---
title: "Finska: klimatski rizik i karta opasnosti · Criora"
description: "Finska: rizik 26 od 100, nizak. Glavne pretnje: rečne i priobalne poplave. Na osnovu podataka Svetske banke, INFORM i ND-GAIN."
url: "https://criora.com/sr/atlas/FIN"
language: "sr"
---

# Finska Klimatski rizik i karta opasnosti

Finska: rizik 26 od 100, nizak.

Region
:   Evropa

Podregion
:   Severna Evropa

Prihod
:   Visok

1. Slab
2. Nizak
3. Srednji
4. Visok
5. Opasan

Neke opasnosti su ovde jake, ali ocena uzima u obzir i koliko dobro se zemlja s njima nosi, pa je ukupni rizik nizak.

## Glavne pretnje

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 6,2 od 10 | Rečna poplava |  | Visok |
| 5,3 od 10 | Priobalna poplava |  | Srednji |

[Ispod je još 6 pretnji: epidemije (1,8 od 10), suša (1,3 od 10), sukobi (1,2 od 10), zemljotres (0,1 od 10), cunami (0,0 od 10), vetar tropskih ciklona (0,0 od 10).](https://criora.com/sr/atlas/FIN#threats)

Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.

Budućnost
:   [+4,4 °C do 2080. godine u odnosu na period 1970-2000, ako emisije nastave da rastu; nivo mora uz obalu +26 cm do 2100. godine u odnosu na period 1995-2014](https://criora.com/sr/atlas/FIN#future)

Gradovi
:   [Helsinki](https://criora.com/sr/atlas/FIN#cities)

Mapa opasnosti

[Mapa opasnosti: Rečne poplave: dubina vode pri poplavi kakva dolazi jednom u sto godina. Izvor: WRI Aqueduct Floods.](https://criora.com/sr/?lat=60.163804&lon=24.932457&layer=flood_riverine%3A%3Ainundation&band=1)

0  3 m

Rečne poplave: dubina vode pri poplavi kakva dolazi jednom u sto godina. Izvor: WRI Aqueduct Floods.

[Otvori veliku mapu](https://criora.com/sr/?lat=60.163804&lon=24.932457&layer=flood_riverine%3A%3Ainundation&band=1)

---

## Događaji uživo

Katastrofe koje još traju i zvanična upozorenja na snazi, prema službama koje ih prate.

Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.

[Otvori mapu uživo](https://criora.com/sr/?ref=atlas-pulse)

## Zašto je ocena 26

Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.

Za 5 godina Rizik

1. 44  Klima i energija   Srednji    Poplave, suše, cikloni i epidemije, vrućina i hladnoća, energija i emisije.
2. 20  Priroda   -0,3   Nizak    Voda, hrana, zdravlje, šume i kako će ih pogoditi klimatske promene; zemljotresi i cunamiji.
3. 19  Društvo   Slab    Siromaštvo, zdravlje, obrazovanje, nejednakost, sukobi i ljudi primorani da napuste dom.
4. 21  Rizik slabog upravljanja   Nizak    Koliko loše rade vlast, bolnice, veze, putevi i priprema za katastrofe.
5. 25  Rizik slabe adaptacije   -1,8   Nizak    Koliko privreda, vlast i društvo nisu spremni da ulažu u zaštitu od klimatskih promena.

## Koje još pretnje postoje?

Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 1,8 | Epidemije |  | Slab |
| 1,3 | Suša |  | Slab |
| 1,2 | Sukobi |  | Slab |
| 0,1 | Zemljotres |  | Slab |
| 0,0 | Cunami |  | Slab |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona |  | Slab |

Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „bolesti koje prenose životinje” (3,1 od 10).

Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.

## El Ninjo

El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.

Prošle epizode El Ninja nisu ostavile jasan trag u vremenu ove zemlje od novembra do maja.

Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: ni tamo se u tim mesecima nije pokazao jasan znak.

Svaka prošla epizoda El Ninja računa se jednako, slaba ili jaka, pa jak El Ninjo može doneti ono što ovaj prosek ne pokazuje.

[Na koje zemlje utiče El Ninjo](https://criora.com/sr/atlas/el-nino#FIN)

## Klima do 2050. i 2080.

Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.

+4,4 °C

### Temperatura

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   +3,9 °C → +4,4 °C

Ako emisije prestanu da rastu
:   +3,4 °C → +3,3 °C

Najtopliji mesec: toplije za oko 3,4 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.

+94 mm

### Godišnje padavine

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   +63 mm → +94 mm

Ako emisije prestanu da rastu
:   +66 mm → +76 mm

Najsuvlji mesec: oko 5 mm više padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 730 mm, pa će porast do 2080. biti oko 13 % godišnje sume.

13%

### Teritorija pod visokim vodnim stresom

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   5,5% → 13%

Ako se emisije smanje
:   5,5% → 1,4%

Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 0%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.

0,4%

### Rečne poplave

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   0,4% → 0,4%

Ako emisije prestanu da rastu
:   0,2% → 0,4%

Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 0,8%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.

Klimatske zone zemlje

Scenario

Do 2080. godine 6% teritorije pomera se u topliju klimatsku zonu.

Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.

Sada

Kontinentalna 100%

2050

Kontinentalna 100%

2080

Kontinentalna 94%

Polarna: bez toplog godišnjeg dobaKontinentalna: hladne zimeUmereno topla: blage zime

Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.

### Nivo mora

Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.

Kokola · Kopno pod vodom 1,3%Dubina vode na mapi 0 m3 m[Otvori mapu uživo](https://criora.com/sr/?lat=63.8333&lon=23.1167&view=1&layer=flood_coastal::inundation&band=5)[Natural Earth](https://www.naturalearthdata.com/)

#### Porast nivoa mora uz obalu

1995-201420502100

Ako emisije nastave da rastu
:   +0,02 m → +0,26 m

Ako emisije prestanu da rastu
:   +0,01 m → +0,06 m

#### Gradovi do kojih bi morska voda mogla da stigne

Kopno pod vodom

Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.

Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.

Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.

## Gradovi sa sopstvenom stranicom

Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu.

- [Helsinki](https://criora.com/sr/atlas/FIN/helsinki)   · 1,35 mil. stanovnika

Helsinki ni po jednoj opasnosti ne spada u gornju četvrtinu velikih gradova sveta.

## Proverite rizik na svojoj adresi

Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.

### Bilo koja adresa ili mesto

Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.

ili[izaberi tačku na mapi →](https://criora.com/sr/)

## Finska u globalnom kontekstu

Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.

### Severna Evropa

4. mesto od 10, računajući od najbezbednije

1. [1DanskaNizak20](https://criora.com/sr/atlas/DNK)
2. [2IslandNizak23](https://criora.com/sr/atlas/ISL)
3. [3NorveškaNizak24](https://criora.com/sr/atlas/NOR)
4. [4FinskaNizak26](https://criora.com/sr/atlas/FIN)
5. [5ŠvedskaNizak28](https://criora.com/sr/atlas/SWE)
6. [6Ujedinjeno KraljevstvoNizak30](https://criora.com/sr/atlas/GBR)
7. [7IrskaNizak31](https://criora.com/sr/atlas/IRL)
8. [8EstonijaNizak32](https://criora.com/sr/atlas/EST)
9. [9LitvanijaNizak33](https://criora.com/sr/atlas/LTU)
10. [10LetonijaNizak34](https://criora.com/sr/atlas/LVA)

### Evropa

6. mesto od 43, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34

1. [2IslandNizak23](https://criora.com/sr/atlas/ISL)
2. [3LihtenštajnNizak23](https://criora.com/sr/atlas/LIE)
3. [4NorveškaNizak24](https://criora.com/sr/atlas/NOR)
4. [5San MarinoNizak25](https://criora.com/sr/atlas/SMR)
5. [6FinskaNizak26](https://criora.com/sr/atlas/FIN)
6. [7MonakoNizak26](https://criora.com/sr/atlas/MCO)
7. [8LuksemburgNizak27](https://criora.com/sr/atlas/LUX)
8. [9ŠvedskaNizak28](https://criora.com/sr/atlas/SWE)
9. [10ŠvajcarskaNizak28](https://criora.com/sr/atlas/CHE)
10. [11Ujedinjeno KraljevstvoNizak30](https://criora.com/sr/atlas/GBR)

### Visok dohodak

7. mesto od 64, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34

1. [3IslandNizak23](https://criora.com/sr/atlas/ISL)
2. [4LihtenštajnNizak23](https://criora.com/sr/atlas/LIE)
3. [5NorveškaNizak24](https://criora.com/sr/atlas/NOR)
4. [6San MarinoNizak25](https://criora.com/sr/atlas/SMR)
5. [7FinskaNizak26](https://criora.com/sr/atlas/FIN)
6. [8MonakoNizak26](https://criora.com/sr/atlas/MCO)
7. [9LuksemburgNizak27](https://criora.com/sr/atlas/LUX)
8. [10ŠvedskaNizak28](https://criora.com/sr/atlas/SWE)
9. [11Novi ZelandNizak28](https://criora.com/sr/atlas/NZL)
10. [12ŠvajcarskaNizak28](https://criora.com/sr/atlas/CHE)

### Stavite dve zemlje jednu naspram druge

Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.

[Uporedi](https://criora.com/sr/atlas/compare?a=FIN)

## Svi pokazatelji

Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.

Na primer, „Potrošnja energije po stanovniku”: 5.614 kg ekvivalenta nafte po stanovniku za 2024. godinu. To je rizik 79,6 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 65,9, pa je razlika u odnosu na svet +13,7.

Rizik najviše podižu: Potrošnja energije po stanovniku (79,6); Stepen-dani grejanja (63,7); Rizik od rečnih poplava (62,0); najmanje: Pristup čistim gorivima (0,0); Indeks suše (SPEI) (0,0); Zagađenje vazduha PM2,5 (0,0).

|  |  | Godina |  | U odnosu na svet | U odnosu na region |
| --- | --- | --- | --- | --- | --- |
| Potrošnja energije po stanovniku  5.614 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 5.614 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 2024 | 79,6 | +13,7 | +12,8 |
| Stepen-dani grejanja  5.270 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 5.270 stepen-dana | 2024 | 63,7 | +53,2 | +29,2 |
| Rizik od rečnih poplava  6,2 od 10 | 6,2 od 10 | 2026 | 62,0 | +11,0 | +3,0 |
| Udeo obnovljive energije  50,2 % ukupne energije | 50,2 % ukupne energije | 2021 | 47,9 | -27,4 | -29,9 |
| Udeo obnovljive električne energije  52,9 % ukupne proizvodnje | 52,9 % ukupne proizvodnje | 2021 | 47,1 | -27,9 | -13,0 |
| Emisije CO2 po stanovniku  5,54 t CO2e po stanovniku | 5,54 t CO2e po stanovniku | 2024 | 42,4 | +13,7 | +1,8 |
| Zaštita obale prirodnim staništima  62,7 od 100 | 62,7 od 100 | 2025 | 37,3 | +13,5 | +0,4 |
| Uvoz energije  30,3 % potrošnje energije | 30,3 % potrošnje energije | 2023 | 30,3 | -13,5 | -20,0 |
| Energetska intenzivnost  4,82 MJ po dolaru BDP-a | 4,82 MJ po dolaru BDP-a | 2022 | 21,6 | +7,8 | +11,2 |
| Temperatura površine tla  2,69 °C  Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 2,69 °C | 2021 | 14,3 | -50,8 | -24,1 |
| Udeo uglja u električnoj energiji  2,60 % ukupne proizvodnje | 2,60 % ukupne proizvodnje | 2024 | 2,6 | -3,4 | -0,4 |
| Stepen-dani hlađenja  41,9 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 41,9 stepen-dana | 2024 | 1,0 | -51,6 | -4,4 |
| Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C  0 dana | 0 dana | 2020 | 0,0 | -0,6 | 0,0 |
| Zagađenje vazduha PM2,5  4,90 µg/m³ | 4,90 µg/m³ | 2020 | 0,0 | -17,4 | -7,2 |
| Indeks suše (SPEI)  1,06 (ispod 0: suvlje nego obično) | 1,06 (ispod 0: suvlje nego obično) | 2023 | 0,0 | -12,7 | -6,1 |
| Pristup čistim gorivima  100 % stanovništva | 100 % stanovništva | 2023 | 0,0 | -8,6 | 0,0 |

Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2020-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.

O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka.  [Kako povezati asistenta](https://criora.com/sr/docs/references/api-and-agents)

## Za novinare i istraživače

Citiraj ovu stranicu

U jednom redu

```
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
```

APA

```
Criora. (2026). Finska: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/FIN
```

BibTeX

```
@misc{criora_atlas_FIN_2026,
  author = {{Criora}},
  title = {Finska: profil klimatskog rizika},
  year = {2026},
  url = {https://criora.com/sr/atlas/FIN},
  urldate = {2026-11-13}
}
```

Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.

Ugradi na svoj sajt

Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.
