---
title: "Fidži: klimatski rizik i karta opasnosti · Criora"
description: "Fidži: rizik 34 od 100, nizak. Glavne pretnje: priobalne poplave i cunamiji. Na osnovu podataka Svetske banke, INFORM i ND-GAIN."
url: "https://criora.com/sr/atlas/FJI"
language: "sr"
---

# Fidži Klimatski rizik i karta opasnosti

Fidži: rizik 34 od 100, nizak.

Region
:   Okeanija

Podregion
:   Melanezija

Prihod
:   Viši srednji

1. Slab
2. Nizak
3. Srednji
4. Visok
5. Opasan

Neke opasnosti su ovde jake, ali ocena uzima u obzir i koliko dobro se zemlja s njima nosi, pa je ukupni rizik nizak.

## Glavne pretnje

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 7,1 od 10 | Priobalna poplava |  | Visok |
| 7,1 od 10 | Cunami |  | Visok |
| 6,8 od 10 | Vetar tropskih ciklona |  | Visok |
| 4,3 od 10 | Epidemije |  | Srednji |

[Ispod su još 4 pretnje: suša (3,2 od 10), zemljotres (3,0 od 10), sukobi (0,1 od 10), rečna poplava (nije izmeren).](https://criora.com/sr/atlas/FJI#threats)

Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.

Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „denga” (7,9 od 10).

Budućnost
:   [+2,1 °C do 2080. godine u odnosu na period 1970-2000, ako emisije nastave da rastu; nivo mora uz obalu +84 cm do 2100. godine u odnosu na period 1995-2014](https://criora.com/sr/atlas/FJI#future)

Gradovi
:   Nema grada sa milion stanovnika

Mapa opasnosti

[Mapa opasnosti: Suše: rizik od suše u svakom kraju, od niskog do izuzetno visokog. Izvor: WRI Aqueduct.](https://criora.com/sr/?lat=-17.651121802981848&lon=178.7208255&layer=aqueduct_water_stress%3A%3Adrr&band=1)

Nizak  Nizak-Srednji  Srednji-Visok  Visok  Izuzetno visok

Suše: rizik od suše u svakom kraju, od niskog do izuzetno visokog. Izvor: WRI Aqueduct.

Nisu prikazani jer ih mapa cele zemlje ne može pokazati: priobalne poplave, cunamiji, tropski cikloni.

[Otvori veliku mapu](https://criora.com/sr/?lat=-17.651121802981848&lon=178.7208255&layer=aqueduct_water_stress%3A%3Adrr&band=1)

Još na mapi: [zemljotresi](https://criora.com/sr/?lat=-17.651121802981848&lon=178.7208255&layer=seismic_hazard%3A%3Apga_475&band=1) · [porast nivoa mora](https://criora.com/sr/?lat=-17.651121802981848&lon=178.7208255&layer=slr_projections%3A%3Aprojections&band=2) · [požari](https://criora.com/sr/?lat=-17.651121802981848&lon=178.7208255&layer=burned_area%3A%3Aclimatology_22yr&band=1)

---

## Događaji uživo

Katastrofe koje još traju i zvanična upozorenja na snazi, prema službama koje ih prate.

Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.

[Otvori mapu uživo](https://criora.com/sr/?ref=atlas-pulse)

## Zašto je ocena 34

Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.

Za 5 godina Rizik

1. 13  Klima i energija   Slab    Poplave, suše, cikloni i epidemije, vrućina i hladnoća, energija i emisije.
2. 38  Priroda   +0,2   Nizak    Voda, hrana, zdravlje, šume i kako će ih pogoditi klimatske promene; zemljotresi i cunamiji.
3. 31  Društvo   Nizak    Siromaštvo, zdravlje, obrazovanje, nejednakost, sukobi i ljudi primorani da napuste dom.
4. 37  Rizik slabog upravljanja   Nizak    Koliko loše rade vlast, bolnice, veze, putevi i priprema za katastrofe.
5. 51  Rizik slabe adaptacije   -1,4   Srednji    Koliko privreda, vlast i društvo nisu spremni da ulažu u zaštitu od klimatskih promena.

## Koje još pretnje postoje?

Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 3,2 | Suša |  | Nizak |
| 3,0 | Zemljotres |  | Nizak |
| 0,1 | Sukobi |  | Slab |
| - | Rečna poplava |  | Nije izmeren |

Na svetskim mapama poplava INFORM ovde niko ne živi tamo gde dopire nabujala reka, dok mapa WRI u delu o klimi niže pokazuje deo kopna pod poplavom kakva dolazi jednom u sto godina. Mape INFORM mogu da ne vide manje reke, pa njihova nula ovde nije merenje.

INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 0,1% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).

Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.

## El Ninjo

El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.

Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:

Novembar-januar
:   Suvlje nego obično: 18 od 26 godina sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 9. Jasan znak.

„Suvlje nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u najsušoj trećini. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.

Ovi redovi su prosek za zemlju. Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: nijedna nije pokazala jasan znak koji se u proseku ne vidi.

[Na koje još zemlje utiče El Ninjo](https://criora.com/sr/atlas/el-nino#FJI)

## Klima do 2050. i 2080.

Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.

+2,1 °C

### Temperatura

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   +1,5 °C → +2,1 °C

Ako emisije prestanu da rastu
:   +1,2 °C → +1,5 °C

Najtopliji mesec: toplije za oko 2,4 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.

-77 mm

### Godišnje padavine

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   -3 mm → -77 mm

Ako emisije prestanu da rastu
:   +56 mm → -39 mm

Najsuvlji mesec: oko 6 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 2.530 mm, pa će do 2080. padavina biti manje za oko 3 % godišnje sume.

3,1%

### Rečne poplave

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   3,1% → 3,1%

Ako emisije prestanu da rastu
:   3,1% → 3,1%

Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 3%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.

Klimatske zone zemlje

Scenario

Klimatske zone ostaju uglavnom iste do 2080.

Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.

Sada

Tropska 100%

2050

Tropska 100%

2080

Tropska 100%

Tropska: toplo cele godine

Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.

### Nivo mora

Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.

Lautoka · Kopno pod vodom 8,7%Dubina vode na mapi 0 m3 m[Otvori mapu uživo](https://criora.com/sr/?lat=-17.6161&lon=177.4666&view=1&layer=flood_coastal::inundation&band=5)[Natural Earth](https://www.naturalearthdata.com/)

#### Porast nivoa mora uz obalu

1995-201420502100

Ako emisije nastave da rastu
:   +0,25 m → +0,84 m

Ako emisije prestanu da rastu
:   +0,22 m → +0,60 m

#### Gradovi do kojih bi morska voda mogla da stigne

Kopno pod vodom

Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.

Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.

Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.

## Proverite rizik na svojoj adresi

Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.

### Bilo koja adresa ili mesto

Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.

ili[izaberi tačku na mapi →](https://criora.com/sr/)

## Fidži u globalnom kontekstu

Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.

### Melanezija

1. mesto od 4, računajući od najbezbednije

1. [1FidžiNizak34](https://criora.com/sr/atlas/FJI)
2. [2VanuatuSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/VUT)
3. [3Solomonska OstrvaSrednji47](https://criora.com/sr/atlas/SLB)
4. [4Papua Nova GvinejaSrednji56](https://criora.com/sr/atlas/PNG)

### Okeanija

4. mesto od 14, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 40

1. [1Novi ZelandNizak28](https://criora.com/sr/atlas/NZL)
2. [2AustralijaNizak30](https://criora.com/sr/atlas/AUS)
3. [3PalauNizak31](https://criora.com/sr/atlas/PLW)
4. [4FidžiNizak34](https://criora.com/sr/atlas/FJI)
5. [5SamoaNizak38](https://criora.com/sr/atlas/WSM)
6. [6NauruNizak39](https://criora.com/sr/atlas/NRU)
7. [7TuvaluNizak39](https://criora.com/sr/atlas/TUV)
8. [8Maršalska OstrvaSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/MHL)
9. [9TongaSrednji42](https://criora.com/sr/atlas/TON)
10. [10MikronezijaSrednji42](https://criora.com/sr/atlas/FSM)

### Viši srednji dohodak

5. mesto od 58, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 44

1. [1MauricijusNizak31](https://criora.com/sr/atlas/MUS)
2. [2GrenadaNizak32](https://criora.com/sr/atlas/GRD)
3. [3DominikaNizak33](https://criora.com/sr/atlas/DMA)
4. [4Sent Vinsent i GrenadiniNizak33](https://criora.com/sr/atlas/VCT)
5. [5FidžiNizak34](https://criora.com/sr/atlas/FJI)
6. [6Sveta LucijaNizak34](https://criora.com/sr/atlas/LCA)
7. [7MaldiviNizak36](https://criora.com/sr/atlas/MDV)
8. [8Zelenortska OstrvaNizak37](https://criora.com/sr/atlas/CPV)
9. [9Crna GoraNizak37](https://criora.com/sr/atlas/MNE)
10. [10SamoaNizak38](https://criora.com/sr/atlas/WSM)

### Stavite dve zemlje jednu naspram druge

Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.

[Uporedi](https://criora.com/sr/atlas/compare?a=FJI)

## Svi pokazatelji

Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.

Na primer, „Udeo obnovljive energije”: 28,4 % ukupne energije za 2022. godinu. To je rizik 70,5 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 68,0, pa je razlika u odnosu na svet +2,5.

Rizik najviše podižu: Udeo obnovljive energije (70,5); Temperatura površine tla (61,2); Stepen-dani hlađenja (59,1); najmanje: Udeo uglja u električnoj energiji (0,0); Indeks suše (SPEI) (0,0); Stepen-dani grejanja (0,0).

|  |  | Godina |  | U odnosu na svet | U odnosu na region |
| --- | --- | --- | --- | --- | --- |
| Udeo obnovljive energije  28,4 % ukupne energije | 28,4 % ukupne energije | 2022 | 70,5 | +2,5 | -10,2 |
| Temperatura površine tla  25,5 °C  Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 25,5 °C | 2021 | 61,2 | -3,8 | -1,7 |
| Stepen-dani hlađenja  2.487 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 2.487 stepen-dana | 2024 | 59,1 | +6,6 | -12,0 |
| Pristup čistim gorivima  54,1 % stanovništva | 54,1 % stanovništva | 2023 | 45,9 | +37,3 | +5,4 |
| Udeo obnovljive električne energije  60,1 % ukupne proizvodnje | 60,1 % ukupne proizvodnje | 2021 | 39,9 | -35,1 | -44,0 |
| Emisije CO2 po stanovniku  1,62 t CO2e po stanovniku | 1,62 t CO2e po stanovniku | 2024 | 21,7 | -7,0 | +7,6 |
| Zaštita obale prirodnim staništima  84,6 od 100 | 84,6 od 100 | 2025 | 15,4 | -8,4 | -4,7 |
| Zagađenje vazduha PM2,5  12,4 µg/m³ | 12,4 µg/m³ | 2020 | 8,5 | -8,9 | +0,8 |
| Energetska intenzivnost  2,15 MJ po dolaru BDP-a | 2,15 MJ po dolaru BDP-a | 2022 | 6,6 | -7,2 | -17,6 |
| Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C  0,22 dana | 0,22 dana | 2024 | 0,1 | -3,7 | -0,7 |
| Rizik od rečnih poplava  0 od 10 | 0 od 10 | 2026 | 0,0 | -51,0 | 0,0 |
| Stepen-dani grejanja  0,56 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 0,56 stepen-dana | 2024 | 0,0 | -10,5 | -3,3 |
| Indeks suše (SPEI)  1,16 (ispod 0: suvlje nego obično) | 1,16 (ispod 0: suvlje nego obično) | 2023 | 0,0 | -12,7 | 0,0 |
| Udeo uglja u električnoj energiji  0 % ukupne proizvodnje | 0 % ukupne proizvodnje | 2021 | 0,0 | 0,0 | 0,0 |

Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2019-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.

O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka.  [Kako povezati asistenta](https://criora.com/sr/docs/references/api-and-agents)

## Za novinare i istraživače

Citiraj ovu stranicu

U jednom redu

```
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
```

APA

```
Criora. (2026). Fidži: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/FJI
```

BibTeX

```
@misc{criora_atlas_FJI_2026,
  author = {{Criora}},
  title = {Fidži: profil klimatskog rizika},
  year = {2026},
  url = {https://criora.com/sr/atlas/FJI},
  urldate = {2026-11-13}
}
```

Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.

Ugradi na svoj sajt

Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.
