---
title: "Komorska Ostrva: klimatski rizik i karta opasnosti · Criora"
description: "Komorska Ostrva: rizik 46 od 100, srednji. Glavne pretnje: epidemije i porast nivoa mora. Na osnovu podataka Svetske banke, INFORM i ND-GAIN."
url: "https://criora.com/sr/atlas/COM"
language: "sr"
---

# Komorska Ostrva Klimatski rizik i karta opasnosti

Komorska Ostrva: rizik 46 od 100, srednji.

Region
:   Afrika

Podregion
:   Istočna Afrika

Prihod
:   Niži srednji

1. Slab
2. Nizak
3. Srednji
4. Visok
5. Opasan

## Glavne pretnje

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 5,4 od 10 | Epidemije |  | Srednji |

[Ispod je još 7 pretnji: priobalna poplava (2,9 od 10), cunami (2,1 od 10), vetar tropskih ciklona (1,5 od 10), sukobi (0,3 od 10), zemljotres (0,1 od 10), suša (0,0 od 10), rečna poplava (nije izmeren).](https://criora.com/sr/atlas/COM#threats)

Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.

Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „malarija” (8,8 od 10).

Budućnost
:   [+2,4 °C do 2080. godine u odnosu na period 1970-2000, ako emisije nastave da rastu; nivo mora uz obalu +86 cm do 2100. godine u odnosu na period 1995-2014](https://criora.com/sr/atlas/COM#future)

Gradovi
:   Nema grada sa milion stanovnika

Mapa opasnosti

[Mapa opasnosti: Porast nivoa mora: koliko će more 2050. stajati više nego 1995-2014. ako emisije prestanu da rastu, prema medijani IPCC AR6.](https://criora.com/sr/?lat=-11.865969566187834&lon=43.876709000000034&layer=slr_projections%3A%3Aprojections&band=2)

0  100 cm

Porast nivoa mora: koliko će more 2050. stajati više nego 1995-2014. ako emisije prestanu da rastu, prema medijani IPCC AR6.

[Otvori veliku mapu](https://criora.com/sr/?lat=-11.865969566187834&lon=43.876709000000034&layer=slr_projections%3A%3Aprojections&band=2)

Još na mapi: [požari](https://criora.com/sr/?lat=-11.865969566187834&lon=43.876709000000034&layer=burned_area%3A%3Aclimatology_22yr&band=1)

---

## Događaji uživo

Katastrofe koje još traju i zvanična upozorenja na snazi, prema službama koje ih prate.

Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.

[Otvori mapu uživo](https://criora.com/sr/?ref=atlas-pulse)

## Zašto je ocena 46

Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.

Za 5 godina Rizik

1. 21  Klima i energija   Nizak    Poplave, suše, cikloni i epidemije, vrućina i hladnoća, energija i emisije.
2. 28  Priroda   -0,3   Nizak    Voda, hrana, zdravlje, šume i kako će ih pogoditi klimatske promene; zemljotresi i cunamiji.
3. 38  Društvo   Nizak    Siromaštvo, zdravlje, obrazovanje, nejednakost, sukobi i ljudi primorani da napuste dom.
4. 72  Rizik slabog upravljanja   Visok    Koliko loše rade vlast, bolnice, veze, putevi i priprema za katastrofe.
5. 70  Rizik slabe adaptacije   -0,3   Visok    Koliko privreda, vlast i društvo nisu spremni da ulažu u zaštitu od klimatskih promena.

## Koje još pretnje postoje?

Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 2,9 | Priobalna poplava |  | Nizak |
| 2,1 | Cunami |  | Nizak |
| 1,5 | Vetar tropskih ciklona |  | Slab |
| 0,3 | Sukobi |  | Slab |
| 0,1 | Zemljotres |  | Slab |
| 0,0 | Suša |  | Slab |
| - | Rečna poplava |  | Nije izmeren |

Na svetskim mapama poplava INFORM ovde niko ne živi tamo gde dopire nabujala reka, dok mapa WRI u delu o klimi niže pokazuje deo kopna pod poplavom kakva dolazi jednom u sto godina. Mape INFORM mogu da ne vide manje reke, pa njihova nula ovde nije merenje.

INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 0,5% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).

Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.

## El Ninjo

El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.

Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:

Januar-mart
:   Toplije nego obično: 13 od 23 godine sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 8. Slab znak, možda slučajnost.

Februar-april
:   Moroni i šira okolina, gde živi 43% stanovništva zemlje: toplije nego obično, 13 od 19 godina sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 6. Jasan znak.

„Toplije nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u najtoplijoj trećini. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.

Red u kome se navodi grad odnosi se na njegovu okolinu: tamo je El Ninjo ostavio jasan znak koji se u proseku za zemlju ne vidi.

[Na koje još zemlje utiče El Ninjo](https://criora.com/sr/atlas/el-nino#COM)

## Klima do 2050. i 2080.

Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.

+2,4 °C

### Temperatura

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   +1,6 °C → +2,4 °C

Ako emisije prestanu da rastu
:   +1,2 °C → +1,7 °C

Najtopliji mesec: toplije za oko 2,4 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.

-190 mm

### Godišnje padavine

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   -132 mm → -190 mm

Ako emisije prestanu da rastu
:   -140 mm → -156 mm

Najsuvlji mesec: oko 16 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 910 mm, pa će do 2080. padavina biti manje za oko 21 % godišnje sume.

1,4%

### Rečne poplave

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   1,4% → 1,4%

Ako emisije prestanu da rastu
:   0% → 1,4%

Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 1,4%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.

### Nivo mora

#### Porast nivoa mora uz obalu

1995-201420502100

Ako emisije nastave da rastu
:   +0,27 m → +0,86 m

Ako emisije prestanu da rastu
:   +0,24 m → +0,63 m

Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.

Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.

## Proverite rizik na svojoj adresi

Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.

### Bilo koja adresa ili mesto

Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.

ili[izaberi tačku na mapi →](https://criora.com/sr/)

## Komorska Ostrva u globalnom kontekstu

Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.

### Istočna Afrika

4. mesto od 18, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 52

1. [1MauricijusNizak31](https://criora.com/sr/atlas/MUS)
2. [2SejšeliNizak32](https://criora.com/sr/atlas/SYC)
3. [3RuandaSrednji45](https://criora.com/sr/atlas/RWA)
4. [4Komorska OstrvaSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/COM)
5. [5TanzanijaSrednji49](https://criora.com/sr/atlas/TZA)
6. [6DžibutiSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/DJI)
7. [7ZimbabveSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/ZWE)
8. [8EritrejaSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/ERI)
9. [9ZambijaSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/ZMB)
10. [10KenijaSrednji53](https://criora.com/sr/atlas/KEN)

### Afrika

13. mesto od 54, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 51

1. [9RuandaSrednji45](https://criora.com/sr/atlas/RWA)
2. [10GanaSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/GHA)
3. [11NamibijaSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/NAM)
4. [12TunisSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/TUN)
5. [13Komorska OstrvaSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/COM)
6. [14MarokoSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/MAR)
7. [15LesotoSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/LSO)
8. [16Ekvatorijalna GvinejaSrednji47](https://criora.com/sr/atlas/GNQ)
9. [17TogoSrednji48](https://criora.com/sr/atlas/TGO)
10. [18AlžirSrednji49](https://criora.com/sr/atlas/DZA)

### Niži srednji dohodak

11. mesto od 47, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 50

1. [7GanaSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/GHA)
2. [8VanuatuSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/VUT)
3. [9NamibijaSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/NAM)
4. [10TunisSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/TUN)
5. [11Komorska OstrvaSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/COM)
6. [12MarokoSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/MAR)
7. [13LesotoSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/LSO)
8. [14Solomonska OstrvaSrednji47](https://criora.com/sr/atlas/SLB)
9. [15TogoSrednji48](https://criora.com/sr/atlas/TGO)
10. [16TanzanijaSrednji49](https://criora.com/sr/atlas/TZA)

### Stavite dve zemlje jednu naspram druge

Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.

[Uporedi](https://criora.com/sr/atlas/compare?a=COM)

## Svi pokazatelji

Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.

Na primer, „Udeo obnovljive električne energije”: 0 % ukupne proizvodnje za 2021. godinu. To je rizik 100,0 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 75,0, pa je razlika u odnosu na svet +25,0.

Rizik najviše podižu: Udeo obnovljive električne energije (100,0); Pristup čistim gorivima (89,6); Indeks suše (SPEI) (73,6); najmanje: Udeo uglja u električnoj energiji (0,0); Stepen-dani grejanja (0,0); Rizik od rečnih poplava (0,0).

|  |  | Godina |  | U odnosu na svet | U odnosu na region |
| --- | --- | --- | --- | --- | --- |
| Udeo obnovljive električne energije  0 % ukupne proizvodnje | 0 % ukupne proizvodnje | 2021 | 100,0 | +25,0 | +25,3 |
| Pristup čistim gorivima  10,4 % stanovništva | 10,4 % stanovništva | 2023 | 89,6 | +81,0 | +2,8 |
| Indeks suše (SPEI)  -1,84 (ispod 0: suvlje nego obično) | -1,84 (ispod 0: suvlje nego obično) | 2023 | 73,6 | +60,9 | +54,3 |
| Stepen-dani hlađenja  2.803 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 2.803 stepen-dana | 2024 | 66,6 | +14,0 | +0,7 |
| Temperatura površine tla  26,1 °C  Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 26,1 °C | 2021 | 62,5 | -2,5 | -11,5 |
| Udeo obnovljive energije  39,3 % ukupne energije | 39,3 % ukupne energije | 2022 | 59,2 | -8,8 | +30,1 |
| Energetska intenzivnost  4,30 MJ po dolaru BDP-a | 4,30 MJ po dolaru BDP-a | 2022 | 18,7 | +4,9 | -1,8 |
| Emisije CO2 po stanovniku  0,51 t CO2e po stanovniku | 0,51 t CO2e po stanovniku | 2024 | 9,3 | -19,4 | +0,4 |
| Zagađenje vazduha PM2,5  11,9 µg/m³ | 11,9 µg/m³ | 2020 | 8,0 | -9,4 | -21,6 |
| Zaštita obale prirodnim staništima  92,2 od 100 | 92,2 od 100 | 2025 | 7,8 | -16,0 | -5,6 |
| Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C  0,47 dana | 0,47 dana | 2024 | 0,3 | -3,5 | -5,0 |
| Rizik od rečnih poplava  0 od 10 | 0 od 10 | 2026 | 0,0 | -51,0 | -47,5 |
| Stepen-dani grejanja  0 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 0 stepen-dana | 2020 | 0,0 | -5,6 | -0,6 |
| Udeo uglja u električnoj energiji  0 % ukupne proizvodnje | 0 % ukupne proizvodnje | 2021 | 0,0 | 0,0 | 0,0 |

Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2018-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.

O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka.  [Kako povezati asistenta](https://criora.com/sr/docs/references/api-and-agents)

## Za novinare i istraživače

Citiraj ovu stranicu

U jednom redu

```
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
```

APA

```
Criora. (2026). Komorska Ostrva: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/COM
```

BibTeX

```
@misc{criora_atlas_COM_2026,
  author = {{Criora}},
  title = {Komorska Ostrva: profil klimatskog rizika},
  year = {2026},
  url = {https://criora.com/sr/atlas/COM},
  urldate = {2026-11-13}
}
```

Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.

Ugradi na svoj sajt

Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.
