---
title: "Džibuti: klimatski rizik i karta opasnosti · Criora"
description: "Džibuti: rizik 50 od 100, srednji. Glavne pretnje: suše, epidemije i zemljotresi. Na osnovu podataka Svetske banke, INFORM i ND-GAIN."
url: "https://criora.com/sr/atlas/DJI"
language: "sr"
---

# Džibuti Klimatski rizik i karta opasnosti

Džibuti: rizik 50 od 100, srednji.

Region
:   Afrika

Podregion
:   Istočna Afrika

Prihod
:   Niži srednji

1. Slab
2. Nizak
3. Srednji
4. Visok
5. Opasan

Neke opasnosti su ovde jake, a zemlja se s njima loše nosi, ali ocena uzima u obzir i ostale delove ispod, koji su blaži, pa je ukupni rizik srednji.

## Glavne pretnje

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 7,8 od 10 | Suša |  | Visok |
| 5,2 od 10 | Zemljotres |  | Srednji |
| 5,2 od 10 | Epidemije |  | Srednji |
| 5,0 od 10 | Cunami |  | Srednji |

[Ispod su još 4 pretnje: priobalna poplava (4,3 od 10), sukobi (3,6 od 10), rečna poplava (0,0 od 10), vetar tropskih ciklona (0,0 od 10).](https://criora.com/sr/atlas/DJI#threats)

Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.

Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „denga” (7,7 od 10).

Budućnost
:   [+3,2 °C do 2080. godine u odnosu na period 1970-2000, ako emisije nastave da rastu; nivo mora uz obalu +77 cm do 2100. godine u odnosu na period 1995-2014](https://criora.com/sr/atlas/DJI#future)

Gradovi
:   Nema grada sa milion stanovnika

Mapa opasnosti

[Mapa opasnosti: Suše: rizik od suše u svakom kraju, od niskog do izuzetno visokog. Izvor: WRI Aqueduct.](https://criora.com/sr/?lat=11.826232210910247&lon=42.58647450000004&layer=aqueduct_water_stress%3A%3Adrr&band=1)

Nizak  Nizak-Srednji  Srednji-Visok  Visok  Izuzetno visok

Suše: rizik od suše u svakom kraju, od niskog do izuzetno visokog. Izvor: WRI Aqueduct.

[Otvori veliku mapu](https://criora.com/sr/?lat=11.826232210910247&lon=42.58647450000004&layer=aqueduct_water_stress%3A%3Adrr&band=1)

Još na mapi: [zemljotresi](https://criora.com/sr/?lat=11.826232210910247&lon=42.58647450000004&layer=seismic_hazard%3A%3Apga_475&band=1)

---

## Događaji uživo

Katastrofe koje još traju i zvanična upozorenja na snazi, prema službama koje ih prate.

Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.

[Otvori mapu uživo](https://criora.com/sr/?ref=atlas-pulse)

## Zašto je ocena 50

Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.

Za 5 godina Rizik

1. 23  Klima i energija   Nizak    Poplave, suše, cikloni i epidemije, vrućina i hladnoća, energija i emisije.
2. 43  Priroda   +0,9   Srednji    Voda, hrana, zdravlje, šume i kako će ih pogoditi klimatske promene; zemljotresi i cunamiji.
3. 50  Društvo   Srednji    Siromaštvo, zdravlje, obrazovanje, nejednakost, sukobi i ljudi primorani da napuste dom.
4. 68  Rizik slabog upravljanja   Visok    Koliko loše rade vlast, bolnice, veze, putevi i priprema za katastrofe.
5. 68  Rizik slabe adaptacije   +1,9   Visok    Koliko privreda, vlast i društvo nisu spremni da ulažu u zaštitu od klimatskih promena.

## Koje još pretnje postoje?

Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 4,3 | Priobalna poplava |  | Srednji |
| 3,6 | Sukobi |  | Nizak |
| 0,0 | Rečna poplava |  | Slab |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona |  | Slab |

Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.

## El Ninjo

El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.

Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:

Novembar-januar
:   Više padavina nego obično: 14 od 26 godina sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 9. Slab znak, možda slučajnost.

„Više padavina nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u trećini sa najviše padavina. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.

Ovi redovi su prosek za zemlju. Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: nijedna nije pokazala jasan znak koji se u proseku ne vidi.

[Na koje još zemlje utiče El Ninjo](https://criora.com/sr/atlas/el-nino#DJI)

## Klima do 2050. i 2080.

Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.

+3,2 °C

### Temperatura

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   +2,1 °C → +3,2 °C

Ako emisije prestanu da rastu
:   +1,6 °C → +2,1 °C

Najtopliji mesec: toplije za oko 3,4 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.

+137 mm

### Godišnje padavine

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   +124 mm → +137 mm

Ako emisije prestanu da rastu
:   +86 mm → +70 mm

Najsuvlji mesec: do 2080. otprilike iste padavine, čak i ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 130 mm, pa će porast do 2080. biti oko 108 % godišnje sume.

0%

### Teritorija pod visokim vodnim stresom

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   0% → 0%

Ako se emisije smanje
:   0% → 0%

Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 47%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.

Klimatske zone zemlje

Scenario

Klimatske zone ostaju uglavnom iste do 2080.

Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.

Sada

Suva 100%

2050

Suva 100%

2080

Suva 100%

Suva: malo padavina

Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.

### Nivo mora

Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.

Džibuti · Kopno pod vodom 1,6%Dubina vode na mapi 0 m3 m[Otvori mapu uživo](https://criora.com/sr/?lat=11.595&lon=43.148&view=1&layer=flood_coastal::inundation&band=5)[Natural Earth](https://www.naturalearthdata.com/)

#### Porast nivoa mora uz obalu

1995-201420502100

Ako emisije nastave da rastu
:   +0,23 m → +0,77 m

Ako emisije prestanu da rastu
:   +0,20 m → +0,54 m

#### Gradovi do kojih bi morska voda mogla da stigne

Kopno pod vodom

Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.

Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.

Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.

## Proverite rizik na svojoj adresi

Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.

### Bilo koja adresa ili mesto

Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.

ili[izaberi tačku na mapi →](https://criora.com/sr/)

## Džibuti u globalnom kontekstu

Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.

### Istočna Afrika

6. mesto od 18, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 52

1. [2SejšeliNizak32](https://criora.com/sr/atlas/SYC)
2. [3RuandaSrednji45](https://criora.com/sr/atlas/RWA)
3. [4Komorska OstrvaSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/COM)
4. [5TanzanijaSrednji49](https://criora.com/sr/atlas/TZA)
5. [6DžibutiSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/DJI)
6. [7ZimbabveSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/ZWE)
7. [8EritrejaSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/ERI)
8. [9ZambijaSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/ZMB)
9. [10KenijaSrednji53](https://criora.com/sr/atlas/KEN)
10. [11MalaviSrednji53](https://criora.com/sr/atlas/MWI)

### Afrika

23. mesto od 54, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 51

1. [19TanzanijaSrednji49](https://criora.com/sr/atlas/TZA)
2. [20LibijaSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/LBY)
3. [21AngolaSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/AGO)
4. [22SenegalSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/SEN)
5. [23DžibutiSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/DJI)
6. [24Gvineja-BisaoSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/GNB)
7. [25ZimbabveSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/ZWE)
8. [26BeninSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/BEN)
9. [27EritrejaSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/ERI)
10. [28ZambijaSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/ZMB)

### Niži srednji dohodak

24. mesto od 47, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 50

1. [20LaosSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/LAO)
2. [21UzbekistanSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/UZB)
3. [22AngolaSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/AGO)
4. [23SenegalSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/SEN)
5. [24DžibutiSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/DJI)
6. [25ZimbabveSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/ZWE)
7. [26BeninSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/BEN)
8. [27ZambijaSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/ZMB)
9. [28NikaragvaSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/NIC)
10. [29GvinejaSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/GIN)

### Stavite dve zemlje jednu naspram druge

Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.

[Uporedi](https://criora.com/sr/atlas/compare?a=DJI)

## Svi pokazatelji

Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.

Na primer, „Stepen-dani hlađenja”: 4.138 stepen-dana za 2024. godinu. To je rizik 98,4 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 52,6, pa je razlika u odnosu na svet +45,9.

Rizik najviše podižu: Stepen-dani hlađenja (98,4); Temperatura površine tla (93,6); Pristup čistim gorivima (90,0); najmanje: Udeo uglja u električnoj energiji (0,0); Stepen-dani grejanja (0,0); Rizik od rečnih poplava (0,0).

|  |  | Godina |  | U odnosu na svet | U odnosu na region |
| --- | --- | --- | --- | --- | --- |
| Stepen-dani hlađenja  4.138 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 4.138 stepen-dana | 2024 | 98,4 | +45,9 | +32,5 |
| Temperatura površine tla  41,2 °C  Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 41,2 °C | 2021 | 93,6 | +28,5 | +19,6 |
| Pristup čistim gorivima  10,0 % stanovništva | 10,0 % stanovništva | 2023 | 90,0 | +81,4 | +3,2 |
| Udeo obnovljive energije  26,9 % ukupne energije | 26,9 % ukupne energije | 2022 | 72,1 | +4,1 | +42,9 |
| Udeo obnovljive električne energije  35,4 % ukupne proizvodnje | 35,4 % ukupne proizvodnje | 2021 | 64,6 | -10,4 | -10,1 |
| Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C  92,1 dana | 92,1 dana | 2024 | 58,6 | +54,8 | +53,3 |
| Indeks suše (SPEI)  -1,08 (ispod 0: suvlje nego obično) | -1,08 (ispod 0: suvlje nego obično) | 2023 | 43,4 | +30,7 | +24,2 |
| Zagađenje vazduha PM2,5  35,9 µg/m³ | 35,9 µg/m³ | 2020 | 35,1 | +17,7 | +5,6 |
| Emisije CO2 po stanovniku  0,77 t CO2e po stanovniku | 0,77 t CO2e po stanovniku | 2024 | 12,8 | -15,9 | +3,9 |
| Zaštita obale prirodnim staništima  92,2 od 100 | 92,2 od 100 | 2025 | 7,8 | -16,0 | -5,6 |
| Energetska intenzivnost  2,03 MJ po dolaru BDP-a | 2,03 MJ po dolaru BDP-a | 2022 | 5,9 | -7,9 | -14,6 |
| Rizik od rečnih poplava  0 od 10 | 0 od 10 | 2026 | 0,0 | -51,0 | -47,5 |
| Stepen-dani grejanja  0,14 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 0,14 stepen-dana | 2018 | 0,0 | -3,3 | -0,4 |
| Udeo uglja u električnoj energiji  0 % ukupne proizvodnje | 0 % ukupne proizvodnje | 2021 | 0,0 | 0,0 | 0,0 |

Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2018-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.

O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka.  [Kako povezati asistenta](https://criora.com/sr/docs/references/api-and-agents)

## Za novinare i istraživače

Citiraj ovu stranicu

U jednom redu

```
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
```

APA

```
Criora. (2026). Džibuti: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/DJI
```

BibTeX

```
@misc{criora_atlas_DJI_2026,
  author = {{Criora}},
  title = {Džibuti: profil klimatskog rizika},
  year = {2026},
  url = {https://criora.com/sr/atlas/DJI},
  urldate = {2026-11-13}
}
```

Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.

Ugradi na svoj sajt

Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.
