---
title: "Grčka: klimatski rizik i karta opasnosti · Criora"
description: "Grčka: rizik 39 od 100, nizak. Glavne pretnje: zemljotresi i cunamiji. Rizik je nedavno opao. Na osnovu podataka Svetske banke, INFORM i ND-GAIN."
url: "https://criora.com/sr/atlas/GRC"
language: "sr"
---

# Grčka Klimatski rizik i karta opasnosti

Grčka: rizik 39 od 100, nizak.

Region
:   Evropa

Podregion
:   Južna Evropa

Prihod
:   Visok

1. Slab
2. Nizak
3. Srednji
4. Visok
5. Opasan

Neke opasnosti su ovde jake, ali ocena uzima u obzir i koliko dobro se zemlja s njima nosi, pa je ukupni rizik nizak.

## Glavne pretnje

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 8,1 od 10 | Zemljotres |  | Opasan |
| 7,2 od 10 | Cunami |  | Visok |
| 5,0 od 10 | Priobalna poplava |  | Srednji |

[Ispod je još 5 pretnji: rečna poplava (3,8 od 10), epidemije (3,8 od 10), suša (1,3 od 10), sukobi (0,8 od 10), vetar tropskih ciklona (0,0 od 10).](https://criora.com/sr/atlas/GRC#threats)

Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.

Budućnost
:   [+3,9 °C do 2080. godine u odnosu na period 1970-2000, ako emisije nastave da rastu; nivo mora uz obalu +73 cm do 2100. godine u odnosu na period 1995-2014](https://criora.com/sr/atlas/GRC#future)

Gradovi
:   [Atina](https://criora.com/sr/atlas/GRC#cities)

Mapa opasnosti

[Mapa opasnosti: Zemljotresi: koliko jako se tlo trese pri udaru čija je verovatnoća u 50 godina jedan prema deset. Izvor: GSHAP.](https://criora.com/sr/?lat=37.985272&lon=23.731375&layer=seismic_hazard%3A%3Apga_475&band=1)

Ne osećaju se  Razorni

Zemljotresi: koliko jako se tlo trese pri udaru čija je verovatnoća u 50 godina jedan prema deset. Izvor: GSHAP.

[Otvori veliku mapu](https://criora.com/sr/?lat=37.985272&lon=23.731375&layer=seismic_hazard%3A%3Apga_475&band=1)

Još na mapi: [rečne poplave](https://criora.com/sr/?lat=37.985272&lon=23.731375&layer=flood_riverine%3A%3Ainundation&band=1) · [porast nivoa mora](https://criora.com/sr/?lat=37.985272&lon=23.731375&layer=slr_projections%3A%3Aprojections&band=2) · [požari](https://criora.com/sr/?lat=37.985272&lon=23.731375&layer=burned_area%3A%3Aclimatology_22yr&band=1)

---

## Događaji uživo

Katastrofe koje još traju i zvanična upozorenja na snazi, prema službama koje ih prate.

Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.

[Otvori mapu uživo](https://criora.com/sr/?ref=atlas-pulse)

## Zašto je ocena 39

Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.

Za 5 godina Rizik

1. 37  Klima i energija   Nizak    Poplave, suše, cikloni i epidemije, vrućina i hladnoća, energija i emisije.
2. 51  Priroda   -0,3   Srednji    Voda, hrana, zdravlje, šume i kako će ih pogoditi klimatske promene; zemljotresi i cunamiji.
3. 21  Društvo   Nizak    Siromaštvo, zdravlje, obrazovanje, nejednakost, sukobi i ljudi primorani da napuste dom.
4. 41  Rizik slabog upravljanja   Srednji    Koliko loše rade vlast, bolnice, veze, putevi i priprema za katastrofe.
5. 46  Rizik slabe adaptacije   -3,0   Srednji    Koliko privreda, vlast i društvo nisu spremni da ulažu u zaštitu od klimatskih promena.

## Koje još pretnje postoje?

Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 3,8 | Rečna poplava |  | Nizak |
| 3,8 | Epidemije |  | Nizak |
| 1,3 | Suša |  | Slab |
| 0,8 | Sukobi |  | Slab |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona |  | Slab |

Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „bolesti koje prenose životinje” (6,3 od 10).

INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 0,4% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).

Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.

## El Ninjo

El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.

Prošle epizode El Ninja nisu ostavile jasan trag u vremenu ove zemlje od novembra do maja.

Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: ni tamo se u tim mesecima nije pokazao jasan znak.

Svaka prošla epizoda El Ninja računa se jednako, slaba ili jaka, pa jak El Ninjo može doneti ono što ovaj prosek ne pokazuje.

[Na koje zemlje utiče El Ninjo](https://criora.com/sr/atlas/el-nino#GRC)

## Klima do 2050. i 2080.

Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.

+3,9 °C

### Temperatura

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   +2,9 °C → +3,9 °C

Ako emisije prestanu da rastu
:   +2,3 °C → +2,8 °C

Najtopliji mesec: toplije za oko 6,2 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.

-103 mm

### Godišnje padavine

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   -42 mm → -103 mm

Ako emisije prestanu da rastu
:   -26 mm → -51 mm

Najsuvlji mesec: oko 8 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 780 mm, pa će do 2080. padavina biti manje za oko 13 % godišnje sume.

98%

### Teritorija pod visokim vodnim stresom

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   96% → 98%

Ako se emisije smanje
:   96% → 96%

Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 93%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.

0,5%

### Rečne poplave

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   0,9% → 0,5%

Ako emisije prestanu da rastu
:   0,9% → 0,3%

Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 3,8%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.

Klimatske zone zemlje

Scenario

Do 2080. godine 24% teritorije pomera se u suvlju, aridniju zonu.

Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.

Sada

Umereno topla 91%

2050

Umereno topla 89%

2080

Umereno topla 82%

17%

Kontinentalna: hladne zimeUmereno topla: blage zimeSuva: malo padavina

Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.

### Nivo mora

Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.

Pýrgos · Kopno pod vodom 6,8%Dubina vode na mapi 0 m3 m[Otvori mapu uživo](https://criora.com/sr/?lat=37.6837&lon=21.45&view=1&layer=flood_coastal::inundation&band=5)[Natural Earth](https://www.naturalearthdata.com/)

#### Porast nivoa mora uz obalu

1995-201420502100

Ako emisije nastave da rastu
:   +0,24 m → +0,73 m

Ako emisije prestanu da rastu
:   +0,21 m → +0,54 m

#### Gradovi do kojih bi morska voda mogla da stigne

Kopno pod vodom

Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.

Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.

Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.

## Gradovi sa sopstvenom stranicom

Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.

- [Atina](https://criora.com/sr/atlas/GRC/athens)   · 3,16 mil. stanovnika   Zemljotresi: jaki potresi na čvrstom tlu (0,17 g), na mekom jači. Jače nego u 74% velikih gradova sveta.

g je ubrzanje Zemljine teže: od oko 0,1 g trese snažno i moguća su laka oštećenja zgrada.

## Proverite rizik na svojoj adresi

Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.

### Bilo koja adresa ili mesto

Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.

ili[izaberi tačku na mapi →](https://criora.com/sr/)

## Grčka u globalnom kontekstu

Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.

### Južna Evropa

8. mesto od 14, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 39

1. [4AndoraNizak33](https://criora.com/sr/atlas/AND)
2. [5MaltaNizak34](https://criora.com/sr/atlas/MLT)
3. [6Crna GoraNizak37](https://criora.com/sr/atlas/MNE)
4. [7ŠpanijaNizak39](https://criora.com/sr/atlas/ESP)
5. [8GrčkaNizak39](https://criora.com/sr/atlas/GRC)
6. [9HrvatskaSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/HRV)
7. [10ItalijaSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/ITA)
8. [11Severna MakedonijaSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/MKD)
9. [12AlbanijaSrednji44](https://criora.com/sr/atlas/ALB)
10. [13SrbijaSrednji45](https://criora.com/sr/atlas/SRB)

### Evropa

31. mesto od 43, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34

1. [27Crna GoraNizak37](https://criora.com/sr/atlas/MNE)
2. [28ŠpanijaNizak39](https://criora.com/sr/atlas/ESP)
3. [29BelorusijaNizak39](https://criora.com/sr/atlas/BLR)
4. [30SlovačkaNizak39](https://criora.com/sr/atlas/SVK)
5. [31GrčkaNizak39](https://criora.com/sr/atlas/GRC)
6. [32MađarskaNizak39](https://criora.com/sr/atlas/HUN)
7. [33HrvatskaSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/HRV)
8. [34ItalijaSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/ITA)
9. [35RumunijaSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/ROU)
10. [36Severna MakedonijaSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/MKD)

### Visok dohodak

50. mesto od 64, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34

1. [46Sjedinjene DržaveNizak37](https://criora.com/sr/atlas/USA)
2. [47ŠpanijaNizak39](https://criora.com/sr/atlas/ESP)
3. [48Saudijska ArabijaNizak39](https://criora.com/sr/atlas/SAU)
4. [49SlovačkaNizak39](https://criora.com/sr/atlas/SVK)
5. [50GrčkaNizak39](https://criora.com/sr/atlas/GRC)
6. [51NauruNizak39](https://criora.com/sr/atlas/NRU)
7. [52MađarskaNizak39](https://criora.com/sr/atlas/HUN)
8. [53HrvatskaSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/HRV)
9. [54ItalijaSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/ITA)
10. [55Trinidad i TobagoSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/TTO)

### Stavite dve zemlje jednu naspram druge

Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.

[Uporedi](https://criora.com/sr/atlas/compare?a=GRC)

## Svi pokazatelji

Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.

Na primer, „Uvoz energije”: 89,2 % potrošnje energije za 2023. godinu. To je rizik 89,2 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 43,8, pa je razlika u odnosu na svet +45,4.

Rizik najviše podižu: Uvoz energije (89,2); Udeo obnovljive energije (77,7); Indeks suše (SPEI) (65,6); najmanje: Pristup čistim gorivima (0,0); Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (0,0); Udeo uglja u električnoj energiji (6,0).

|  |  | Godina |  | U odnosu na svet | U odnosu na region |
| --- | --- | --- | --- | --- | --- |
| Uvoz energije  89,2 % potrošnje energije | 89,2 % potrošnje energije | 2023 | 89,2 | +45,4 | +38,9 |
| Udeo obnovljive energije  21,5 % ukupne energije | 21,5 % ukupne energije | 2021 | 77,7 | +2,4 | -0,1 |
| Indeks suše (SPEI)  -1,64 (ispod 0: suvlje nego obično) | -1,64 (ispod 0: suvlje nego obično) | 2023 | 65,6 | +52,9 | +59,5 |
| Potrošnja energije po stanovniku  1.921 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 1.921 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 2024 | 60,1 | -5,8 | -6,6 |
| Udeo obnovljive električne energije  40,6 % ukupne proizvodnje | 40,6 % ukupne proizvodnje | 2021 | 59,4 | -15,6 | -0,7 |
| Temperatura površine tla  21,7 °C  Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 21,7 °C | 2021 | 53,4 | -11,6 | +15,0 |
| Emisije CO2 po stanovniku  5,05 t CO2e po stanovniku | 5,05 t CO2e po stanovniku | 2024 | 40,6 | +11,9 | 0,0 |
| Rizik od rečnih poplava  3,8 od 10 | 3,8 od 10 | 2026 | 38,0 | -13,0 | -21,0 |
| Stepen-dani hlađenja  895 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 895 stepen-dana | 2024 | 21,3 | -31,2 | +15,9 |
| Stepen-dani grejanja  1.529 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 1.529 stepen-dana | 2024 | 18,5 | +8,0 | -16,0 |
| Zagađenje vazduha PM2,5  14,4 µg/m³ | 14,4 µg/m³ | 2020 | 10,8 | -6,6 | +3,7 |
| Energetska intenzivnost  2,58 MJ po dolaru BDP-a | 2,58 MJ po dolaru BDP-a | 2022 | 9,0 | -4,8 | -1,4 |
| Zaštita obale prirodnim staništima  91,9 od 100 | 91,9 od 100 | 2025 | 8,1 | -15,7 | -28,8 |
| Udeo uglja u električnoj energiji  6,01 % ukupne proizvodnje | 6,01 % ukupne proizvodnje | 2024 | 6,0 | 0,0 | +3,1 |
| Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C  0,05 dana | 0,05 dana | 2024 | 0,0 | -3,8 | 0,0 |
| Pristup čistim gorivima  100 % stanovništva | 100 % stanovništva | 2023 | 0,0 | -8,6 | 0,0 |

Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2020-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.

O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka.  [Kako povezati asistenta](https://criora.com/sr/docs/references/api-and-agents)

## Za novinare i istraživače

Citiraj ovu stranicu

U jednom redu

```
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
```

APA

```
Criora. (2026). Grčka: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/GRC
```

BibTeX

```
@misc{criora_atlas_GRC_2026,
  author = {{Criora}},
  title = {Grčka: profil klimatskog rizika},
  year = {2026},
  url = {https://criora.com/sr/atlas/GRC},
  urldate = {2026-11-13}
}
```

Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.

Ugradi na svoj sajt

Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.
