---
title: "Kanada: klimatski rizik i karta opasnosti · Criora"
description: "Kanada: rizik 34 od 100, nizak. Glavne pretnje: rečne poplave i cunamiji. Na osnovu podataka Svetske banke, INFORM i ND-GAIN."
url: "https://criora.com/sr/atlas/CAN"
language: "sr"
---

# Kanada Klimatski rizik i karta opasnosti

Kanada: rizik 34 od 100, nizak.

Region
:   Amerike

Podregion
:   Severna Amerika

Prihod
:   Visok

1. Slab
2. Nizak
3. Srednji
4. Visok
5. Opasan

Neke opasnosti su ovde jake, ali ocena uzima u obzir i koliko dobro se zemlja s njima nosi, pa je ukupni rizik nizak.

## Glavne pretnje

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 7,1 od 10 | Rečna poplava |  | Visok |
| 5,7 od 10 | Cunami |  | Srednji |
| 5,4 od 10 | Priobalna poplava |  | Srednji |
| 4,8 od 10 | Zemljotres |  | Srednji |

[Ispod su još 4 pretnje: epidemije (3,0 od 10), vetar tropskih ciklona (2,3 od 10), suša (1,7 od 10), sukobi (1,0 od 10).](https://criora.com/sr/atlas/CAN#threats)

Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.

Budućnost
:   [+5,5 °C do 2080. godine u odnosu na period 1970-2000, ako emisije nastave da rastu; nivo mora uz obalu +39 cm do 2100. godine u odnosu na period 1995-2014](https://criora.com/sr/atlas/CAN#future)

Gradovi
:   [Toronto, Montreal, Vankuver i još 3](https://criora.com/sr/atlas/CAN#cities)

Mapa opasnosti

[Mapa opasnosti: Rečne poplave: dubina vode pri poplavi kakva dolazi jednom u sto godina. Izvor: WRI Aqueduct Floods.](https://criora.com/sr/?lat=43.664645&lon=-79.389459&layer=flood_riverine%3A%3Ainundation&band=1)

0  3 m

Rečne poplave: dubina vode pri poplavi kakva dolazi jednom u sto godina. Izvor: WRI Aqueduct Floods.

[Otvori veliku mapu](https://criora.com/sr/?lat=43.664645&lon=-79.389459&layer=flood_riverine%3A%3Ainundation&band=1)

Još na mapi: [zemljotresi](https://criora.com/sr/?lat=43.664645&lon=-79.389459&layer=seismic_hazard%3A%3Apga_475&band=1) · [požari](https://criora.com/sr/?lat=43.664645&lon=-79.389459&layer=burned_area%3A%3Aclimatology_22yr&band=1)

---

## Događaji uživo

Katastrofe koje još traju i zvanična upozorenja na snazi, prema službama koje ih prate.

Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.

[Otvori mapu uživo](https://criora.com/sr/?ref=atlas-pulse)

## Zašto je ocena 34

Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.

Za 5 godina Rizik

1. 51  Klima i energija   Srednji    Poplave, suše, cikloni i epidemije, vrućina i hladnoća, energija i emisije.
2. 33  Priroda   -0,3   Nizak    Voda, hrana, zdravlje, šume i kako će ih pogoditi klimatske promene; zemljotresi i cunamiji.
3. 21  Društvo   Nizak    Siromaštvo, zdravlje, obrazovanje, nejednakost, sukobi i ljudi primorani da napuste dom.
4. 28  Rizik slabog upravljanja   Nizak    Koliko loše rade vlast, bolnice, veze, putevi i priprema za katastrofe.
5. 36  Rizik slabe adaptacije   +0,9   Nizak    Koliko privreda, vlast i društvo nisu spremni da ulažu u zaštitu od klimatskih promena.

## Koje još pretnje postoje?

Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 3,0 | Epidemije |  | Nizak |
| 2,3 | Vetar tropskih ciklona |  | Nizak |
| 1,7 | Suša |  | Slab |
| 1,0 | Sukobi |  | Slab |

Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „bolesti koje prenose životinje” (6,8 od 10).

INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 0,3% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).

Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.

## El Ninjo

El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.

Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:

Januar-mart
:   Toplije nego obično: 12 od 23 godine sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 8. Slab znak, možda slučajnost.

Februar-april
:   Suvlje nego obično: 11 od 19 godina sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 6. Slab znak, možda slučajnost.

„Toplije nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u najtoplijoj trećini. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.

Ovi redovi su prosek za zemlju. Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: nijedna nije pokazala jasan znak koji se u proseku ne vidi.

[Na koje još zemlje utiče El Ninjo](https://criora.com/sr/atlas/el-nino#CAN)

## Klima do 2050. i 2080.

Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.

+5,5 °C

### Temperatura

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   +4,3 °C → +5,5 °C

Ako emisije prestanu da rastu
:   +3,3 °C → +3,8 °C

Najtopliji mesec: toplije za oko 3,9 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.

+117 mm

### Godišnje padavine

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   +78 mm → +117 mm

Ako emisije prestanu da rastu
:   +66 mm → +83 mm

Najsuvlji mesec: oko 6 mm više padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 670 mm, pa će porast do 2080. biti oko 17 % godišnje sume.

6,4%

### Teritorija pod visokim vodnim stresom

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   5,6% → 6,4%

Ako se emisije smanje
:   5,2% → 6%

Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 5,2%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.

1,2%

### Rečne poplave

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   1,1% → 1,2%

Ako emisije prestanu da rastu
:   1,1% → 1,2%

Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 1,3%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.

Klimatske zone zemlje

Scenario

Do 2080. godine 15% teritorije pomera se u topliju klimatsku zonu.

Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.

Sada

18%

Kontinentalna 81%

2050

Kontinentalna 88%

2080

Kontinentalna 89%

Polarna: bez toplog godišnjeg dobaKontinentalna: hladne zimeUmereno topla: blage zimeSuva: malo padavina

Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.

### Nivo mora

Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.

Vankuver · Kopno pod vodom 11%Dubina vode na mapi 0 m3 m[Otvori mapu uživo](https://criora.com/sr/?lat=49.2754&lon=-123.1236&view=1&layer=flood_coastal::inundation&band=5)[Natural Earth](https://www.naturalearthdata.com/)

#### Porast nivoa mora uz obalu

1995-201420502100

Ako emisije nastave da rastu
:   +0,10 m → +0,39 m

Ako emisije prestanu da rastu
:   +0,08 m → +0,22 m

#### Gradovi do kojih bi morska voda mogla da stigne

Kopno pod vodom

Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.

Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.

Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.

## Gradovi sa sopstvenom stranicom

Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.

- [Toronto](https://criora.com/sr/atlas/CAN/toronto)   · 6,49 mil. stanovnika
- [Montreal](https://criora.com/sr/atlas/CAN/montreal)   · 4,38 mil. stanovnika   Zemljotresi: veoma jaki potresi na čvrstom tlu (0,2 g), na mekom jači. Jače nego u 80% velikih gradova sveta.
- [Vankuver](https://criora.com/sr/atlas/CAN/vancouver)   · 2,71 mil. stanovnika   Obilne kiše: 40 dana sa 20 mm kiše ili više u 2025. godini. Više nego u 97% velikih gradova sveta.  Zemljotresi: jaki potresi na čvrstom tlu (0,18 g), na mekom jači. Jače nego u 76% velikih gradova sveta.
- [Kalgari](https://criora.com/sr/atlas/CAN/calgary)   · 1,69 mil. stanovnika
- [Edmonton](https://criora.com/sr/atlas/CAN/edmonton)   · 1,59 mil. stanovnika
- [Otava](https://criora.com/sr/atlas/CAN/ottawa)   · 1,47 mil. stanovnika   Zemljotresi: veoma jaki potresi na čvrstom tlu (0,18 g), na mekom jači. Jače nego u 76% velikih gradova sveta.

Toronto, Kalgari i Edmonton ni po jednoj opasnosti ne spadaju u gornju četvrtinu velikih gradova sveta.

g je ubrzanje Zemljine teže: od oko 0,1 g trese snažno i moguća su laka oštećenja zgrada.

## Proverite rizik na svojoj adresi

Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.

### Bilo koja adresa ili mesto

Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.

ili[izaberi tačku na mapi →](https://criora.com/sr/)

## Kanada u globalnom kontekstu

Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.

### Severna Amerika

1. mesto od 2, računajući od najbezbednije

1. [1KanadaNizak34](https://criora.com/sr/atlas/CAN)
2. [2Sjedinjene DržaveNizak37](https://criora.com/sr/atlas/USA)

### Amerike

8. mesto od 35, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 42

1. [4DominikaNizak33](https://criora.com/sr/atlas/DMA)
2. [5Sent Vinsent i GrenadiniNizak33](https://criora.com/sr/atlas/VCT)
3. [6BahamiNizak33](https://criora.com/sr/atlas/BHS)
4. [7UrugvajNizak33](https://criora.com/sr/atlas/URY)
5. [8KanadaNizak34](https://criora.com/sr/atlas/CAN)
6. [9Sveta LucijaNizak34](https://criora.com/sr/atlas/LCA)
7. [10Antigva i BarbudaNizak35](https://criora.com/sr/atlas/ATG)
8. [11Sjedinjene DržaveNizak37](https://criora.com/sr/atlas/USA)
9. [12JamajkaNizak39](https://criora.com/sr/atlas/JAM)
10. [13Trinidad i TobagoSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/TTO)

### Visok dohodak

36. mesto od 64, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34

1. [32UrugvajNizak33](https://criora.com/sr/atlas/URY)
2. [33HolandijaNizak34](https://criora.com/sr/atlas/NLD)
3. [34FrancuskaNizak34](https://criora.com/sr/atlas/FRA)
4. [35ČeškaNizak34](https://criora.com/sr/atlas/CZE)
5. [36KanadaNizak34](https://criora.com/sr/atlas/CAN)
6. [37LetonijaNizak34](https://criora.com/sr/atlas/LVA)
7. [38MaltaNizak34](https://criora.com/sr/atlas/MLT)
8. [39KiparNizak35](https://criora.com/sr/atlas/CYP)
9. [40PoljskaNizak35](https://criora.com/sr/atlas/POL)
10. [41Antigva i BarbudaNizak35](https://criora.com/sr/atlas/ATG)

### Stavite dve zemlje jednu naspram druge

Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.

[Uporedi](https://criora.com/sr/atlas/compare?a=CAN)

## Svi pokazatelji

Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.

Na primer, „Stepen-dani grejanja”: 7.420 stepen-dana za 2024. godinu. To je rizik 89,7 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 10,5, pa je razlika u odnosu na svet +79,2.

Rizik najviše podižu: Stepen-dani grejanja (89,7); Potrošnja energije po stanovniku (84,0); Udeo obnovljive energije (75,3); najmanje: Uvoz energije (0,0); Pristup čistim gorivima (0,0); Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (0,0).

|  |  | Godina |  | U odnosu na svet | U odnosu na region |
| --- | --- | --- | --- | --- | --- |
| Stepen-dani grejanja  7.420 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 7.420 stepen-dana | 2024 | 89,7 | +79,2 | +88,7 |
| Potrošnja energije po stanovniku  7.156 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 7.156 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 2024 | 84,0 | +18,1 | +26,7 |
| Udeo obnovljive energije  23,8 % ukupne energije | 23,8 % ukupne energije | 2021 | 75,3 | 0,0 | -5,1 |
| Indeks suše (SPEI)  -1,86 (ispod 0: suvlje nego obično) | -1,86 (ispod 0: suvlje nego obično) | 2023 | 74,3 | +61,6 | +55,4 |
| Rizik od rečnih poplava  7,1 od 10 | 7,1 od 10 | 2026 | 71,0 | +20,0 | +29,0 |
| Emisije CO2 po stanovniku  14,0 t CO2e po stanovniku | 14,0 t CO2e po stanovniku | 2024 | 61,1 | +32,4 | +31,9 |
| Udeo obnovljive električne energije  67,0 % ukupne proizvodnje | 67,0 % ukupne proizvodnje | 2021 | 33,0 | -42,0 | -35,2 |
| Energetska intenzivnost  6,44 MJ po dolaru BDP-a | 6,44 MJ po dolaru BDP-a | 2022 | 30,6 | +16,8 | +19,4 |
| Zaštita obale prirodnim staništima  88,4 od 100 | 88,4 od 100 | 2025 | 11,7 | -12,1 | -12,5 |
| Udeo uglja u električnoj energiji  2,93 % ukupne proizvodnje | 2,93 % ukupne proizvodnje | 2024 | 2,9 | -3,1 | -4,7 |
| Temperatura površine tla  -3,25 °C  Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | -3,25 °C | 2021 | 2,1 | -62,9 | -63,2 |
| Zagađenje vazduha PM2,5  6,57 µg/m³ | 6,57 µg/m³ | 2020 | 1,9 | -15,5 | -15,0 |
| Stepen-dani hlađenja  50,5 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 50,5 stepen-dana | 2024 | 1,2 | -51,3 | -65,6 |
| Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C  0 dana | 0 dana | 2020 | 0,0 | -0,6 | -1,0 |
| Pristup čistim gorivima  100 % stanovništva | 100 % stanovništva | 2023 | 0,0 | -8,6 | -5,6 |
| Uvoz energije  neto izvoznik: proizvodi 90 % više nego što troši | neto izvoznik: proizvodi 90 % više nego što troši | 2023 | 0,0 | -43,8 | -0,4 |

Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2020-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.

O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka.  [Kako povezati asistenta](https://criora.com/sr/docs/references/api-and-agents)

## Za novinare i istraživače

Citiraj ovu stranicu

U jednom redu

```
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
```

APA

```
Criora. (2026). Kanada: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/CAN
```

BibTeX

```
@misc{criora_atlas_CAN_2026,
  author = {{Criora}},
  title = {Kanada: profil klimatskog rizika},
  year = {2026},
  url = {https://criora.com/sr/atlas/CAN},
  urldate = {2026-11-13}
}
```

Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.

Ugradi na svoj sajt

Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.
