---
title: "Kuba: klimatski rizik i karta opasnosti · Criora"
description: "Kuba: rizik 42 od 100, srednji. Glavne pretnje: tropski cikloni i porast nivoa mora. Na osnovu podataka Svetske banke, INFORM i ND-GAIN."
url: "https://criora.com/sr/atlas/CUB"
language: "sr"
---

# Kuba Klimatski rizik i karta opasnosti

Kuba: rizik 42 od 100, srednji.

Region
:   Amerike

Podregion
:   Karibi

Prihod
:   Viši srednji

1. Slab
2. Nizak
3. Srednji
4. Visok
5. Opasan

Neke opasnosti su ovde jake, a zemlja se s njima loše nosi, ali ocena uzima u obzir i ostale delove ispod, koji su blaži, pa je ukupni rizik srednji.

## Glavne pretnje

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 8,0 od 10 | Vetar tropskih ciklona |  | Opasan |
| 5,7 od 10 | Priobalna poplava |  | Srednji |
| 5,0 od 10 | Zemljotres |  | Srednji |
| 4,6 od 10 | Epidemije |  | Srednji |

[Ispod su još 4 pretnje: suša (3,7 od 10), cunami (3,3 od 10), sukobi (2,1 od 10), rečna poplava (0,5 od 10).](https://criora.com/sr/atlas/CUB#threats)

Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.

Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „denga” (9,1 od 10).

Budućnost
:   [+3,0 °C do 2080. godine u odnosu na period 1970-2000, ako emisije nastave da rastu; nivo mora uz obalu +84 cm do 2100. godine u odnosu na period 1995-2014](https://criora.com/sr/atlas/CUB#future)

Gradovi
:   [Havana](https://criora.com/sr/atlas/CUB#cities)

Mapa opasnosti

[Mapa opasnosti: Porast nivoa mora: koliko će more 2050. stajati više nego 1995-2014. ako emisije prestanu da rastu, prema medijani IPCC AR6.](https://criora.com/sr/?lat=23.133905&lon=-82.366128&layer=slr_projections%3A%3Aprojections&band=2)

0  100 cm

Porast nivoa mora: koliko će more 2050. stajati više nego 1995-2014. ako emisije prestanu da rastu, prema medijani IPCC AR6.

Nisu prikazani jer ih mapa cele zemlje ne može pokazati: tropski cikloni.

[Otvori veliku mapu](https://criora.com/sr/?lat=23.133905&lon=-82.366128&layer=slr_projections%3A%3Aprojections&band=2)

Još na mapi: [zemljotresi](https://criora.com/sr/?lat=23.133905&lon=-82.366128&layer=seismic_hazard%3A%3Apga_475&band=1) · [suše](https://criora.com/sr/?lat=23.133905&lon=-82.366128&layer=aqueduct_water_stress%3A%3Adrr&band=1) · [požari](https://criora.com/sr/?lat=23.133905&lon=-82.366128&layer=burned_area%3A%3Aclimatology_22yr&band=1)

---

## Događaji uživo

Katastrofe koje još traju i zvanična upozorenja na snazi, prema službama koje ih prate.

Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.

[Otvori mapu uživo](https://criora.com/sr/?ref=atlas-pulse)

## Zašto je ocena 42

Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.

Za 5 godina Rizik

1. 22  Klima i energija   Nizak    Poplave, suše, cikloni i epidemije, vrućina i hladnoća, energija i emisije.
2. 40  Priroda   +0,4   Srednji    Voda, hrana, zdravlje, šume i kako će ih pogoditi klimatske promene; zemljotresi i cunamiji.
3. 24  Društvo   Nizak    Siromaštvo, zdravlje, obrazovanje, nejednakost, sukobi i ljudi primorani da napuste dom.
4. 58  Rizik slabog upravljanja   Srednji    Koliko loše rade vlast, bolnice, veze, putevi i priprema za katastrofe.
5. 67  Rizik slabe adaptacije   +1,2   Visok    Koliko privreda, vlast i društvo nisu spremni da ulažu u zaštitu od klimatskih promena.

## Koje još pretnje postoje?

Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 3,7 | Suša |  | Nizak |
| 3,3 | Cunami |  | Nizak |
| 2,1 | Sukobi |  | Nizak |
| 0,5 | Rečna poplava |  | Slab |

INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 1,7% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).

Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.

## El Ninjo

El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.

Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:

Januar-mart
:   Više padavina nego obično: 14 od 23 godine sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 8. Jasan znak.

„Više padavina nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u trećini sa najviše padavina. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.

Ovi redovi su prosek za zemlju. Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: nijedna nije pokazala jasan znak koji se u proseku ne vidi.

[Na koje još zemlje utiče El Ninjo](https://criora.com/sr/atlas/el-nino#CUB)

## Klima do 2050. i 2080.

Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.

+3,0 °C

### Temperatura

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   +2,1 °C → +3,0 °C

Ako emisije prestanu da rastu
:   +1,7 °C → +2,2 °C

Najtopliji mesec: toplije za oko 3,7 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.

-113 mm

### Godišnje padavine

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   -29 mm → -113 mm

Ako emisije prestanu da rastu
:   -2 mm → -15 mm

Najsuvlji mesec: do 2080. otprilike iste padavine, čak i ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 850 mm, pa će do 2080. padavina biti manje za oko 13 % godišnje sume.

0%

### Rečne poplave

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   0% → 0%

Ako emisije prestanu da rastu
:   0% → 0%

Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 0,1%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.

Klimatske zone zemlje

Scenario

Klimatske zone ostaju uglavnom iste do 2080.

Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.

Sada

Tropska 100%

2050

Tropska 100%

2080

Tropska 100%

Umereno topla: blage zimeTropska: toplo cele godine

Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.

### Nivo mora

Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.

Caibarién · Kopno pod vodom 1,3%Dubina vode na mapi 0 m3 m[Otvori mapu uživo](https://criora.com/sr/?lat=22.5158&lon=-79.4722&view=1&layer=flood_coastal::inundation&band=5)[Natural Earth](https://www.naturalearthdata.com/)

#### Porast nivoa mora uz obalu

1995-201420502100

Ako emisije nastave da rastu
:   +0,27 m → +0,84 m

Ako emisije prestanu da rastu
:   +0,25 m → +0,66 m

#### Gradovi do kojih bi morska voda mogla da stigne

Kopno pod vodom

Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.

Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.

Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.

## Gradovi sa sopstvenom stranicom

Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.

- [Havana](https://criora.com/sr/atlas/CUB/havana)   · 2,16 mil. stanovnika   Tropski cikloni: jednom u 100 godina vetar oko 150 km/h (kategorija 1). Jače nego u 92% velikih gradova sveta.

## Proverite rizik na svojoj adresi

Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.

### Bilo koja adresa ili mesto

Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.

ili[izaberi tačku na mapi →](https://criora.com/sr/)

## Kuba u globalnom kontekstu

Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.

### Karibi

11. mesto od 13, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34

1. [4DominikaNizak33](https://criora.com/sr/atlas/DMA)
2. [5Sent Vinsent i GrenadiniNizak33](https://criora.com/sr/atlas/VCT)
3. [6BahamiNizak33](https://criora.com/sr/atlas/BHS)
4. [7Sveta LucijaNizak34](https://criora.com/sr/atlas/LCA)
5. [8Antigva i BarbudaNizak35](https://criora.com/sr/atlas/ATG)
6. [9JamajkaNizak39](https://criora.com/sr/atlas/JAM)
7. [10Trinidad i TobagoSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/TTO)
8. [11KubaSrednji42](https://criora.com/sr/atlas/CUB)
9. [12Dominikanska RepublikaSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/DOM)
10. [13HaitiVisok62](https://criora.com/sr/atlas/HTI)

### Amerike

17. mesto od 35, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 42

1. [13Trinidad i TobagoSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/TTO)
2. [14ČileSrednji41](https://criora.com/sr/atlas/CHL)
3. [15KostarikaSrednji41](https://criora.com/sr/atlas/CRI)
4. [16BelizeSrednji41](https://criora.com/sr/atlas/BLZ)
5. [17KubaSrednji42](https://criora.com/sr/atlas/CUB)
6. [18PanamaSrednji42](https://criora.com/sr/atlas/PAN)
7. [19ParagvajSrednji43](https://criora.com/sr/atlas/PRY)
8. [20BrazilSrednji44](https://criora.com/sr/atlas/BRA)
9. [21ArgentinaSrednji44](https://criora.com/sr/atlas/ARG)
10. [22GvajanaSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/GUY)

### Viši srednji dohodak

23. mesto od 58, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 44

1. [19BelizeSrednji41](https://criora.com/sr/atlas/BLZ)
2. [20TongaSrednji42](https://criora.com/sr/atlas/TON)
3. [21MikronezijaSrednji42](https://criora.com/sr/atlas/FSM)
4. [22JordanSrednji42](https://criora.com/sr/atlas/JOR)
5. [23KubaSrednji42](https://criora.com/sr/atlas/CUB)
6. [24MongolijaSrednji42](https://criora.com/sr/atlas/MNG)
7. [25KinaSrednji43](https://criora.com/sr/atlas/CHN)
8. [26KazahstanSrednji43](https://criora.com/sr/atlas/KAZ)
9. [27ParagvajSrednji43](https://criora.com/sr/atlas/PRY)
10. [28JermenijaSrednji43](https://criora.com/sr/atlas/ARM)

### Stavite dve zemlje jednu naspram druge

Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.

[Uporedi](https://criora.com/sr/atlas/compare?a=CUB)

## Svi pokazatelji

Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.

Na primer, „Udeo obnovljive električne energije”: 4,77 % ukupne proizvodnje za 2021. godinu. To je rizik 95,2 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 75,0, pa je razlika u odnosu na svet +20,3.

Rizik najviše podižu: Udeo obnovljive električne energije (95,2); Zaštita obale prirodnim staništima (87,7); Udeo obnovljive energije (78,3); najmanje: Udeo uglja u električnoj energiji (0,0); Stepen-dani grejanja (0,0); Energetska intenzivnost (2,1).

|  |  | Godina |  | U odnosu na svet | U odnosu na region |
| --- | --- | --- | --- | --- | --- |
| Udeo obnovljive električne energije  4,77 % ukupne proizvodnje | 4,77 % ukupne proizvodnje | 2021 | 95,2 | +20,3 | +27,0 |
| Zaštita obale prirodnim staništima  12,3 od 100 | 12,3 od 100 | 2025 | 87,7 | +63,9 | +63,5 |
| Udeo obnovljive energije  20,9 % ukupne energije | 20,9 % ukupne energije | 2021 | 78,3 | +3,0 | -2,1 |
| Temperatura površine tla  29,7 °C  Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 29,7 °C | 2021 | 69,9 | +4,9 | +4,6 |
| Stepen-dani hlađenja  2.884 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 2.884 stepen-dana | 2024 | 68,6 | +16,0 | +1,8 |
| Uvoz energije  62,8 % potrošnje energije | 62,8 % potrošnje energije | 2022 | 62,8 | +35,1 | +43,7 |
| Potrošnja energije po stanovniku  776 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 776 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 2023 | 43,7 | -11,4 | -5,0 |
| Emisije CO2 po stanovniku  1,91 t CO2e po stanovniku | 1,91 t CO2e po stanovniku | 2024 | 24,1 | -4,6 | -5,1 |
| Zagađenje vazduha PM2,5  21,2 µg/m³ | 21,2 µg/m³ | 2020 | 18,5 | +1,1 | +1,6 |
| Indeks suše (SPEI)  -0,23 (ispod 0: suvlje nego obično) | -0,23 (ispod 0: suvlje nego obično) | 2023 | 9,2 | -3,5 | -9,7 |
| Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C  13,3 dana | 13,3 dana | 2024 | 8,5 | +4,7 | +6,4 |
| Pristup čistim gorivima  94,9 % stanovništva | 94,9 % stanovništva | 2023 | 5,1 | -3,5 | -0,5 |
| Rizik od rečnih poplava  0,5 od 10 | 0,5 od 10 | 2026 | 5,0 | -46,0 | -37,0 |
| Energetska intenzivnost  1,35 MJ po dolaru BDP-a | 1,35 MJ po dolaru BDP-a | 2021 | 2,1 | -15,4 | -11,5 |
| Stepen-dani grejanja  0,79 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 0,79 stepen-dana | 2024 | 0,0 | -10,5 | -1,1 |
| Udeo uglja u električnoj energiji  0 % ukupne proizvodnje | 0 % ukupne proizvodnje | 2021 | 0,0 | 0,0 | 0,0 |

Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2019-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.

O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka.  [Kako povezati asistenta](https://criora.com/sr/docs/references/api-and-agents)

## Za novinare i istraživače

Citiraj ovu stranicu

U jednom redu

```
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
```

APA

```
Criora. (2026). Kuba: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/CUB
```

BibTeX

```
@misc{criora_atlas_CUB_2026,
  author = {{Criora}},
  title = {Kuba: profil klimatskog rizika},
  year = {2026},
  url = {https://criora.com/sr/atlas/CUB},
  urldate = {2026-11-13}
}
```

Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.

Ugradi na svoj sajt

Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.
