---
title: "Gruzija: klimatski rizik i karta opasnosti · Criora"
description: "Gruzija: rizik 40 od 100, srednji. Glavne pretnje: zemljotresi i rečne poplave. Na osnovu podataka Svetske banke, INFORM i ND-GAIN."
url: "https://criora.com/sr/atlas/GEO"
language: "sr"
---

# Gruzija Klimatski rizik i karta opasnosti

Gruzija: rizik 40 od 100, srednji.

Region
:   Azija

Podregion
:   Zapadna Azija

Prihod
:   Viši srednji

1. Slab
2. Nizak
3. Srednji
4. Visok
5. Opasan

Neke opasnosti su ovde jake, ali ocena uzima u obzir i koliko dobro se zemlja s njima nosi, pa je ukupni rizik srednji.

## Glavne pretnje

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 7,2 od 10 | Zemljotres |  | Visok |
| 6,1 od 10 | Rečna poplava |  | Visok |
| 6,0 od 10 | Priobalna poplava |  | Visok |
| 5,1 od 10 | Suša |  | Srednji |

[Ispod su još 4 pretnje: epidemije (4,5 od 10), sukobi (2,2 od 10), cunami (0,0 od 10), vetar tropskih ciklona (0,0 od 10).](https://criora.com/sr/atlas/GEO#threats)

Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.

Budućnost
:   [+4,1 °C do 2080. godine u odnosu na period 1970-2000, ako emisije nastave da rastu; nivo mora uz obalu +70 cm do 2100. godine u odnosu na period 1995-2014](https://criora.com/sr/atlas/GEO#future)

Gradovi
:   [Tbilisi](https://criora.com/sr/atlas/GEO#cities)

Mapa opasnosti

[Mapa opasnosti: Zemljotresi: koliko jako se tlo trese pri udaru čija je verovatnoća u 50 godina jedan prema deset. Izvor: GSHAP.](https://criora.com/sr/?lat=41.726956&lon=44.78885&layer=seismic_hazard%3A%3Apga_475&band=1)

Ne osećaju se  Razorni

Zemljotresi: koliko jako se tlo trese pri udaru čija je verovatnoća u 50 godina jedan prema deset. Izvor: GSHAP.

[Otvori veliku mapu](https://criora.com/sr/?lat=41.726956&lon=44.78885&layer=seismic_hazard%3A%3Apga_475&band=1)

Još na mapi: [rečne poplave](https://criora.com/sr/?lat=41.726956&lon=44.78885&layer=flood_riverine%3A%3Ainundation&band=1) · [suše](https://criora.com/sr/?lat=41.726956&lon=44.78885&layer=aqueduct_water_stress%3A%3Adrr&band=1) · [požari](https://criora.com/sr/?lat=41.726956&lon=44.78885&layer=burned_area%3A%3Aclimatology_22yr&band=1)

---

## Događaji uživo

Katastrofe koje još traju i zvanična upozorenja na snazi, prema službama koje ih prate.

Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.

[Otvori mapu uživo](https://criora.com/sr/?ref=atlas-pulse)

## Zašto je ocena 40

Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.

Za 5 godina Rizik

1. 45  Klima i energija   Srednji    Poplave, suše, cikloni i epidemije, vrućina i hladnoća, energija i emisije.
2. 32  Priroda   -3,2   Nizak    Voda, hrana, zdravlje, šume i kako će ih pogoditi klimatske promene; zemljotresi i cunamiji.
3. 33  Društvo   Nizak    Siromaštvo, zdravlje, obrazovanje, nejednakost, sukobi i ljudi primorani da napuste dom.
4. 48  Rizik slabog upravljanja   Srednji    Koliko loše rade vlast, bolnice, veze, putevi i priprema za katastrofe.
5. 44  Rizik slabe adaptacije   +5,0   Srednji    Koliko privreda, vlast i društvo nisu spremni da ulažu u zaštitu od klimatskih promena.

## Koje još pretnje postoje?

Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 4,5 | Epidemije |  | Srednji |
| 2,2 | Sukobi |  | Nizak |
| 0,0 | Cunami |  | Slab |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona |  | Slab |

Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „bolesti koje prenose životinje” (7,0 od 10).

INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 0,2% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).

Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.

## El Ninjo

El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.

Prošle epizode El Ninja nisu ostavile jasan trag u vremenu ove zemlje od novembra do maja.

Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: ni tamo se u tim mesecima nije pokazao jasan znak.

Svaka prošla epizoda El Ninja računa se jednako, slaba ili jaka, pa jak El Ninjo može doneti ono što ovaj prosek ne pokazuje.

[Na koje zemlje utiče El Ninjo](https://criora.com/sr/atlas/el-nino#GEO)

## Klima do 2050. i 2080.

Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.

+4,1 °C

### Temperatura

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   +3,0 °C → +4,1 °C

Ako emisije prestanu da rastu
:   +2,5 °C → +2,7 °C

Najtopliji mesec: toplije za oko 6,3 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.

+61 mm

### Godišnje padavine

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   +50 mm → +61 mm

Ako emisije prestanu da rastu
:   +43 mm → +84 mm

Najsuvlji mesec: oko 2 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 1.190 mm, pa će porast do 2080. biti oko 5 % godišnje sume.

9,2%

### Teritorija pod visokim vodnim stresom

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   0% → 9,2%

Ako se emisije smanje
:   0% → 0%

Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 0%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.

1,2%

### Rečne poplave

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   1,1% → 1,2%

Ako emisije prestanu da rastu
:   1% → 1,1%

Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 1,2%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.

Klimatske zone zemlje

Scenario

Do 2080. godine 32% teritorije pomera se u topliju klimatsku zonu.

Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.

Sada

Kontinentalna 57%

36%

2050

Kontinentalna 48%

Umereno topla 50%

2080

Kontinentalna 41%

Umereno topla 57%

Polarna: bez toplog godišnjeg dobaKontinentalna: hladne zimeUmereno topla: blage zimeSuva: malo padavina

Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.

### Nivo mora

#### Porast nivoa mora uz obalu

1995-201420502100

Ako emisije nastave da rastu
:   +0,25 m → +0,70 m

Ako emisije prestanu da rastu
:   +0,18 m → +0,47 m

Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.

Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.

## Gradovi sa sopstvenom stranicom

Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.

- [Tbilisi](https://criora.com/sr/atlas/GEO/tbilisi)   · 1,09 mil. stanovnika   Zemljotresi: veoma jaki potresi na čvrstom tlu (0,24 g), na mekom jači. Jače nego u 85% velikih gradova sveta.

g je ubrzanje Zemljine teže: od oko 0,1 g trese snažno i moguća su laka oštećenja zgrada.

## Proverite rizik na svojoj adresi

Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.

### Bilo koja adresa ili mesto

Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.

ili[izaberi tačku na mapi →](https://criora.com/sr/)

## Gruzija u globalnom kontekstu

Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.

### Zapadna Azija

8. mesto od 18, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 42

1. [4KiparNizak35](https://criora.com/sr/atlas/CYP)
2. [5BahreinNizak36](https://criora.com/sr/atlas/BHR)
3. [6Saudijska ArabijaNizak39](https://criora.com/sr/atlas/SAU)
4. [7OmanSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/OMN)
5. [8GruzijaSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/GEO)
6. [9JordanSrednji42](https://criora.com/sr/atlas/JOR)
7. [10KuvajtSrednji43](https://criora.com/sr/atlas/KWT)
8. [11JermenijaSrednji43](https://criora.com/sr/atlas/ARM)
9. [12TurskaSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/TUR)
10. [13AzerbejdžanSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/AZE)

### Azija

14. mesto od 48, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 46

1. [10BrunejNizak36](https://criora.com/sr/atlas/BRN)
2. [11ButanNizak39](https://criora.com/sr/atlas/BTN)
3. [12Saudijska ArabijaNizak39](https://criora.com/sr/atlas/SAU)
4. [13OmanSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/OMN)
5. [14GruzijaSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/GEO)
6. [15MalezijaSrednji41](https://criora.com/sr/atlas/MYS)
7. [16JordanSrednji42](https://criora.com/sr/atlas/JOR)
8. [17MongolijaSrednji42](https://criora.com/sr/atlas/MNG)
9. [18KuvajtSrednji43](https://criora.com/sr/atlas/KWT)
10. [19KinaSrednji43](https://criora.com/sr/atlas/CHN)

### Viši srednji dohodak

16. mesto od 58, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 44

1. [12TuvaluNizak39](https://criora.com/sr/atlas/TUV)
2. [13JamajkaNizak39](https://criora.com/sr/atlas/JAM)
3. [14Maršalska OstrvaSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/MHL)
4. [15Severna MakedonijaSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/MKD)
5. [16GruzijaSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/GEO)
6. [17MalezijaSrednji41](https://criora.com/sr/atlas/MYS)
7. [18BocvanaSrednji41](https://criora.com/sr/atlas/BWA)
8. [19BelizeSrednji41](https://criora.com/sr/atlas/BLZ)
9. [20TongaSrednji42](https://criora.com/sr/atlas/TON)
10. [21MikronezijaSrednji42](https://criora.com/sr/atlas/FSM)

### Stavite dve zemlje jednu naspram druge

Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.

[Uporedi](https://criora.com/sr/atlas/compare?a=GEO)

## Svi pokazatelji

Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.

Na primer, „Uvoz energije”: 79,9 % potrošnje energije za 2023. godinu. To je rizik 79,9 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 43,8, pa je razlika u odnosu na svet +36,1.

Rizik najviše podižu: Uvoz energije (79,9); Udeo obnovljive energije (73,9); Rizik od rečnih poplava (61,0); najmanje: Udeo uglja u električnoj energiji (0,0); Indeks suše (SPEI) (0,0); Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (0,0).

|  |  | Godina |  | U odnosu na svet | U odnosu na region |
| --- | --- | --- | --- | --- | --- |
| Uvoz energije  79,9 % potrošnje energije | 79,9 % potrošnje energije | 2023 | 79,9 | +36,1 | +33,1 |
| Udeo obnovljive energije  25,2 % ukupne energije | 25,2 % ukupne energije | 2021 | 73,9 | -1,4 | -16,7 |
| Rizik od rečnih poplava  6,1 od 10 | 6,1 od 10 | 2026 | 61,0 | +10,0 | -4,0 |
| Potrošnja energije po stanovniku  1.530 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 1.530 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 2023 | 56,0 | +0,9 | 0,0 |
| Stepen-dani grejanja  3.653 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 3.653 stepen-dana | 2024 | 44,2 | +33,7 | +33,1 |
| Temperatura površine tla  15,6 °C  Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 15,6 °C | 2021 | 40,9 | -24,2 | -26,6 |
| Emisije CO2 po stanovniku  3,53 t CO2e po stanovniku | 3,53 t CO2e po stanovniku | 2024 | 34,1 | +5,4 | -1,3 |
| Zaštita obale prirodnim staništima  74,9 od 100 | 74,9 od 100 | 2025 | 25,1 | +1,3 | +0,7 |
| Udeo obnovljive električne energije  81,4 % ukupne proizvodnje | 81,4 % ukupne proizvodnje | 2021 | 18,6 | -56,4 | -66,3 |
| Energetska intenzivnost  3,64 MJ po dolaru BDP-a | 3,64 MJ po dolaru BDP-a | 2022 | 15,0 | +1,2 | +1,4 |
| Zagađenje vazduha PM2,5  17,0 µg/m³ | 17,0 µg/m³ | 2020 | 13,7 | -3,7 | -10,1 |
| Pristup čistim gorivima  93,2 % stanovništva | 93,2 % stanovništva | 2023 | 6,8 | -1,8 | -0,8 |
| Stepen-dani hlađenja  259 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 259 stepen-dana | 2024 | 6,1 | -46,4 | -46,3 |
| Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C  0,01 dan | 0,01 dan | 2023 | 0,0 | -2,8 | -4,4 |
| Indeks suše (SPEI)  0,74 (ispod 0: suvlje nego obično) | 0,74 (ispod 0: suvlje nego obično) | 2023 | 0,0 | -12,7 | -30,6 |
| Udeo uglja u električnoj energiji  0 % ukupne proizvodnje | 0 % ukupne proizvodnje | 2021 | 0,0 | 0,0 | -5,6 |

Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2018-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.

O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka.  [Kako povezati asistenta](https://criora.com/sr/docs/references/api-and-agents)

## Za novinare i istraživače

Citiraj ovu stranicu

U jednom redu

```
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
```

APA

```
Criora. (2026). Gruzija: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/GEO
```

BibTeX

```
@misc{criora_atlas_GEO_2026,
  author = {{Criora}},
  title = {Gruzija: profil klimatskog rizika},
  year = {2026},
  url = {https://criora.com/sr/atlas/GEO},
  urldate = {2026-11-13}
}
```

Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.

Ugradi na svoj sajt

Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.
