa ili mesto

Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.

ili[izaberi tačku na mapi →](https://criora.com/sr/)

## Bolivija u globalnom kontekstu

Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.

### Južna Amerika

8. mesto od 12, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 46

1. [3ParagvajSrednji43](https://criora.com/sr/atlas/PRY)
2. [4BrazilSrednji44](https://criora.com/sr/atlas/BRA)
3. [5ArgentinaSrednji44](https://criora.com/sr/atlas/ARG)
4. [6GvajanaSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/GUY)
5. [7SurinamSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/SUR)
6. [8BolivijaSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/BOL)
7. [9KolumbijaSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/COL)
8. [10PeruSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/PER)
9. [11EkvadorSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/ECU)
10. [12VenecuelaSrednji55](https://criora.com/sr/atlas/VEN)

### Amerike

25. mesto od 35, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 42

1. [21ArgentinaSrednji44](https://criora.com/sr/atlas/ARG)
2. [22GvajanaSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/GUY)
3. [23SurinamSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/SUR)
4. [24Dominikanska RepublikaSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/DOM)
5. [25BolivijaSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/BOL)
6. [26SalvadorSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/SLV)
7. [27KolumbijaSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/COL)
8. [28PeruSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/PER)
9. [29EkvadorSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/ECU)
10. [30NikaragvaSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/NIC)

### Niži srednji dohodak

19. mesto od 47, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 50

1. [15TogoSrednji48](https://criora.com/sr/atlas/TGO)
2. [16TanzanijaSrednji49](https://criora.com/sr/atlas/TZA)
3. [17LibanSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/LBN)
4. [18NepalSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/NPL)
5. [19BolivijaSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/BOL)
6. [20LaosSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/LAO)
7. [21UzbekistanSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/UZB)
8. [22AngolaSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/AGO)
9. [23SenegalSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/SEN)
10. [24DžibutiSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/DJI)

### Stavite dve zemlje jednu naspram druge

Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.

[Uporedi](https://criora.com/sr/atlas/compare?a=BOL)

## Svi pokazatelji

Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.

Na primer, „Udeo obnovljive energije”: 12,8 % ukupne energije za 2021. godinu. To je rizik 86,7 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 75,3, pa je razlika u odnosu na svet +11,4.

Rizik najviše podižu: Udeo obnovljive energije (86,7); Temperatura površine tla (66,1); Udeo obnovljive električne energije (61,8); najmanje: Uvoz energije (0,0); Indeks suše (SPEI) (0,0); Udeo uglja u električnoj energiji (0,0).

|  |  | Godina |  | U odnosu na svet | U odnosu na region |
| --- | --- | --- | --- | --- | --- |
| Udeo obnovljive energije  12,8 % ukupne energije | 12,8 % ukupne energije | 2021 | 86,7 | +11,4 | +6,3 |
| Temperatura površine tla  27,9 °C  Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 27,9 °C | 2021 | 66,1 | +1,0 | +0,8 |
| Udeo obnovljive električne energije  38,2 % ukupne proizvodnje | 38,2 % ukupne proizvodnje | 2021 | 61,8 | -13,2 | -6,4 |
| Rizik od rečnih poplava  5,5 od 10 | 5,5 od 10 | 2026 | 55,0 | +4,0 | +13,0 |
| Stepen-dani hlađenja  2.003 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 2.003 stepen-dana | 2024 | 47,6 | -4,9 | -19,2 |
| Potrošnja energije po stanovniku  847 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 847 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 2023 | 45,3 | -9,8 | -3,4 |
| Emisije CO2 po stanovniku  2,29 t CO2e po stanovniku | 2,29 t CO2e po stanovniku | 2024 | 26,9 | -1,8 | -2,3 |
| Zagađenje vazduha PM2,5  22,9 µg/m³ | 22,9 µg/m³ | 2020 | 20,3 | +2,9 | +3,4 |
| Energetska intenzivnost  3,89 MJ po dolaru BDP-a | 3,89 MJ po dolaru BDP-a | 2021 | 16,4 | -1,1 | +2,8 |
| Stepen-dani grejanja  816 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 816 stepen-dana | 2024 | 9,9 | -0,6 | +8,9 |
| Pristup čistim gorivima  90,6 % stanovništva | 90,6 % stanovništva | 2023 | 9,4 | +0,8 | +3,8 |
| Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C  10,8 dana | 10,8 dana | 2024 | 6,9 | +3,1 | +4,8 |
| Udeo uglja u električnoj energiji  0 % ukupne proizvodnje | 0 % ukupne proizvodnje | 2021 | 0,0 | 0,0 | 0,0 |
| Indeks suše (SPEI)  0,23 (ispod 0: suvlje nego obično) | 0,23 (ispod 0: suvlje nego obično) | 2023 | 0,0 | -12,7 | -18,9 |
| Uvoz energije  neto izvoznik: proizvodi 67 % više nego što troši | neto izvoznik: proizvodi 67 % više nego što troši | 2022 | 0,0 | -27,7 | -19,1 |

Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2020-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.

O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka.  [Kako povezati asistenta](https://criora.com/sr/docs/references/api-and-agents)

## Za novinare i istraživače

Citiraj ovu stranicu

U jednom redu

```
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
```

APA

```
Criora. (2026). Bolivija: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/BOL
```

BibTeX

```
@misc{criora_atlas_BOL_2026,
  author = {{Criora}},
  title = {Bolivija: profil klimatskog rizika},
  year = {2026},
  url = {https://criora.com/sr/atlas/BOL},
  urldate = {2026-11-13}
}
```

Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.

Ugradi na svoj sajt

Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.
