---
title: "Brunej: klimatski rizik i karta opasnosti · Criora"
description: "Brunej: rizik 36 od 100, nizak. Glavne pretnje: epidemije i rečne poplave. Na osnovu podataka Svetske banke, INFORM i ND-GAIN."
url: "https://criora.com/sr/atlas/BRN"
language: "sr"
---

# Brunej Klimatski rizik i karta opasnosti

Brunej: rizik 36 od 100, nizak.

Region
:   Azija

Podregion
:   Jugoistočna Azija

Prihod
:   Visok

1. Slab
2. Nizak
3. Srednji
4. Visok
5. Opasan

Neke opasnosti su ovde jake, ali ocena uzima u obzir i koliko dobro se zemlja s njima nosi, pa je ukupni rizik nizak.

## Glavne pretnje

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 5,5 od 10 | Epidemije |  | Srednji |
| 4,7 od 10 | Rečna poplava |  | Srednji |

[Ispod je još 6 pretnji: priobalna poplava (3,3 od 10), suša (2,1 od 10), cunami (1,9 od 10), zemljotres (0,1 od 10), sukobi (0,1 od 10), vetar tropskih ciklona (0,0 od 10).](https://criora.com/sr/atlas/BRN#threats)

Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.

Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „denga” (8,2 od 10).

Budućnost
:   [+2,5 °C do 2080. godine u odnosu na period 1970-2000, ako emisije nastave da rastu; nivo mora uz obalu +77 cm do 2100. godine u odnosu na period 1995-2014](https://criora.com/sr/atlas/BRN#future)

Gradovi
:   Nema grada sa milion stanovnika

Mapa opasnosti

[Mapa opasnosti: Rečne poplave: dubina vode pri poplavi kakva dolazi jednom u sto godina. Izvor: WRI Aqueduct Floods.](https://criora.com/sr/?lat=4.530172112312638&lon=114.67724599999997&layer=flood_riverine%3A%3Ainundation&band=1)

0  3 m

Rečne poplave: dubina vode pri poplavi kakva dolazi jednom u sto godina. Izvor: WRI Aqueduct Floods.

[Otvori veliku mapu](https://criora.com/sr/?lat=4.530172112312638&lon=114.67724599999997&layer=flood_riverine%3A%3Ainundation&band=1)

Još na mapi: [suše](https://criora.com/sr/?lat=4.530172112312638&lon=114.67724599999997&layer=aqueduct_water_stress%3A%3Adrr&band=1)

---

## Događaji uživo

Katastrofe koje još traju i zvanična upozorenja na snazi, prema službama koje ih prate.

Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.

[Otvori mapu uživo](https://criora.com/sr/?ref=atlas-pulse)

## Zašto je ocena 36

Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.

Za 5 godina Rizik

1. 45  Klima i energija   Srednji    Poplave, suše, cikloni i epidemije, vrućina i hladnoća, energija i emisije.
2. 24  Priroda   0,0   Nizak    Voda, hrana, zdravlje, šume i kako će ih pogoditi klimatske promene; zemljotresi i cunamiji.
3. 21  Društvo   Nizak    Siromaštvo, zdravlje, obrazovanje, nejednakost, sukobi i ljudi primorani da napuste dom.
4. 46  Rizik slabog upravljanja   Srednji    Koliko loše rade vlast, bolnice, veze, putevi i priprema za katastrofe.
5. 47  Rizik slabe adaptacije   -0,2   Srednji    Koliko privreda, vlast i društvo nisu spremni da ulažu u zaštitu od klimatskih promena.

## Koje još pretnje postoje?

Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 3,3 | Priobalna poplava |  | Nizak |
| 2,1 | Suša |  | Nizak |
| 1,9 | Cunami |  | Slab |
| 0,1 | Zemljotres |  | Slab |
| 0,1 | Sukobi |  | Slab |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona |  | Slab |

Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.

## El Ninjo

El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.

Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:

Decembar-februar
:   Suvlje nego obično: 19 od 27 godina sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 9. Jasan znak.Toplije nego obično: 16 od 27 godina sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 9. Jasan znak.

Mart-maj
:   Suvlje nego obično: 11 od 17 godina sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 6. Jasan znak.

„Suvlje nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u najsušoj trećini. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.

Ovi redovi su prosek za zemlju. Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: nijedna nije pokazala jasan znak koji se u proseku ne vidi.

[Na koje još zemlje utiče El Ninjo](https://criora.com/sr/atlas/el-nino#BRN)

## Klima do 2050. i 2080.

Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.

+2,5 °C

### Temperatura

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   +1,8 °C → +2,5 °C

Ako emisije prestanu da rastu
:   +1,3 °C → +1,7 °C

Najtopliji mesec: toplije za oko 2,5 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.

+272 mm

### Godišnje padavine

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   +205 mm → +272 mm

Ako emisije prestanu da rastu
:   +208 mm → +290 mm

Najsuvlji mesec: oko 7 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 3.530 mm, pa će porast do 2080. biti oko 8 % godišnje sume.

5,3%

### Rečne poplave

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   5,2% → 5,3%

Ako emisije prestanu da rastu
:   5,1% → 5,1%

Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 4,9%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.

Klimatske zone zemlje

Scenario

Klimatske zone ostaju uglavnom iste do 2080.

Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.

Sada

Tropska 100%

2050

Tropska 100%

2080

Tropska 100%

Tropska: toplo cele godine

Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.

### Nivo mora

Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.

Bandar Seri Begavan · Kopno pod vodom 0,8%Dubina vode na mapi 0 m3 m[Otvori mapu uživo](https://criora.com/sr/?lat=4.8833&lon=114.9333&view=1&layer=flood_coastal::inundation&band=5)[Natural Earth](https://www.naturalearthdata.com/)

#### Porast nivoa mora uz obalu

1995-201420502100

Ako emisije nastave da rastu
:   +0,23 m → +0,77 m

Ako emisije prestanu da rastu
:   +0,19 m → +0,55 m

#### Gradovi do kojih bi morska voda mogla da stigne

Kopno pod vodom

Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.

Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.

Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.

## Proverite rizik na svojoj adresi

Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.

### Bilo koja adresa ili mesto

Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.

ili[izaberi tačku na mapi →](https://criora.com/sr/)

## Brunej u globalnom kontekstu

Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.

### Jugoistočna Azija

2. mesto od 11, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 49

1. [1SingapurNizak20](https://criora.com/sr/atlas/SGP)
2. [2BrunejNizak36](https://criora.com/sr/atlas/BRN)
3. [3MalezijaSrednji41](https://criora.com/sr/atlas/MYS)
4. [4Istočni TimorSrednji45](https://criora.com/sr/atlas/TLS)
5. [5VijetnamSrednji49](https://criora.com/sr/atlas/VNM)
6. [6TajlandSrednji49](https://criora.com/sr/atlas/THA)
7. [7LaosSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/LAO)
8. [8IndonezijaSrednji53](https://criora.com/sr/atlas/IDN)
9. [9FilipiniSrednji54](https://criora.com/sr/atlas/PHL)
10. [10KambodžaSrednji54](https://criora.com/sr/atlas/KHM)

### Azija

10. mesto od 48, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 46

1. [6KiparNizak35](https://criora.com/sr/atlas/CYP)
2. [7JapanNizak36](https://criora.com/sr/atlas/JPN)
3. [8MaldiviNizak36](https://criora.com/sr/atlas/MDV)
4. [9BahreinNizak36](https://criora.com/sr/atlas/BHR)
5. [10BrunejNizak36](https://criora.com/sr/atlas/BRN)
6. [11ButanNizak39](https://criora.com/sr/atlas/BTN)
7. [12Saudijska ArabijaNizak39](https://criora.com/sr/atlas/SAU)
8. [13OmanSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/OMN)
9. [14GruzijaSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/GEO)
10. [15MalezijaSrednji41](https://criora.com/sr/atlas/MYS)

### Visok dohodak

45. mesto od 64, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34

1. [41Antigva i BarbudaNizak35](https://criora.com/sr/atlas/ATG)
2. [42BelgijaNizak35](https://criora.com/sr/atlas/BEL)
3. [43JapanNizak36](https://criora.com/sr/atlas/JPN)
4. [44BahreinNizak36](https://criora.com/sr/atlas/BHR)
5. [45BrunejNizak36](https://criora.com/sr/atlas/BRN)
6. [46Sjedinjene DržaveNizak37](https://criora.com/sr/atlas/USA)
7. [47ŠpanijaNizak39](https://criora.com/sr/atlas/ESP)
8. [48Saudijska ArabijaNizak39](https://criora.com/sr/atlas/SAU)
9. [49SlovačkaNizak39](https://criora.com/sr/atlas/SVK)
10. [50GrčkaNizak39](https://criora.com/sr/atlas/GRC)

### Stavite dve zemlje jednu naspram druge

Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.

[Uporedi](https://criora.com/sr/atlas/compare?a=BRN)

## Svi pokazatelji

Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.

Na primer, „Udeo obnovljive električne energije”: 0,02 % ukupne proizvodnje za 2021. godinu. To je rizik 100,0 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 75,0, pa je razlika u odnosu na svet +25,0.

Rizik najviše podižu: Udeo obnovljive električne energije (100,0); Udeo obnovljive energije (100,0); Potrošnja energije po stanovniku (87,4); najmanje: Pristup čistim gorivima (0,0); Uvoz energije (0,0); Stepen-dani grejanja (0,0).

|  |  | Godina |  | U odnosu na svet | U odnosu na region |
| --- | --- | --- | --- | --- | --- |
| Udeo obnovljive električne energije  0,02 % ukupne proizvodnje | 0,02 % ukupne proizvodnje | 2021 | 100,0 | +25,0 | +15,1 |
| Udeo obnovljive energije  0 % ukupne energije | 0 % ukupne energije | 2021 | 100,0 | +24,7 | +9,4 |
| Potrošnja energije po stanovniku  8.658 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 8.658 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 2023 | 87,4 | +32,3 | +31,4 |
| Stepen-dani hlađenja  3.281 stepen-dan  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 3.281 stepen-dan | 2024 | 78,0 | +25,5 | +25,6 |
| Emisije CO2 po stanovniku  20,2 t CO2e po stanovniku | 20,2 t CO2e po stanovniku | 2024 | 69,0 | +40,3 | +33,6 |
| Temperatura površine tla  28,4 °C  Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 28,4 °C | 2021 | 67,2 | +2,2 | -0,3 |
| Rizik od rečnih poplava  4,7 od 10 | 4,7 od 10 | 2026 | 47,0 | -4,0 | -18,0 |
| Zaštita obale prirodnim staništima  58,7 od 100 | 58,7 od 100 | 2025 | 41,3 | +17,5 | +16,9 |
| Energetska intenzivnost  6,33 MJ po dolaru BDP-a | 6,33 MJ po dolaru BDP-a | 2021 | 30,0 | +12,5 | +11,1 |
| Udeo uglja u električnoj energiji  20,4 % ukupne proizvodnje | 20,4 % ukupne proizvodnje | 2023 | 20,4 | +6,2 | -5,8 |
| Indeks suše (SPEI)  -0,50 (ispod 0: suvlje nego obično) | -0,50 (ispod 0: suvlje nego obično) | 2023 | 20,0 | +7,3 | -10,6 |
| Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C  21,7 dana | 21,7 dana | 2024 | 13,8 | +10,0 | +4,9 |
| Zagađenje vazduha PM2,5  7,60 µg/m³ | 7,60 µg/m³ | 2020 | 3,1 | -14,3 | -20,7 |
| Stepen-dani grejanja  0 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 0 stepen-dana | 2020 | 0,0 | -5,6 | -10,8 |
| Uvoz energije  neto izvoznik: proizvodi 173 % više nego što troši | neto izvoznik: proizvodi 173 % više nego što troši | 2022 | 0,0 | -27,7 | -23,4 |
| Pristup čistim gorivima  100 % stanovništva | 100 % stanovništva | 2023 | 0,0 | -8,6 | -7,6 |

Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2018-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.

O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka.  [Kako povezati asistenta](https://criora.com/sr/docs/references/api-and-agents)

## Za novinare i istraživače

Citiraj ovu stranicu

U jednom redu

```
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
```

APA

```
Criora. (2026). Brunej: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/BRN
```

BibTeX

```
@misc{criora_atlas_BRN_2026,
  author = {{Criora}},
  title = {Brunej: profil klimatskog rizika},
  year = {2026},
  url = {https://criora.com/sr/atlas/BRN},
  urldate = {2026-11-13}
}
```

Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.

Ugradi na svoj sajt

Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.
