---
title: "Francuska: klimatski rizik i karta opasnosti · Criora"
description: "Francuska: rizik 34 od 100, nizak. Glavne pretnje: priobalne i rečne poplave. Na osnovu podataka Svetske banke, INFORM i ND-GAIN."
url: "https://criora.com/sr/atlas/FRA"
language: "sr"
---

# Francuska Klimatski rizik i karta opasnosti

Francuska: rizik 34 od 100, nizak.

Region
:   Evropa

Podregion
:   Zapadna Evropa

Prihod
:   Visok

1. Slab
2. Nizak
3. Srednji
4. Visok
5. Opasan

Neke opasnosti su ovde jake, ali ocena uzima u obzir i koliko dobro se zemlja s njima nosi, pa je ukupni rizik nizak.

## Glavne pretnje

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 7,4 od 10 | Rečna poplava |  | Visok |
| 7,4 od 10 | Priobalna poplava |  | Visok |

[Ispod je još 6 pretnji: zemljotres (2,8 od 10), cunami (2,5 od 10), epidemije (2,3 od 10), sukobi (1,5 od 10), suša (0,9 od 10), vetar tropskih ciklona (0,0 od 10).](https://criora.com/sr/atlas/FRA#threats)

Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.

Budućnost
:   [+3,2 °C do 2080. godine u odnosu na period 1970-2000, ako emisije nastave da rastu; nivo mora uz obalu +76 cm do 2100. godine u odnosu na period 1995-2014](https://criora.com/sr/atlas/FRA#future)

Gradovi
:   [Pariz, Lion, Marselj i još 1](https://criora.com/sr/atlas/FRA#cities)

Mapa opasnosti

[Mapa opasnosti: Zemljotresi: koliko jako se tlo trese pri udaru čija je verovatnoća u 50 godina jedan prema deset. Izvor: GSHAP.](https://criora.com/sr/?lat=48.858092&lon=2.352992&layer=seismic_hazard%3A%3Apga_475&band=1)

Ne osećaju se  Razorni

Zemljotresi: koliko jako se tlo trese pri udaru čija je verovatnoća u 50 godina jedan prema deset. Izvor: GSHAP.

Nisu prikazani jer ih mapa cele zemlje ne može pokazati: rečne poplave, priobalne poplave.

[Otvori veliku mapu](https://criora.com/sr/?lat=48.858092&lon=2.352992&layer=seismic_hazard%3A%3Apga_475&band=1)

---

## Događaji uživo

Katastrofe koje još traju i zvanična upozorenja na snazi, prema službama koje ih prate.

Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.

[Otvori mapu uživo](https://criora.com/sr/?ref=atlas-pulse)

## Zašto je ocena 34

Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.

Za 5 godina Rizik

1. 52  Klima i energija   Srednji    Poplave, suše, cikloni i epidemije, vrućina i hladnoća, energija i emisije.
2. 29  Priroda   -0,1   Nizak    Voda, hrana, zdravlje, šume i kako će ih pogoditi klimatske promene; zemljotresi i cunamiji.
3. 21  Društvo   Nizak    Siromaštvo, zdravlje, obrazovanje, nejednakost, sukobi i ljudi primorani da napuste dom.
4. 31  Rizik slabog upravljanja   Nizak    Koliko loše rade vlast, bolnice, veze, putevi i priprema za katastrofe.
5. 36  Rizik slabe adaptacije   +1,9   Nizak    Koliko privreda, vlast i društvo nisu spremni da ulažu u zaštitu od klimatskih promena.

## Koje još pretnje postoje?

Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 2,8 | Zemljotres |  | Nizak |
| 2,5 | Cunami |  | Nizak |
| 2,3 | Epidemije |  | Nizak |
| 1,5 | Sukobi |  | Slab |
| 0,9 | Suša |  | Slab |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona |  | Slab |

Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „bolesti koje prenose životinje” (4,0 od 10).

Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.

## El Ninjo

El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.

Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:

Novembar-januar
:   Više padavina nego obično: 13 od 26 godina sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 9. Slab znak, možda slučajnost.

„Više padavina nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u trećini sa najviše padavina. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.

Ovi redovi su prosek za zemlju. Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: nijedna nije pokazala jasan znak koji se u proseku ne vidi.

[Na koje još zemlje utiče El Ninjo](https://criora.com/sr/atlas/el-nino#FRA)

## Klima do 2050. i 2080.

Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.

+3,2 °C

### Temperatura

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   +2,5 °C → +3,2 °C

Ako emisije prestanu da rastu
:   +1,7 °C → +2,1 °C

Najtopliji mesec: toplije za oko 5,3 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.

-121 mm

### Godišnje padavine

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   -53 mm → -121 mm

Ako emisije prestanu da rastu
:   -39 mm → -60 mm

Najsuvlji mesec: oko 14 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 1.140 mm, pa će do 2080. padavina biti manje za oko 11 % godišnje sume.

43%

### Teritorija pod visokim vodnim stresom

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   36% → 43%

Ako se emisije smanje
:   36% → 36%

Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 11%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.

1,7%

### Rečne poplave

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   1,5% → 1,7%

Ako emisije prestanu da rastu
:   1,5% → 1,6%

Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 1,3%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.

Klimatske zone zemlje

Scenario

Klimatske zone ostaju uglavnom iste do 2080.

Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.

Sada

Umereno topla 82%

13%

2050

Umereno topla 84%

13%

2080

Umereno topla 85%

13%

Polarna: bez toplog godišnjeg dobaKontinentalna: hladne zimeUmereno topla: blage zimeTropska: toplo cele godine

Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.

### Nivo mora

Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.

Avr · Kopno pod vodom 14%Dubina vode na mapi 0 m3 m[Otvori mapu uživo](https://criora.com/sr/?lat=49.505&lon=0.105&view=1&layer=flood_coastal::inundation&band=5)[Natural Earth](https://www.naturalearthdata.com/)

#### Porast nivoa mora uz obalu

1995-201420502100

Ako emisije nastave da rastu
:   +0,24 m → +0,76 m

Ako emisije prestanu da rastu
:   +0,22 m → +0,56 m

#### Gradovi do kojih bi morska voda mogla da stigne

Kopno pod vodom

Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.

Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.

Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.

## Gradovi sa sopstvenom stranicom

Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.

- [Pariz](https://criora.com/sr/atlas/FRA/paris)   · 11,3 mil. stanovnika   Rečne poplave: do 51 cm vode u centru pri stogodišnjoj poplavi. Više nego u 93% velikih gradova sveta.
- [Lion](https://criora.com/sr/atlas/FRA/lyon)   · 1,79 mil. stanovnika
- [Marselj](https://criora.com/sr/atlas/FRA/marseille)   · 1,64 mil. stanovnika
- [Lil](https://criora.com/sr/atlas/FRA/lille)   · 1,09 mil. stanovnika

Lion, Marselj i Lil ni po jednoj opasnosti ne spadaju u gornju četvrtinu velikih gradova sveta.

## Proverite rizik na svojoj adresi

Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.

### Bilo koja adresa ili mesto

Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.

ili[izaberi tačku na mapi →](https://criora.com/sr/)

## Francuska u globalnom kontekstu

Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.

### Zapadna Evropa

8. mesto od 9, računajući od najbezbednije

1. [1LihtenštajnNizak23](https://criora.com/sr/atlas/LIE)
2. [2MonakoNizak26](https://criora.com/sr/atlas/MCO)
3. [3LuksemburgNizak27](https://criora.com/sr/atlas/LUX)
4. [4ŠvajcarskaNizak28](https://criora.com/sr/atlas/CHE)
5. [5AustrijaNizak31](https://criora.com/sr/atlas/AUT)
6. [6NemačkaNizak32](https://criora.com/sr/atlas/DEU)
7. [7HolandijaNizak34](https://criora.com/sr/atlas/NLD)
8. [8FrancuskaNizak34](https://criora.com/sr/atlas/FRA)
9. [9BelgijaNizak35](https://criora.com/sr/atlas/BEL)

### Evropa

21. mesto od 43, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34

1. [17SlovenijaNizak33](https://criora.com/sr/atlas/SVN)
2. [18LitvanijaNizak33](https://criora.com/sr/atlas/LTU)
3. [19AndoraNizak33](https://criora.com/sr/atlas/AND)
4. [20HolandijaNizak34](https://criora.com/sr/atlas/NLD)
5. [21FrancuskaNizak34](https://criora.com/sr/atlas/FRA)
6. [22ČeškaNizak34](https://criora.com/sr/atlas/CZE)
7. [23LetonijaNizak34](https://criora.com/sr/atlas/LVA)
8. [24MaltaNizak34](https://criora.com/sr/atlas/MLT)
9. [25PoljskaNizak35](https://criora.com/sr/atlas/POL)
10. [26BelgijaNizak35](https://criora.com/sr/atlas/BEL)

### Visok dohodak

34. mesto od 64, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34

1. [30AndoraNizak33](https://criora.com/sr/atlas/AND)
2. [31BahamiNizak33](https://criora.com/sr/atlas/BHS)
3. [32UrugvajNizak33](https://criora.com/sr/atlas/URY)
4. [33HolandijaNizak34](https://criora.com/sr/atlas/NLD)
5. [34FrancuskaNizak34](https://criora.com/sr/atlas/FRA)
6. [35ČeškaNizak34](https://criora.com/sr/atlas/CZE)
7. [36KanadaNizak34](https://criora.com/sr/atlas/CAN)
8. [37LetonijaNizak34](https://criora.com/sr/atlas/LVA)
9. [38MaltaNizak34](https://criora.com/sr/atlas/MLT)
10. [39KiparNizak35](https://criora.com/sr/atlas/CYP)

### Stavite dve zemlje jednu naspram druge

Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.

[Uporedi](https://criora.com/sr/atlas/compare?a=FRA)

## Svi pokazatelji

Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.

Na primer, „Udeo obnovljive energije”: 16,2 % ukupne energije za 2021. godinu. To je rizik 83,2 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 75,3, pa je razlika u odnosu na svet +7,9.

Rizik najviše podižu: Udeo obnovljive energije (83,2); Udeo obnovljive električne energije (77,2); Rizik od rečnih poplava (74,0); najmanje: Pristup čistim gorivima (0,0); Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (0,0); Udeo uglja u električnoj energiji (0,4).

|  |  | Godina |  | U odnosu na svet | U odnosu na region |
| --- | --- | --- | --- | --- | --- |
| Udeo obnovljive energije  16,2 % ukupne energije | 16,2 % ukupne energije | 2021 | 83,2 | +7,9 | +5,4 |
| Udeo obnovljive električne energije  22,8 % ukupne proizvodnje | 22,8 % ukupne proizvodnje | 2021 | 77,2 | +2,3 | +17,1 |
| Rizik od rečnih poplava  7,4 od 10 | 7,4 od 10 | 2026 | 74,0 | +23,0 | +15,0 |
| Potrošnja energije po stanovniku  3.185 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 3.185 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 2024 | 69,3 | +3,4 | +2,5 |
| Uvoz energije  47,1 % potrošnje energije | 47,1 % potrošnje energije | 2023 | 47,1 | +3,3 | -3,2 |
| Temperatura površine tla  16,6 °C  Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 16,6 °C | 2021 | 43,0 | -22,0 | +4,6 |
| Emisije CO2 po stanovniku  4,00 t CO2e po stanovniku | 4,00 t CO2e po stanovniku | 2024 | 36,3 | +7,6 | -4,4 |
| Indeks suše (SPEI)  -0,78 (ispod 0: suvlje nego obično) | -0,78 (ispod 0: suvlje nego obično) | 2023 | 31,3 | +18,6 | +25,2 |
| Stepen-dani grejanja  2.454 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 2.454 stepen-dana | 2024 | 29,7 | +19,2 | -4,8 |
| Energetska intenzivnost  2,83 MJ po dolaru BDP-a | 2,83 MJ po dolaru BDP-a | 2022 | 10,4 | -3,4 | 0,0 |
| Zagađenje vazduha PM2,5  9,60 µg/m³ | 9,60 µg/m³ | 2020 | 5,3 | -12,1 | -1,9 |
| Stepen-dani hlađenja  194 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 194 stepen-dana | 2024 | 4,6 | -47,9 | -0,8 |
| Zaštita obale prirodnim staništima  98,5 od 100 | 98,5 od 100 | 2025 | 1,5 | -22,3 | -35,4 |
| Udeo uglja u električnoj energiji  0,36 % ukupne proizvodnje | 0,36 % ukupne proizvodnje | 2024 | 0,4 | -5,6 | -2,6 |
| Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C  0 dana | 0 dana | 2020 | 0,0 | -0,6 | 0,0 |
| Pristup čistim gorivima  100 % stanovništva | 100 % stanovništva | 2023 | 0,0 | -8,6 | 0,0 |

Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2020-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.

O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka.  [Kako povezati asistenta](https://criora.com/sr/docs/references/api-and-agents)

## Za novinare i istraživače

Citiraj ovu stranicu

U jednom redu

```
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
```

APA

```
Criora. (2026). Francuska: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/FRA
```

BibTeX

```
@misc{criora_atlas_FRA_2026,
  author = {{Criora}},
  title = {Francuska: profil klimatskog rizika},
  year = {2026},
  url = {https://criora.com/sr/atlas/FRA},
  urldate = {2026-11-13}
}
```

Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.

Ugradi na svoj sajt

Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.
