---
title: "Brazil: klimatski rizik i karta opasnosti · Criora"
description: "Brazil: rizik 44 od 100, srednji. Glavne pretnje: rečne poplave i epidemije. Na osnovu podataka Svetske banke, INFORM i ND-GAIN."
url: "https://criora.com/sr/atlas/BRA"
language: "sr"
---

# Brazil Klimatski rizik i karta opasnosti

Brazil: rizik 44 od 100, srednji.

Region
:   Amerike

Podregion
:   Južna Amerika

Prihod
:   Viši srednji

1. Slab
2. Nizak
3. Srednji
4. Visok
5. Opasan

Neke opasnosti su ovde jake, a zemlja se s njima loše nosi, ali ocena uzima u obzir i ostale delove ispod, koji su blaži, pa je ukupni rizik srednji.

## Glavne pretnje

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 7,7 od 10 | Rečna poplava |  | Visok |
| 6,4 od 10 | Epidemije |  | Visok |
| 5,0 od 10 | Priobalna poplava |  | Srednji |
| 4,5 od 10 | Suša |  | Srednji |

[Ispod su još 4 pretnje: sukobi (8,5 od 10), zemljotres (0,6 od 10), cunami (0,0 od 10), vetar tropskih ciklona (0,0 od 10).](https://criora.com/sr/atlas/BRA#threats)

Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.

Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „denga” (9,4 od 10).

Budućnost
:   [+3,3 °C do 2080. godine u odnosu na period 1970-2000, ako emisije nastave da rastu; nivo mora uz obalu +77 cm do 2100. godine u odnosu na period 1995-2014](https://criora.com/sr/atlas/BRA#future)

Gradovi
:   [Sao Paulo, Rio de Žaneiro, Belo Orizonte i još 18](https://criora.com/sr/atlas/BRA#cities)

Mapa opasnosti

[Mapa opasnosti: Rečne poplave: dubina vode pri poplavi kakva dolazi jednom u sto godina. Izvor: WRI Aqueduct Floods.](https://criora.com/sr/?lat=-23.556734&lon=-46.626966&layer=flood_riverine%3A%3Ainundation&band=1)

0  3 m

Rečne poplave: dubina vode pri poplavi kakva dolazi jednom u sto godina. Izvor: WRI Aqueduct Floods.

[Otvori veliku mapu](https://criora.com/sr/?lat=-23.556734&lon=-46.626966&layer=flood_riverine%3A%3Ainundation&band=1)

Još na mapi: [suše](https://criora.com/sr/?lat=-23.556734&lon=-46.626966&layer=aqueduct_water_stress%3A%3Adrr&band=1) · [požari](https://criora.com/sr/?lat=-23.556734&lon=-46.626966&layer=burned_area%3A%3Aclimatology_22yr&band=1)

---

## Događaji uživo

Katastrofe koje još traju i zvanična upozorenja na snazi, prema službama koje ih prate.

Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.

[Otvori mapu uživo](https://criora.com/sr/?ref=atlas-pulse)

## Zašto je ocena 44

Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.

Za 5 godina Rizik

1. 52  Klima i energija   Srednji    Poplave, suše, cikloni i epidemije, vrućina i hladnoća, energija i emisije.
2. 23  Priroda   -0,5   Nizak    Voda, hrana, zdravlje, šume i kako će ih pogoditi klimatske promene; zemljotresi i cunamiji.
3. 29  Društvo   Nizak    Siromaštvo, zdravlje, obrazovanje, nejednakost, sukobi i ljudi primorani da napuste dom.
4. 51  Rizik slabog upravljanja   Srednji    Koliko loše rade vlast, bolnice, veze, putevi i priprema za katastrofe.
5. 65  Rizik slabe adaptacije   -2,1   Visok    Koliko privreda, vlast i društvo nisu spremni da ulažu u zaštitu od klimatskih promena.

## Koje još pretnje postoje?

Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 8,5 | Sukobi |  | Opasan |
| 0,6 | Zemljotres |  | Slab |
| 0,0 | Cunami |  | Slab |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona |  | Slab |

INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 2,3% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).

Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.

## El Ninjo

El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.

Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:

Novembar-januar
:   Toplije nego obično: 16 od 26 godina sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 9. Jasan znak.Santa Marija i šira okolina, gde živi 2% stanovništva zemlje: više padavina nego obično, 17 od 26 godina sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 9. Jasan znak.Boa Vista i šira okolina, gde živi 2% stanovništva zemlje: suvlje nego obično, 17 od 26 godina sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 9. Jasan znak.

Decembar-februar
:   Manaus i šira okolina, gde živi 2% stanovništva zemlje: suvlje nego obično, 16 od 27 godina sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 9. Jasan znak.

Februar-april
:   Terezina i šira okolina, gde živi 2% stanovništva zemlje: toplije nego obično, 13 od 19 godina sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 6. Jasan znak.

Mart-maj
:   Fortaleza i šira okolina, gde živi 5% stanovništva zemlje: suvlje nego obično, 13 od 17 godina sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 6. Jasan znak.

„Toplije nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u najtoplijoj trećini. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.

Red u kome se navodi grad odnosi se na njegovu okolinu: tamo je El Ninjo ostavio jasan znak koji se u proseku za zemlju ne vidi.

[Na koje još zemlje utiče El Ninjo](https://criora.com/sr/atlas/el-nino#BRA)

## Klima do 2050. i 2080.

Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.

+3,3 °C

### Temperatura

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   +2,2 °C → +3,3 °C

Ako emisije prestanu da rastu
:   +1,7 °C → +2,1 °C

Najtopliji mesec: toplije za oko 4,8 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.

-145 mm

### Godišnje padavine

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   -99 mm → -145 mm

Ako emisije prestanu da rastu
:   -30 mm → -49 mm

Najsuvlji mesec: oko 13 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 1.610 mm, pa će do 2080. padavina biti manje za oko 9 % godišnje sume.

3,2%

### Teritorija pod visokim vodnim stresom

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   3,5% → 3,2%

Ako se emisije smanje
:   3,3% → 2,7%

Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 2,5%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.

4,7%

### Rečne poplave

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   4,6% → 4,7%

Ako emisije prestanu da rastu
:   4,5% → 4,5%

Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 4,4%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.

Klimatske zone zemlje

Scenario

Do 2080. godine 7% teritorije pomera se u topliju klimatsku zonu.

Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.

Sada

Tropska 86%

2050

Tropska 87%

2080

Tropska 87%

Umereno topla: blage zimeTropska: toplo cele godineSuva: malo padavina

Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.

### Nivo mora

Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.

Vila Velha · Kopno pod vodom 15%Dubina vode na mapi 0 m3 m[Otvori mapu uživo](https://criora.com/sr/?lat=3.2167&lon=-51.2167&view=1&layer=flood_coastal::inundation&band=5)[Natural Earth](https://www.naturalearthdata.com/)

#### Porast nivoa mora uz obalu

1995-201420502100

Ako emisije nastave da rastu
:   +0,23 m → +0,77 m

Ako emisije prestanu da rastu
:   +0,21 m → +0,56 m

#### Gradovi do kojih bi morska voda mogla da stigne

Kopno pod vodom

Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.

Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.

Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.

## Gradovi sa sopstvenom stranicom

Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.

- [Sao Paulo](https://criora.com/sr/atlas/BRA/sao-paulo)   · 23 mil. stanovnika
- [Rio de Žaneiro](https://criora.com/sr/atlas/BRA/rio-de-janeiro)   · 13,9 mil. stanovnika
- [Belo Orizonte](https://criora.com/sr/atlas/BRA/belo-horizonte)   · 6,35 mil. stanovnika
- [Brazilija](https://criora.com/sr/atlas/BRA/brasilia)   · 4,99 mil. stanovnika
- [Resife](https://criora.com/sr/atlas/BRA/recife)   · 4,34 mil. stanovnika
- [Fortaleza](https://criora.com/sr/atlas/BRA/fortaleza)   · 4,28 mil. stanovnika
- [Porto Alegre](https://criora.com/sr/atlas/BRA/porto-alegre)   · 4,27 mil. stanovnika   Obilne kiše: 22 dana sa 20 mm kiše ili više u 2025. godini. Više nego u 88% velikih gradova sveta.
- [Salvador](https://criora.com/sr/atlas/BRA/salvador)   · 4,03 mil. stanovnika   Rečne poplave: do 71 cm vode u centru pri stogodišnjoj poplavi. Više nego u 94% velikih gradova sveta.
- [Kuritiba](https://criora.com/sr/atlas/BRA/curitiba)   · 3,89 mil. stanovnika   Obilne kiše: 17 dana sa 20 mm kiše ili više u 2025. godini. Više nego u 77% velikih gradova sveta.
- [Kampinas](https://criora.com/sr/atlas/BRA/campinas)   · 3,49 mil. stanovnika
- [Gojanija](https://criora.com/sr/atlas/BRA/goiania)   · 2,93 mil. stanovnika
- [Belem](https://criora.com/sr/atlas/BRA/belem)   · 2,45 mil. stanovnika   Obilne kiše: 29 dana sa 20 mm kiše ili više u 2025. godini. Više nego u 95% velikih gradova sveta.
- [Manaus](https://criora.com/sr/atlas/BRA/manaus)   · 2,43 mil. stanovnika   Obilne kiše: 25 dana sa 20 mm kiše ili više u 2025. godini. Više nego u 92% velikih gradova sveta.
- [Vitorija](https://criora.com/sr/atlas/BRA/vitoria)   · 2,22 mil. stanovnika
- [Vila Velja](https://criora.com/sr/atlas/BRA/vila-velha)
- [Santos](https://criora.com/sr/atlas/BRA/santos)   · 1,98 mil. stanovnika
- [Natal](https://criora.com/sr/atlas/BRA/natal)   · 1,58 mil. stanovnika   Rečne poplave: do 1,4 m vode u centru pri stogodišnjoj poplavi. Više nego u 96% velikih gradova sveta.
- [Sao Luis](https://criora.com/sr/atlas/BRA/sao-luis)   · 1,55 mil. stanovnika   Obilne kiše: 23 dana sa 20 mm kiše ili više u 2025. godini. Više nego u 90% velikih gradova sveta.
- [Masejo](https://criora.com/sr/atlas/BRA/maceio)   · 1,39 mil. stanovnika
- [Florijanopolis](https://criora.com/sr/atlas/BRA/florianopolis)   · 1,32 mil. stanovnika

Za ovaj grad UN ne daje posebnu procenu.

- [Niteroj](https://criora.com/sr/atlas/BRA/niteroi)

Sao Paulo, Rio de Žaneiro, Belo Orizonte, Brazilija, Resife, Fortaleza, Kampinas, Gojanija, Vitorija, Vila Velja, Santos, Masejo, Florijanopolis i Niteroj ni po jednoj opasnosti ne spadaju u gornju četvrtinu velikih gradova sveta.

## Proverite rizik na svojoj adresi

Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.

### Bilo koja adresa ili mesto

Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.

ili[izaberi tačku na mapi →](https://criora.com/sr/)

## Brazil u globalnom kontekstu

Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.

### Južna Amerika

4. mesto od 12, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 46

1. [1UrugvajNizak33](https://criora.com/sr/atlas/URY)
2. [2ČileSrednji41](https://criora.com/sr/atlas/CHL)
3. [3ParagvajSrednji43](https://criora.com/sr/atlas/PRY)
4. [4BrazilSrednji44](https://criora.com/sr/atlas/BRA)
5. [5ArgentinaSrednji44](https://criora.com/sr/atlas/ARG)
6. [6GvajanaSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/GUY)
7. [7SurinamSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/SUR)
8. [8BolivijaSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/BOL)
9. [9KolumbijaSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/COL)
10. [10PeruSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/PER)

### Amerike

20. mesto od 35, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 42

1. [16BelizeSrednji41](https://criora.com/sr/atlas/BLZ)
2. [17KubaSrednji42](https://criora.com/sr/atlas/CUB)
3. [18PanamaSrednji42](https://criora.com/sr/atlas/PAN)
4. [19ParagvajSrednji43](https://criora.com/sr/atlas/PRY)
5. [20BrazilSrednji44](https://criora.com/sr/atlas/BRA)
6. [21ArgentinaSrednji44](https://criora.com/sr/atlas/ARG)
7. [22GvajanaSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/GUY)
8. [23SurinamSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/SUR)
9. [24Dominikanska RepublikaSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/DOM)
10. [25BolivijaSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/BOL)

### Viši srednji dohodak

30. mesto od 58, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 44

1. [26KazahstanSrednji43](https://criora.com/sr/atlas/KAZ)
2. [27ParagvajSrednji43](https://criora.com/sr/atlas/PRY)
3. [28JermenijaSrednji43](https://criora.com/sr/atlas/ARM)
4. [29AlbanijaSrednji44](https://criora.com/sr/atlas/ALB)
5. [30BrazilSrednji44](https://criora.com/sr/atlas/BRA)
6. [31MoldavijaSrednji44](https://criora.com/sr/atlas/MDA)
7. [32GabonSrednji44](https://criora.com/sr/atlas/GAB)
8. [33ArgentinaSrednji44](https://criora.com/sr/atlas/ARG)
9. [34Južnoafrička RepublikaSrednji44](https://criora.com/sr/atlas/ZAF)
10. [35SrbijaSrednji45](https://criora.com/sr/atlas/SRB)

### Stavite dve zemlje jednu naspram druge

Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.

[Uporedi](https://criora.com/sr/atlas/compare?a=BRA)

## Svi pokazatelji

Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.

Na primer, „Indeks suše (SPEI)”: -2,31 (ispod 0: suvlje nego obično) za 2023. godinu. To je rizik 92,4 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 12,7, pa je razlika u odnosu na svet +79,7.

Rizik najviše podižu: Indeks suše (SPEI) (92,4); Rizik od rečnih poplava (77,0); Temperatura površine tla (68,1); najmanje: Uvoz energije (0,0); Stepen-dani grejanja (0,5); Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (0,7).

|  |  | Godina |  | U odnosu na svet | U odnosu na region |
| --- | --- | --- | --- | --- | --- |
| Indeks suše (SPEI)  -2,31 (ispod 0: suvlje nego obično) | -2,31 (ispod 0: suvlje nego obično) | 2023 | 92,4 | +79,7 | +73,5 |
| Rizik od rečnih poplava  7,7 od 10 | 7,7 od 10 | 2026 | 77,0 | +26,0 | +35,0 |
| Temperatura površine tla  28,8 °C  Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 28,8 °C | 2021 | 68,1 | +3,0 | +2,8 |
| Stepen-dani hlađenja  2.771 stepen-dan  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 2.771 stepen-dan | 2024 | 65,9 | +13,4 | -0,9 |
| Potrošnja energije po stanovniku  1.512 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 1.512 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 2024 | 55,8 | -10,1 | -1,5 |
| Udeo obnovljive energije  46,5 % ukupne energije | 46,5 % ukupne energije | 2021 | 51,8 | -23,5 | -28,6 |
| Emisije CO2 po stanovniku  2,32 t CO2e po stanovniku | 2,32 t CO2e po stanovniku | 2024 | 27,1 | -1,6 | -2,1 |
| Udeo obnovljive električne energije  77,4 % ukupne proizvodnje | 77,4 % ukupne proizvodnje | 2021 | 22,6 | -52,4 | -45,6 |
| Energetska intenzivnost  3,87 MJ po dolaru BDP-a | 3,87 MJ po dolaru BDP-a | 2022 | 16,2 | +2,4 | +4,9 |
| Zagađenje vazduha PM2,5  12,2 µg/m³ | 12,2 µg/m³ | 2020 | 8,2 | -9,2 | -8,7 |
| Pristup čistim gorivima  96,5 % stanovništva | 96,5 % stanovništva | 2023 | 3,5 | -5,1 | -2,1 |
| Zaštita obale prirodnim staništima  97,2 od 100 | 97,2 od 100 | 2025 | 2,8 | -21,0 | -21,4 |
| Udeo uglja u električnoj energiji  1,96 % ukupne proizvodnje | 1,96 % ukupne proizvodnje | 2024 | 2,0 | -4,0 | -5,6 |
| Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C  1,14 dana | 1,14 dana | 2024 | 0,7 | -3,1 | -1,5 |
| Stepen-dani grejanja  41,7 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 41,7 stepen-dana | 2024 | 0,5 | -10,0 | -0,6 |
| Uvoz energije  neto izvoznik: proizvodi 14 % više nego što troši | neto izvoznik: proizvodi 14 % više nego što troši | 2023 | 0,0 | -43,8 | -0,4 |

Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2020-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.

O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka.  [Kako povezati asistenta](https://criora.com/sr/docs/references/api-and-agents)

## Za novinare i istraživače

Citiraj ovu stranicu

U jednom redu

```
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
```

APA

```
Criora. (2026). Brazil: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/BRA
```

BibTeX

```
@misc{criora_atlas_BRA_2026,
  author = {{Criora}},
  title = {Brazil: profil klimatskog rizika},
  year = {2026},
  url = {https://criora.com/sr/atlas/BRA},
  urldate = {2026-11-13}
}
```

Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.

Ugradi na svoj sajt

Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.
