---
title: "Danska: klimatski rizik i karta opasnosti · Criora"
description: "Danska: rizik 20 od 100, nizak. Glavne pretnje: porast nivoa mora i priobalne poplave. Na osnovu podataka Svetske banke, INFORM i ND-GAIN."
url: "https://criora.com/sr/atlas/DNK"
language: "sr"
---

# Danska Klimatski rizik i karta opasnosti

Danska: rizik 20 od 100, nizak.

Region
:   Evropa

Podregion
:   Severna Evropa

Prihod
:   Visok

1. Slab
2. Nizak
3. Srednji
4. Visok
5. Opasan

Neke opasnosti su ovde jake, ali ocena uzima u obzir i koliko dobro se zemlja s njima nosi, pa je ukupni rizik nizak.

## Glavne pretnje

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 7,1 od 10 | Priobalna poplava |  | Visok |

[Ispod je još 7 pretnji: suša (2,4 od 10), epidemije (2,3 od 10), sukobi (0,7 od 10), zemljotres (0,1 od 10), cunami (0,0 od 10), vetar tropskih ciklona (0,0 od 10), rečna poplava (nije izmeren).](https://criora.com/sr/atlas/DNK#threats)

Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.

Budućnost
:   [+2,7 °C do 2080. godine u odnosu na period 1970-2000, ako emisije nastave da rastu; nivo mora uz obalu +75 cm do 2100. godine u odnosu na period 1995-2014](https://criora.com/sr/atlas/DNK#future)

Gradovi
:   [Kopenhagen](https://criora.com/sr/atlas/DNK#cities)

Mapa opasnosti

[Mapa opasnosti: Porast nivoa mora: koliko će more 2050. stajati više nego 1995-2014. ako emisije prestanu da rastu, prema medijani IPCC AR6.](https://criora.com/sr/?lat=55.68051&lon=12.56154&layer=slr_projections%3A%3Aprojections&band=2)

0  100 cm

Porast nivoa mora: koliko će more 2050. stajati više nego 1995-2014. ako emisije prestanu da rastu, prema medijani IPCC AR6.

[Otvori veliku mapu](https://criora.com/sr/?lat=55.68051&lon=12.56154&layer=slr_projections%3A%3Aprojections&band=2)

Još na mapi: [priobalne poplave](https://criora.com/sr/?lat=55.68051&lon=12.56154&layer=flood_coastal%3A%3Ainundation&band=1) · [suše](https://criora.com/sr/?lat=55.68051&lon=12.56154&layer=aqueduct_water_stress%3A%3Adrr&band=1)

---

## Događaji uživo

Katastrofe koje još traju i zvanična upozorenja na snazi, prema službama koje ih prate.

Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.

[Otvori mapu uživo](https://criora.com/sr/?ref=atlas-pulse)

## Zašto je ocena 20

Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.

Za 5 godina Rizik

1. 12  Klima i energija   Slab    Poplave, suše, cikloni i epidemije, vrućina i hladnoća, energija i emisije.
2. 27  Priroda   -1,0   Nizak    Voda, hrana, zdravlje, šume i kako će ih pogoditi klimatske promene; zemljotresi i cunamiji.
3. 20  Društvo   Nizak    Siromaštvo, zdravlje, obrazovanje, nejednakost, sukobi i ljudi primorani da napuste dom.
4. 19  Rizik slabog upravljanja   Slab    Koliko loše rade vlast, bolnice, veze, putevi i priprema za katastrofe.
5. 24  Rizik slabe adaptacije   +1,6   Nizak    Koliko privreda, vlast i društvo nisu spremni da ulažu u zaštitu od klimatskih promena.

## Koje još pretnje postoje?

Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 2,4 | Suša |  | Nizak |
| 2,3 | Epidemije |  | Nizak |
| 0,7 | Sukobi |  | Slab |
| 0,1 | Zemljotres |  | Slab |
| 0,0 | Cunami |  | Slab |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona |  | Slab |
| - | Rečna poplava |  | Nije izmeren |

Na svetskim mapama poplava INFORM ovde niko ne živi tamo gde dopire nabujala reka, dok mapa WRI u delu o klimi niže pokazuje deo kopna pod poplavom kakva dolazi jednom u sto godina. Mape INFORM mogu da ne vide manje reke, pa njihova nula ovde nije merenje.

Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „bolesti koje se prenose s čoveka na čoveka” (3,9 od 10).

Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.

## El Ninjo

El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.

Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:

Novembar-januar
:   Toplije nego obično: 13 od 26 godina sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 9. Slab znak, možda slučajnost.

„Toplije nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u najtoplijoj trećini. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.

Ovi redovi su prosek za zemlju. Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: nijedna nije pokazala jasan znak koji se u proseku ne vidi.

[Na koje još zemlje utiče El Ninjo](https://criora.com/sr/atlas/el-nino#DNK)

## Klima do 2050. i 2080.

Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.

+2,7 °C

### Temperatura

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   +2,3 °C → +2,7 °C

Ako emisije prestanu da rastu
:   +1,6 °C → +1,9 °C

Najtopliji mesec: toplije za oko 3,5 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.

+42 mm

### Godišnje padavine

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   +16 mm → +42 mm

Ako emisije prestanu da rastu
:   +42 mm → +27 mm

Najsuvlji mesec: oko 4 mm više padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 720 mm, pa će porast do 2080. biti oko 6 % godišnje sume.

Klimatske zone zemlje

Scenario

Klimatske zone ostaju uglavnom iste do 2080.

Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.

Sada

Umereno topla 100%

2050

Umereno topla 100%

2080

Umereno topla 100%

Umereno topla: blage zime

Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.

### Nivo mora

Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.

Esbjerg · Kopno pod vodom 13%Dubina vode na mapi 0 m3 m[Otvori mapu uživo](https://criora.com/sr/?lat=55.467&lon=8.45&view=1&layer=flood_coastal::inundation&band=5)[Natural Earth](https://www.naturalearthdata.com/)

#### Porast nivoa mora uz obalu

1995-201420502100

Ako emisije nastave da rastu
:   +0,25 m → +0,75 m

Ako emisije prestanu da rastu
:   +0,23 m → +0,55 m

#### Gradovi do kojih bi morska voda mogla da stigne

Kopno pod vodom

Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.

Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.

Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.

## Gradovi sa sopstvenom stranicom

Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu.

- [Kopenhagen](https://criora.com/sr/atlas/DNK/copenhagen)   · 1,4 mil. stanovnika

Kopenhagen ni po jednoj opasnosti ne spada u gornju četvrtinu velikih gradova sveta.

## Proverite rizik na svojoj adresi

Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.

### Bilo koja adresa ili mesto

Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.

ili[izaberi tačku na mapi →](https://criora.com/sr/)

## Danska u globalnom kontekstu

Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.

### Severna Evropa

1. mesto od 10, računajući od najbezbednije

1. [1DanskaNizak20](https://criora.com/sr/atlas/DNK)
2. [2IslandNizak23](https://criora.com/sr/atlas/ISL)
3. [3NorveškaNizak24](https://criora.com/sr/atlas/NOR)
4. [4FinskaNizak26](https://criora.com/sr/atlas/FIN)
5. [5ŠvedskaNizak28](https://criora.com/sr/atlas/SWE)
6. [6Ujedinjeno KraljevstvoNizak30](https://criora.com/sr/atlas/GBR)
7. [7IrskaNizak31](https://criora.com/sr/atlas/IRL)
8. [8EstonijaNizak32](https://criora.com/sr/atlas/EST)
9. [9LitvanijaNizak33](https://criora.com/sr/atlas/LTU)
10. [10LetonijaNizak34](https://criora.com/sr/atlas/LVA)

### Evropa

1. mesto od 43, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34

1. [1DanskaNizak20](https://criora.com/sr/atlas/DNK)
2. [2IslandNizak23](https://criora.com/sr/atlas/ISL)
3. [3LihtenštajnNizak23](https://criora.com/sr/atlas/LIE)
4. [4NorveškaNizak24](https://criora.com/sr/atlas/NOR)
5. [5San MarinoNizak25](https://criora.com/sr/atlas/SMR)
6. [6FinskaNizak26](https://criora.com/sr/atlas/FIN)
7. [7MonakoNizak26](https://criora.com/sr/atlas/MCO)
8. [8LuksemburgNizak27](https://criora.com/sr/atlas/LUX)
9. [9ŠvedskaNizak28](https://criora.com/sr/atlas/SWE)
10. [10ŠvajcarskaNizak28](https://criora.com/sr/atlas/CHE)

### Visok dohodak

2. mesto od 64, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34

1. [1SingapurNizak20](https://criora.com/sr/atlas/SGP)
2. [2DanskaNizak20](https://criora.com/sr/atlas/DNK)
3. [3IslandNizak23](https://criora.com/sr/atlas/ISL)
4. [4LihtenštajnNizak23](https://criora.com/sr/atlas/LIE)
5. [5NorveškaNizak24](https://criora.com/sr/atlas/NOR)
6. [6San MarinoNizak25](https://criora.com/sr/atlas/SMR)
7. [7FinskaNizak26](https://criora.com/sr/atlas/FIN)
8. [8MonakoNizak26](https://criora.com/sr/atlas/MCO)
9. [9LuksemburgNizak27](https://criora.com/sr/atlas/LUX)
10. [10ŠvedskaNizak28](https://criora.com/sr/atlas/SWE)

### Stavite dve zemlje jednu naspram druge

Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.

[Uporedi](https://criora.com/sr/atlas/compare?a=DNK)

## Svi pokazatelji

Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.

Na primer, „Potrošnja energije po stanovniku”: 2.502 kg ekvivalenta nafte po stanovniku za 2024. godinu. To je rizik 64,9 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 65,9, pa je razlika u odnosu na svet -1,0.

Rizik najviše podižu: Potrošnja energije po stanovniku (64,9); Udeo obnovljive energije (59,0); Uvoz energije (43,8); najmanje: Pristup čistim gorivima (0,0); Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (0,0); Indeks suše (SPEI) (0,0).

|  |  | Godina |  | U odnosu na svet | U odnosu na region |
| --- | --- | --- | --- | --- | --- |
| Potrošnja energije po stanovniku  2.502 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 2.502 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 2024 | 64,9 | -1,0 | -1,8 |
| Udeo obnovljive energije  39,5 % ukupne energije | 39,5 % ukupne energije | 2021 | 59,0 | -16,3 | -18,8 |
| Uvoz energije  43,8 % potrošnje energije | 43,8 % potrošnje energije | 2023 | 43,8 | 0,0 | -6,5 |
| Zaštita obale prirodnim staništima  61,9 od 100 | 61,9 od 100 | 2025 | 38,1 | +14,3 | +1,2 |
| Emisije CO2 po stanovniku  4,28 t CO2e po stanovniku | 4,28 t CO2e po stanovniku | 2024 | 37,5 | +8,8 | -3,1 |
| Stepen-dani grejanja  3.104 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 3.104 stepen-dana | 2024 | 37,5 | +27,0 | +3,0 |
| Temperatura površine tla  11,8 °C  Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 11,8 °C | 2021 | 33,0 | -32,1 | -5,4 |
| Udeo obnovljive električne energije  79,0 % ukupne proizvodnje | 79,0 % ukupne proizvodnje | 2021 | 21,0 | -54,0 | -39,1 |
| Udeo uglja u električnoj energiji  4,96 % ukupne proizvodnje | 4,96 % ukupne proizvodnje | 2024 | 5,0 | -1,0 | +2,1 |
| Energetska intenzivnost  1,83 MJ po dolaru BDP-a | 1,83 MJ po dolaru BDP-a | 2022 | 4,8 | -9,0 | -5,6 |
| Zagađenje vazduha PM2,5  9,07 µg/m³ | 9,07 µg/m³ | 2020 | 4,7 | -12,7 | -2,5 |
| Stepen-dani hlađenja  30,5 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 30,5 stepen-dana | 2024 | 0,7 | -51,8 | -4,7 |
| Rizik od rečnih poplava  0 od 10 | 0 od 10 | 2026 | 0,0 | -51,0 | -59,0 |
| Indeks suše (SPEI)  1,73 (ispod 0: suvlje nego obično) | 1,73 (ispod 0: suvlje nego obično) | 2023 | 0,0 | -12,7 | -6,1 |
| Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C  0 dana | 0 dana | 2020 | 0,0 | -0,6 | 0,0 |
| Pristup čistim gorivima  100 % stanovništva | 100 % stanovništva | 2023 | 0,0 | -8,6 | 0,0 |

Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2020-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.

O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka.  [Kako povezati asistenta](https://criora.com/sr/docs/references/api-and-agents)

## Za novinare i istraživače

Citiraj ovu stranicu

U jednom redu

```
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
```

APA

```
Criora. (2026). Danska: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/DNK
```

BibTeX

```
@misc{criora_atlas_DNK_2026,
  author = {{Criora}},
  title = {Danska: profil klimatskog rizika},
  year = {2026},
  url = {https://criora.com/sr/atlas/DNK},
  urldate = {2026-11-13}
}
```

Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.

Ugradi na svoj sajt

Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.
