---
title: "Kamerun: klimatski rizik i karta opasnosti · Criora"
description: "Kamerun: rizik 52 od 100, srednji. Glavne pretnje: epidemije i rečne poplave. Rizik je nedavno opao. Na osnovu podataka Svetske banke, INFORM i ND-GAIN."
url: "https://criora.com/sr/atlas/CMR"
language: "sr"
---

# Kamerun Klimatski rizik i karta opasnosti

Kamerun: rizik 52 od 100, srednji.

Region
:   Afrika

Podregion
:   Srednja Afrika

Prihod
:   Niži srednji

1. Slab
2. Nizak
3. Srednji
4. Visok
5. Opasan

Neke opasnosti su ovde jake, a zemlja se s njima loše nosi, ali ocena uzima u obzir i ostale delove ispod, koji su blaži, pa je ukupni rizik srednji.

## Glavne pretnje

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 7,5 od 10 | Epidemije |  | Visok |
| 6,6 od 10 | Rečna poplava |  | Visok |

[Ispod je još 6 pretnji: sukobi (9,1 od 10), suša (3,4 od 10), priobalna poplava (2,6 od 10), zemljotres (0,1 od 10), cunami (0,0 od 10), vetar tropskih ciklona (0,0 od 10).](https://criora.com/sr/atlas/CMR#threats)

Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.

Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „malarija” (9,6 od 10).

Budućnost
:   [+2,9 °C do 2080. godine u odnosu na period 1970-2000, ako emisije nastave da rastu; nivo mora uz obalu +82 cm do 2100. godine u odnosu na period 1995-2014](https://criora.com/sr/atlas/CMR#future)

Gradovi
:   [Jaunde, Duala](https://criora.com/sr/atlas/CMR#cities)

Mapa opasnosti

[Mapa opasnosti: Rečne poplave: dubina vode pri poplavi kakva dolazi jednom u sto godina. Izvor: WRI Aqueduct Floods.](https://criora.com/sr/?lat=3.868647&lon=11.514705&layer=flood_riverine%3A%3Ainundation&band=1)

0  3 m

Rečne poplave: dubina vode pri poplavi kakva dolazi jednom u sto godina. Izvor: WRI Aqueduct Floods.

[Otvori veliku mapu](https://criora.com/sr/?lat=3.868647&lon=11.514705&layer=flood_riverine%3A%3Ainundation&band=1)

Još na mapi: [suše](https://criora.com/sr/?lat=3.868647&lon=11.514705&layer=aqueduct_water_stress%3A%3Adrr&band=1) · [požari](https://criora.com/sr/?lat=3.868647&lon=11.514705&layer=burned_area%3A%3Aclimatology_22yr&band=1)

---

## Događaji uživo

Katastrofe koje još traju i zvanična upozorenja na snazi, prema službama koje ih prate.

Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.

[Otvori mapu uživo](https://criora.com/sr/?ref=atlas-pulse)

## Zašto je ocena 52

Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.

Za 5 godina Rizik

1. 46  Klima i energija   Srednji    Poplave, suše, cikloni i epidemije, vrućina i hladnoća, energija i emisije.
2. 31  Priroda   -1,4   Nizak    Voda, hrana, zdravlje, šume i kako će ih pogoditi klimatske promene; zemljotresi i cunamiji.
3. 48  Društvo   Srednji    Siromaštvo, zdravlje, obrazovanje, nejednakost, sukobi i ljudi primorani da napuste dom.
4. 61  Rizik slabog upravljanja   Visok    Koliko loše rade vlast, bolnice, veze, putevi i priprema za katastrofe.
5. 74  Rizik slabe adaptacije   -1,7   Visok    Koliko privreda, vlast i društvo nisu spremni da ulažu u zaštitu od klimatskih promena.

## Koje još pretnje postoje?

Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 9,1 | Sukobi |  | Opasan |
| 3,4 | Suša |  | Nizak |
| 2,6 | Priobalna poplava |  | Nizak |
| 0,1 | Zemljotres |  | Slab |
| 0,0 | Cunami |  | Slab |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona |  | Slab |

INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 7,9% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).

Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.

## El Ninjo

El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.

Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:

Februar-april
:   Toplije nego obično: 13 od 19 godina sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 6. Jasan znak.

„Toplije nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u najtoplijoj trećini. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.

Ovi redovi su prosek za zemlju. Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: nijedna nije pokazala jasan znak koji se u proseku ne vidi.

[Na koje još zemlje utiče El Ninjo](https://criora.com/sr/atlas/el-nino#CMR)

## Klima do 2050. i 2080.

Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.

+2,9 °C

### Temperatura

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   +2,0 °C → +2,9 °C

Ako emisije prestanu da rastu
:   +1,7 °C → +2,1 °C

Najtopliji mesec: toplije za oko 2,8 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.

+217 mm

### Godišnje padavine

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   +183 mm → +217 mm

Ako emisije prestanu da rastu
:   +135 mm → +155 mm

Najsuvlji mesec: oko 6 mm više padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 1.610 mm, pa će porast do 2080. biti oko 13 % godišnje sume.

0,4%

### Teritorija pod visokim vodnim stresom

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   0,4% → 0,4%

Ako se emisije smanje
:   0,4% → 1,6%

Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 0,4%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.

3%

### Rečne poplave

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   2,8% → 3%

Ako emisije prestanu da rastu
:   3% → 2,9%

Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 2,8%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.

Klimatske zone zemlje

Scenario

Klimatske zone ostaju uglavnom iste do 2080.

Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.

Sada

Tropska 92%

2050

Tropska 95%

2080

Tropska 95%

Umereno topla: blage zimeTropska: toplo cele godineSuva: malo padavina

Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.

### Nivo mora

Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.

Duala · Kopno pod vodom 1,3%Dubina vode na mapi 0 m3 m[Otvori mapu uživo](https://criora.com/sr/?lat=4.0624&lon=9.708&view=1&layer=flood_coastal::inundation&band=5)[Natural Earth](https://www.naturalearthdata.com/)

#### Porast nivoa mora uz obalu

1995-201420502100

Ako emisije nastave da rastu
:   +0,26 m → +0,82 m

Ako emisije prestanu da rastu
:   +0,23 m → +0,58 m

#### Gradovi do kojih bi morska voda mogla da stigne

Kopno pod vodom

Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.

Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.

Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.

## Gradovi sa sopstvenom stranicom

Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.

- [Jaunde](https://criora.com/sr/atlas/CMR/yaounde)   · 4,85 mil. stanovnika
- [Duala](https://criora.com/sr/atlas/CMR/douala)   · 4,35 mil. stanovnika   Obilne kiše: 37 dana sa 20 mm kiše ili više u 2025. godini. Više nego u 97% velikih gradova sveta.

Jaunde ni po jednoj opasnosti ne spada u gornju četvrtinu velikih gradova sveta.

## Proverite rizik na svojoj adresi

Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.

### Bilo koja adresa ili mesto

Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.

ili[izaberi tačku na mapi →](https://criora.com/sr/)

## Kamerun u globalnom kontekstu

Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.

### Srednja Afrika

5. mesto od 9, računajući od najbezbednije

1. [1Sao Tome i PrincipeSrednji41](https://criora.com/sr/atlas/STP)
2. [2GabonSrednji44](https://criora.com/sr/atlas/GAB)
3. [3Ekvatorijalna GvinejaSrednji47](https://criora.com/sr/atlas/GNQ)
4. [4AngolaSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/AGO)
5. [5KamerunSrednji52](https://criora.com/sr/atlas/CMR)
6. [6Republika KongoSrednji55](https://criora.com/sr/atlas/COG)
7. [7Centralnoafrička RepublikaVisok61](https://criora.com/sr/atlas/CAF)
8. [8DR KongoVisok62](https://criora.com/sr/atlas/COD)
9. [9ČadVisok64](https://criora.com/sr/atlas/TCD)

### Afrika

31. mesto od 54, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 51

1. [27EritrejaSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/ERI)
2. [28ZambijaSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/ZMB)
3. [29GvinejaSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/GIN)
4. [30Obala SlonovačeSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/CIV)
5. [31KamerunSrednji52](https://criora.com/sr/atlas/CMR)
6. [32GambijaSrednji52](https://criora.com/sr/atlas/GMB)
7. [33Sijera LeoneSrednji53](https://criora.com/sr/atlas/SLE)
8. [34KenijaSrednji53](https://criora.com/sr/atlas/KEN)
9. [35MalaviSrednji53](https://criora.com/sr/atlas/MWI)
10. [36BurundiSrednji54](https://criora.com/sr/atlas/BDI)

### Niži srednji dohodak

31. mesto od 47, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 50

1. [27ZambijaSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/ZMB)
2. [28NikaragvaSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/NIC)
3. [29GvinejaSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/GIN)
4. [30Obala SlonovačeSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/CIV)
5. [31KamerunSrednji52](https://criora.com/sr/atlas/CMR)
6. [32TadžikistanSrednji53](https://criora.com/sr/atlas/TJK)
7. [33KenijaSrednji53](https://criora.com/sr/atlas/KEN)
8. [34KambodžaSrednji54](https://criora.com/sr/atlas/KHM)
9. [35VenecuelaSrednji55](https://criora.com/sr/atlas/VEN)
10. [36Republika KongoSrednji55](https://criora.com/sr/atlas/COG)

### Stavite dve zemlje jednu naspram druge

Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.

[Uporedi](https://criora.com/sr/atlas/compare?a=CMR)

## Svi pokazatelji

Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.

Na primer, „Pristup čistim gorivima”: 30,7 % stanovništva za 2023. godinu. To je rizik 69,3 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 8,6, pa je razlika u odnosu na svet +60,7.

Rizik najviše podižu: Pristup čistim gorivima (69,3); Rizik od rečnih poplava (66,0); Temperatura površine tla (64,1); najmanje: Uvoz energije (0,0); Udeo uglja u električnoj energiji (0,0); Indeks suše (SPEI) (0,0).

|  |  | Godina |  | U odnosu na svet | U odnosu na region |
| --- | --- | --- | --- | --- | --- |
| Pristup čistim gorivima  30,7 % stanovništva | 30,7 % stanovništva | 2023 | 69,3 | +60,7 | -17,5 |
| Rizik od rečnih poplava  6,6 od 10 | 6,6 od 10 | 2026 | 66,0 | +15,0 | +18,5 |
| Temperatura površine tla  26,9 °C  Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 26,9 °C | 2021 | 64,1 | -1,0 | -9,9 |
| Stepen-dani hlađenja  2.635 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 2.635 stepen-dana | 2024 | 62,6 | +10,1 | -3,3 |
| Zagađenje vazduha PM2,5  39,8 µg/m³ | 39,8 µg/m³ | 2020 | 39,5 | +22,1 | +10,0 |
| Udeo obnovljive električne energije  61,9 % ukupne proizvodnje | 61,9 % ukupne proizvodnje | 2021 | 38,1 | -36,9 | -36,6 |
| Potrošnja energije po stanovniku  371 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 371 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 2023 | 30,3 | -24,8 | -3,5 |
| Zaštita obale prirodnim staništima  73,3 od 100 | 73,3 od 100 | 2025 | 26,7 | +2,9 | +13,3 |
| Energetska intenzivnost  4,23 MJ po dolaru BDP-a | 4,23 MJ po dolaru BDP-a | 2021 | 18,3 | +0,8 | -5,3 |
| Udeo obnovljive energije  79,2 % ukupne energije | 79,2 % ukupne energije | 2021 | 17,8 | -57,5 | -12,5 |
| Emisije CO2 po stanovniku  0,35 t CO2e po stanovniku | 0,35 t CO2e po stanovniku | 2024 | 6,8 | -21,9 | -2,1 |
| Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C  8,32 dana | 8,32 dana | 2024 | 5,3 | +1,5 | 0,0 |
| Stepen-dani grejanja  0,11 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 0,11 stepen-dana | 2024 | 0,0 | -10,5 | -0,9 |
| Indeks suše (SPEI)  0,85 (ispod 0: suvlje nego obično) | 0,85 (ispod 0: suvlje nego obično) | 2023 | 0,0 | -12,7 | -19,3 |
| Udeo uglja u električnoj energiji  0 % ukupne proizvodnje | 0 % ukupne proizvodnje | 2021 | 0,0 | 0,0 | 0,0 |
| Uvoz energije  neto izvoznik: proizvodi 29 % više nego što troši | neto izvoznik: proizvodi 29 % više nego što troši | 2022 | 0,0 | -27,7 | -9,4 |

Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2018-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.

O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka.  [Kako povezati asistenta](https://criora.com/sr/docs/references/api-and-agents)

## Za novinare i istraživače

Citiraj ovu stranicu

U jednom redu

```
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
```

APA

```
Criora. (2026). Kamerun: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/CMR
```

BibTeX

```
@misc{criora_atlas_CMR_2026,
  author = {{Criora}},
  title = {Kamerun: profil klimatskog rizika},
  year = {2026},
  url = {https://criora.com/sr/atlas/CMR},
  urldate = {2026-11-13}
}
```

Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.

Ugradi na svoj sajt

Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.
