---
title: "Mikronezija: klimatski rizik i karta opasnosti · Criora"
description: "Mikronezija: rizik 42 od 100, srednji. Glavne pretnje: porast nivoa mora i suše. Rizik je nedavno opao. Na osnovu podataka Svetske banke, INFORM i ND-GAIN."
url: "https://criora.com/sr/atlas/FSM"
language: "sr"
---

# Mikronezija Klimatski rizik i karta opasnosti

Mikronezija: rizik 42 od 100, srednji.

Region
:   Okeanija

Podregion
:   Mikronezija

Prihod
:   Viši srednji

1. Slab
2. Nizak
3. Srednji
4. Visok
5. Opasan

Neke opasnosti su ovde jake, a zemlja se s njima loše nosi, ali ocena uzima u obzir i ostale delove ispod, koji su blaži, pa je ukupni rizik srednji.

## Glavne pretnje

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 6,0 od 10 | Suša |  | Visok |
| 5,9 od 10 | Cunami |  | Srednji |

[Ispod je još 6 pretnji: priobalna poplava (3,1 od 10), epidemije (2,8 od 10), vetar tropskih ciklona (2,3 od 10), zemljotres (0,1 od 10), rečna poplava (0,0 od 10), sukobi (0,0 od 10).](https://criora.com/sr/atlas/FSM#threats)

Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.

Budućnost
:   [+2,4 °C do 2080. godine u odnosu na period 1970-2000, ako emisije nastave da rastu; nivo mora uz obalu +88 cm do 2100. godine u odnosu na period 1995-2014](https://criora.com/sr/atlas/FSM#future)

Gradovi
:   Nema grada sa milion stanovnika

Mapa opasnosti

[Mapa opasnosti: Porast nivoa mora: koliko će more 2050. stajati više nego 1995-2014. ako emisije prestanu da rastu, prema medijani IPCC AR6.](https://criora.com/sr/?lat=6.876177904058774&lon=158.224805&layer=slr_projections%3A%3Aprojections&band=2)

0  100 cm

Porast nivoa mora: koliko će more 2050. stajati više nego 1995-2014. ako emisije prestanu da rastu, prema medijani IPCC AR6.

[Otvori veliku mapu](https://criora.com/sr/?lat=6.876177904058774&lon=158.224805&layer=slr_projections%3A%3Aprojections&band=2)

Još na mapi: [suše](https://criora.com/sr/?lat=6.876177904058774&lon=158.224805&layer=aqueduct_water_stress%3A%3Adrr&band=1)

---

## Događaji uživo

Katastrofe koje još traju i zvanična upozorenja na snazi, prema službama koje ih prate.

Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.

[Otvori mapu uživo](https://criora.com/sr/?ref=atlas-pulse)

## Zašto je ocena 42

Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.

Za 5 godina Rizik

1. 21  Klima i energija   Nizak    Poplave, suše, cikloni i epidemije, vrućina i hladnoća, energija i emisije.
2. 36  Priroda   +0,7   Nizak    Voda, hrana, zdravlje, šume i kako će ih pogoditi klimatske promene; zemljotresi i cunamiji.
3. 40  Društvo   Srednji    Siromaštvo, zdravlje, obrazovanje, nejednakost, sukobi i ljudi primorani da napuste dom.
4. 50  Rizik slabog upravljanja   Srednji    Koliko loše rade vlast, bolnice, veze, putevi i priprema za katastrofe.
5. 62  Rizik slabe adaptacije   -4,4   Visok    Koliko privreda, vlast i društvo nisu spremni da ulažu u zaštitu od klimatskih promena.

## Koje još pretnje postoje?

Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 3,1 | Priobalna poplava |  | Nizak |
| 2,8 | Epidemije |  | Nizak |
| 2,3 | Vetar tropskih ciklona |  | Nizak |
| 0,1 | Zemljotres |  | Slab |
| 0,0 | Rečna poplava |  | Slab |
| 0,0 | Sukobi |  | Slab |

Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „denga” (4,5 od 10).

Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.

## El Ninjo

El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.

Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:

Decembar-februar
:   Suvlje nego obično: 20 od 27 godina sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 9. Jasan znak.

„Suvlje nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u najsušoj trećini. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.

[Na koje još zemlje utiče El Ninjo](https://criora.com/sr/atlas/el-nino#FSM)

## Klima do 2050. i 2080.

Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.

+2,4 °C

### Temperatura

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   +1,6 °C → +2,4 °C

Ako emisije prestanu da rastu
:   +1,4 °C → +1,6 °C

Najtopliji mesec: toplije za oko 2,4 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.

+174 mm

### Godišnje padavine

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   -31 mm → +174 mm

Ako emisije prestanu da rastu
:   +99 mm → +77 mm

Najsuvlji mesec: oko 6 mm više padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 3.650 mm, pa će porast do 2080. biti oko 5 % godišnje sume.

Klimatske zone zemlje

Scenario

Klimatske zone ostaju uglavnom iste do 2080.

Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.

Sada

Tropska 100%

2050

Tropska 100%

2080

Tropska 100%

Tropska: toplo cele godine

Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.

### Nivo mora

#### Porast nivoa mora uz obalu

1995-201420502100

Ako emisije nastave da rastu
:   +0,26 m → +0,88 m

Ako emisije prestanu da rastu
:   +0,24 m → +0,65 m

Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.

Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.

## Proverite rizik na svojoj adresi

Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.

### Bilo koja adresa ili mesto

Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.

ili[izaberi tačku na mapi →](https://criora.com/sr/)

## Mikronezija u globalnom kontekstu

Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.

### Mikronezija

4. mesto od 5, računajući od najbezbednije

1. [1PalauNizak31](https://criora.com/sr/atlas/PLW)
2. [2NauruNizak39](https://criora.com/sr/atlas/NRU)
3. [3Maršalska OstrvaSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/MHL)
4. [4MikronezijaSrednji42](https://criora.com/sr/atlas/FSM)
5. [5KiribatiSrednji43](https://criora.com/sr/atlas/KIR)

### Okeanija

10. mesto od 14, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 40

1. [5SamoaNizak38](https://criora.com/sr/atlas/WSM)
2. [6NauruNizak39](https://criora.com/sr/atlas/NRU)
3. [7TuvaluNizak39](https://criora.com/sr/atlas/TUV)
4. [8Maršalska OstrvaSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/MHL)
5. [9TongaSrednji42](https://criora.com/sr/atlas/TON)
6. [10MikronezijaSrednji42](https://criora.com/sr/atlas/FSM)
7. [11KiribatiSrednji43](https://criora.com/sr/atlas/KIR)
8. [12VanuatuSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/VUT)
9. [13Solomonska OstrvaSrednji47](https://criora.com/sr/atlas/SLB)
10. [14Papua Nova GvinejaSrednji56](https://criora.com/sr/atlas/PNG)

### Viši srednji dohodak

21. mesto od 58, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 44

1. [17MalezijaSrednji41](https://criora.com/sr/atlas/MYS)
2. [18BocvanaSrednji41](https://criora.com/sr/atlas/BWA)
3. [19BelizeSrednji41](https://criora.com/sr/atlas/BLZ)
4. [20TongaSrednji42](https://criora.com/sr/atlas/TON)
5. [21MikronezijaSrednji42](https://criora.com/sr/atlas/FSM)
6. [22JordanSrednji42](https://criora.com/sr/atlas/JOR)
7. [23KubaSrednji42](https://criora.com/sr/atlas/CUB)
8. [24MongolijaSrednji42](https://criora.com/sr/atlas/MNG)
9. [25KinaSrednji43](https://criora.com/sr/atlas/CHN)
10. [26KazahstanSrednji43](https://criora.com/sr/atlas/KAZ)

### Stavite dve zemlje jednu naspram druge

Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.

[Uporedi](https://criora.com/sr/atlas/compare?a=FSM)

## Svi pokazatelji

Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.

Na primer, „Udeo obnovljive energije”: 2,00 % ukupne energije za 2022. godinu. To je rizik 97,9 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 68,0, pa je razlika u odnosu na svet +29,9.

Rizik najviše podižu: Udeo obnovljive energije (97,9); Udeo obnovljive električne energije (95,1); Pristup čistim gorivima (86,7); najmanje: Indeks suše (SPEI) (0,0); Stepen-dani grejanja (0,0); Udeo uglja u električnoj energiji (0,0).

|  |  | Godina |  | U odnosu na svet | U odnosu na region |
| --- | --- | --- | --- | --- | --- |
| Udeo obnovljive energije  2,00 % ukupne energije | 2,00 % ukupne energije | 2022 | 97,9 | +29,9 | +17,2 |
| Udeo obnovljive električne energije  4,95 % ukupne proizvodnje | 4,95 % ukupne proizvodnje | 2021 | 95,1 | +20,1 | +11,2 |
| Pristup čistim gorivima  13,3 % stanovništva | 13,3 % stanovništva | 2023 | 86,7 | +78,1 | +46,2 |
| Stepen-dani hlađenja  3.473 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 3.473 stepen-dana | 2024 | 82,6 | +30,0 | +11,5 |
| Temperatura površine tla  25,5 °C  Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 25,5 °C | 2021 | 61,2 | -3,8 | -1,7 |
| Energetska intenzivnost  6,62 MJ po dolaru BDP-a | 6,62 MJ po dolaru BDP-a | 2022 | 31,7 | +17,9 | +7,5 |
| Zaštita obale prirodnim staništima  78,3 od 100 | 78,3 od 100 | 2025 | 21,7 | -2,1 | +1,6 |
| Zagađenje vazduha PM2,5  12,1 µg/m³ | 12,1 µg/m³ | 2020 | 8,2 | -9,2 | +0,5 |
| Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C  0,09 dana | 0,09 dana | 2024 | 0,1 | -3,7 | -0,7 |
| Rizik od rečnih poplava  0 od 10 | 0 od 10 | 2026 | 0,0 | -51,0 | 0,0 |
| Emisije CO2 po stanovniku  0,00 t CO2e po stanovniku | 0,00 t CO2e po stanovniku | 2024 | 0,0 | -28,7 | -14,1 |
| Udeo uglja u električnoj energiji  0 % ukupne proizvodnje | 0 % ukupne proizvodnje | 2021 | 0,0 | 0,0 | 0,0 |
| Stepen-dani grejanja  0 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 0 stepen-dana | 2020 | 0,0 | -5,6 | 0,0 |
| Indeks suše (SPEI)  2,41 (ispod 0: suvlje nego obično) | 2,41 (ispod 0: suvlje nego obično) | 2023 | 0,0 | -12,7 | 0,0 |

Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2020-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.

O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka.  [Kako povezati asistenta](https://criora.com/sr/docs/references/api-and-agents)

## Za novinare i istraživače

Citiraj ovu stranicu

U jednom redu

```
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
```

APA

```
Criora. (2026). Mikronezija: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/FSM
```

BibTeX

```
@misc{criora_atlas_FSM_2026,
  author = {{Criora}},
  title = {Mikronezija: profil klimatskog rizika},
  year = {2026},
  url = {https://criora.com/sr/atlas/FSM},
  urldate = {2026-11-13}
}
```

Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.

Ugradi na svoj sajt

Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.
