---
title: "Gvineja-Bisao: klimatski rizik i karta opasnosti · Criora"
description: "Gvineja-Bisao: rizik 50 od 100, srednji. Glavna pretnja: epidemije. Na osnovu podataka Svetske banke, INFORM i ND-GAIN."
url: "https://criora.com/sr/atlas/GNB"
language: "sr"
---

# Gvineja-Bisao Klimatski rizik i karta opasnosti

Gvineja-Bisao: rizik 50 od 100, srednji.

Region
:   Afrika

Podregion
:   Zapadna Afrika

Prihod
:   Nizak

1. Slab
2. Nizak
3. Srednji
4. Visok
5. Opasan

Neke opasnosti su ovde jake, a zemlja se s njima loše nosi, ali ocena uzima u obzir i ostale delove ispod, koji su blaži, pa je ukupni rizik srednji.

## Glavne pretnje

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 7,0 od 10 | Epidemije |  | Visok |

[Ispod je još 7 pretnji: rečna poplava (2,7 od 10), priobalna poplava (2,1 od 10), suša (1,9 od 10), sukobi (1,6 od 10), zemljotres (0,1 od 10), cunami (0,0 od 10), vetar tropskih ciklona (0,0 od 10).](https://criora.com/sr/atlas/GNB#threats)

Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.

Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „malarija” (9,0 od 10).

Budućnost
:   [+3,4 °C do 2080. godine u odnosu na period 1970-2000, ako emisije nastave da rastu; nivo mora uz obalu +78 cm do 2100. godine u odnosu na period 1995-2014](https://criora.com/sr/atlas/GNB#future)

Gradovi
:   Nema grada sa milion stanovnika

Mapa opasnosti

[Mapa opasnosti: Porast nivoa mora: koliko će more 2050. stajati više nego 1995-2014. ako emisije prestanu da rastu, prema medijani IPCC AR6.](https://criora.com/sr/?lat=11.811415415901408&lon=-15.192675500000007&layer=slr_projections%3A%3Aprojections&band=2)

0  100 cm

Porast nivoa mora: koliko će more 2050. stajati više nego 1995-2014. ako emisije prestanu da rastu, prema medijani IPCC AR6.

[Otvori veliku mapu](https://criora.com/sr/?lat=11.811415415901408&lon=-15.192675500000007&layer=slr_projections%3A%3Aprojections&band=2)

Još na mapi: [rečne poplave](https://criora.com/sr/?lat=11.811415415901408&lon=-15.192675500000007&layer=flood_riverine%3A%3Ainundation&band=1) · [priobalne poplave](https://criora.com/sr/?lat=11.811415415901408&lon=-15.192675500000007&layer=flood_coastal%3A%3Ainundation&band=1) · [požari](https://criora.com/sr/?lat=11.811415415901408&lon=-15.192675500000007&layer=burned_area%3A%3Aclimatology_22yr&band=1)

---

## Događaji uživo

Katastrofe koje još traju i zvanična upozorenja na snazi, prema službama koje ih prate.

Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.

[Otvori mapu uživo](https://criora.com/sr/?ref=atlas-pulse)

## Zašto je ocena 50

Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.

Za 5 godina Rizik

1. 33  Klima i energija   Nizak    Poplave, suše, cikloni i epidemije, vrućina i hladnoća, energija i emisije.
2. 29  Priroda   -0,5   Nizak    Voda, hrana, zdravlje, šume i kako će ih pogoditi klimatske promene; zemljotresi i cunamiji.
3. 43  Društvo   Srednji    Siromaštvo, zdravlje, obrazovanje, nejednakost, sukobi i ljudi primorani da napuste dom.
4. 74  Rizik slabog upravljanja   Visok    Koliko loše rade vlast, bolnice, veze, putevi i priprema za katastrofe.
5. 73  Rizik slabe adaptacije   -1,4   Visok    Koliko privreda, vlast i društvo nisu spremni da ulažu u zaštitu od klimatskih promena.

## Koje još pretnje postoje?

Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 2,7 | Rečna poplava |  | Nizak |
| 2,1 | Priobalna poplava |  | Nizak |
| 1,9 | Suša |  | Slab |
| 1,6 | Sukobi |  | Slab |
| 0,1 | Zemljotres |  | Slab |
| 0,0 | Cunami |  | Slab |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona |  | Slab |

INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 14,1% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).

Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.

## El Ninjo

El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.

Prošle epizode El Ninja nisu ostavile jasan trag u vremenu ove zemlje od novembra do maja.

Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: ni tamo se u tim mesecima nije pokazao jasan znak.

Svaka prošla epizoda El Ninja računa se jednako, slaba ili jaka, pa jak El Ninjo može doneti ono što ovaj prosek ne pokazuje.

[Na koje zemlje utiče El Ninjo](https://criora.com/sr/atlas/el-nino#GNB)

## Klima do 2050. i 2080.

Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.

+3,4 °C

### Temperatura

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   +2,1 °C → +3,4 °C

Ako emisije prestanu da rastu
:   +1,7 °C → +2,3 °C

Najtopliji mesec: toplije za oko 2,8 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.

-366 mm

### Godišnje padavine

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   -145 mm → -366 mm

Ako emisije prestanu da rastu
:   -42 mm → -85 mm

Najsuvlji mesec: do 2080. otprilike iste padavine, čak i ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 1.580 mm, pa će do 2080. padavina biti manje za oko 23 % godišnje sume.

2%

### Teritorija pod visokim vodnim stresom

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   0% → 2%

Ako se emisije smanje
:   0% → 0%

Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 0%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.

7,7%

### Rečne poplave

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   11% → 7,7%

Ako emisije prestanu da rastu
:   7,8% → 11%

Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 7,6%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.

Klimatske zone zemlje

Scenario

Klimatske zone ostaju uglavnom iste do 2080.

Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.

Sada

Tropska 100%

2050

Tropska 100%

2080

Tropska 99%

Tropska: toplo cele godineSuva: malo padavina

Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.

### Nivo mora

Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.

Bolama · Kopno pod vodom 20%Dubina vode na mapi 0 m3 m[Otvori mapu uživo](https://criora.com/sr/?lat=11.583&lon=-15.4828&view=1&layer=flood_coastal::inundation&band=5)[Natural Earth](https://www.naturalearthdata.com/)

#### Porast nivoa mora uz obalu

1995-201420502100

Ako emisije nastave da rastu
:   +0,24 m → +0,78 m

Ako emisije prestanu da rastu
:   +0,22 m → +0,58 m

#### Gradovi do kojih bi morska voda mogla da stigne

Kopno pod vodom

Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.

Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.

Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.

## Proverite rizik na svojoj adresi

Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.

### Bilo koja adresa ili mesto

Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.

ili[izaberi tačku na mapi →](https://criora.com/sr/)

## Gvineja-Bisao u globalnom kontekstu

Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.

### Zapadna Afrika

5. mesto od 16, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 52

1. [1Zelenortska OstrvaNizak37](https://criora.com/sr/atlas/CPV)
2. [2GanaSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/GHA)
3. [3TogoSrednji48](https://criora.com/sr/atlas/TGO)
4. [4SenegalSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/SEN)
5. [5Gvineja-BisaoSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/GNB)
6. [6BeninSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/BEN)
7. [7GvinejaSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/GIN)
8. [8Obala SlonovačeSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/CIV)
9. [9GambijaSrednji52](https://criora.com/sr/atlas/GMB)
10. [10Sijera LeoneSrednji53](https://criora.com/sr/atlas/SLE)

### Afrika

24. mesto od 54, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 51

1. [20LibijaSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/LBY)
2. [21AngolaSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/AGO)
3. [22SenegalSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/SEN)
4. [23DžibutiSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/DJI)
5. [24Gvineja-BisaoSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/GNB)
6. [25ZimbabveSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/ZWE)
7. [26BeninSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/BEN)
8. [27EritrejaSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/ERI)
9. [28ZambijaSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/ZMB)
10. [29GvinejaSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/GIN)

### Nizak dohodak

3. mesto od 25, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 57

1. [1RuandaSrednji45](https://criora.com/sr/atlas/RWA)
2. [2Severna KorejaSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/PRK)
3. [3Gvineja-BisaoSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/GNB)
4. [4EritrejaSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/ERI)
5. [5GambijaSrednji52](https://criora.com/sr/atlas/GMB)
6. [6Sijera LeoneSrednji53](https://criora.com/sr/atlas/SLE)
7. [7MalaviSrednji53](https://criora.com/sr/atlas/MWI)
8. [8BurundiSrednji54](https://criora.com/sr/atlas/BDI)
9. [9UgandaSrednji54](https://criora.com/sr/atlas/UGA)
10. [10Burkina FasoSrednji54](https://criora.com/sr/atlas/BFA)

### Stavite dve zemlje jednu naspram druge

Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.

[Uporedi](https://criora.com/sr/atlas/compare?a=GNB)

## Svi pokazatelji

Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.

Na primer, „Pristup čistim gorivima”: 0,80 % stanovništva za 2023. godinu. To je rizik 99,2 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 8,6, pa je razlika u odnosu na svet +90,6.

Rizik najviše podižu: Pristup čistim gorivima (99,2); Udeo obnovljive električne energije (92,9); Stepen-dani hlađenja (85,6); najmanje: Stepen-dani grejanja (0,0); Udeo uglja u električnoj energiji (0,0); Zaštita obale prirodnim staništima (0,4).

|  |  | Godina |  | U odnosu na svet | U odnosu na region |
| --- | --- | --- | --- | --- | --- |
| Pristup čistim gorivima  0,80 % stanovništva | 0,80 % stanovništva | 2023 | 99,2 | +90,6 | +12,4 |
| Udeo obnovljive električne energije  7,09 % ukupne proizvodnje | 7,09 % ukupne proizvodnje | 2021 | 92,9 | +18,0 | +18,2 |
| Stepen-dani hlađenja  3.599 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 3.599 stepen-dana | 2024 | 85,6 | +33,1 | +19,7 |
| Temperatura površine tla  30,7 °C  Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 30,7 °C | 2021 | 71,9 | +6,9 | -2,0 |
| Zagađenje vazduha PM2,5  50,2 µg/m³ | 50,2 µg/m³ | 2020 | 51,3 | +33,9 | +21,7 |
| Energetska intenzivnost  6,95 MJ po dolaru BDP-a | 6,95 MJ po dolaru BDP-a | 2022 | 33,5 | +19,7 | +13,0 |
| Rizik od rečnih poplava  2,7 od 10 | 2,7 od 10 | 2026 | 27,0 | -24,0 | -20,5 |
| Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C  25,1 dan | 25,1 dan | 2024 | 16,0 | +12,2 | +10,7 |
| Udeo obnovljive energije  87,4 % ukupne energije | 87,4 % ukupne energije | 2022 | 9,3 | -58,7 | -19,8 |
| Emisije CO2 po stanovniku  0,16 t CO2e po stanovniku | 0,16 t CO2e po stanovniku | 2024 | 3,2 | -25,5 | -5,7 |
| Indeks suše (SPEI)  -0,06 (ispod 0: suvlje nego obično) | -0,06 (ispod 0: suvlje nego obično) | 2023 | 2,6 | -10,1 | -16,7 |
| Zaštita obale prirodnim staništima  99,6 od 100 | 99,6 od 100 | 2025 | 0,4 | -23,4 | -13,0 |
| Udeo uglja u električnoj energiji  0 % ukupne proizvodnje | 0 % ukupne proizvodnje | 2021 | 0,0 | 0,0 | 0,0 |
| Stepen-dani grejanja  0 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 0 stepen-dana | 2020 | 0,0 | -5,6 | -0,6 |

Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2019-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.

O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka.  [Kako povezati asistenta](https://criora.com/sr/docs/references/api-and-agents)

## Za novinare i istraživače

Citiraj ovu stranicu

U jednom redu

```
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
```

APA

```
Criora. (2026). Gvineja-Bisao: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/GNB
```

BibTeX

```
@misc{criora_atlas_GNB_2026,
  author = {{Criora}},
  title = {Gvineja-Bisao: profil klimatskog rizika},
  year = {2026},
  url = {https://criora.com/sr/atlas/GNB},
  urldate = {2026-11-13}
}
```

Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.

Ugradi na svoj sajt

Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.
