---
title: "Gvatemala: klimatski rizik i karta opasnosti · Criora"
description: "Gvatemala: rizik 54 od 100, srednji. Glavne pretnje: zemljotresi i cunamiji. Na osnovu podataka Svetske banke, INFORM i ND-GAIN."
url: "https://criora.com/sr/atlas/GTM"
language: "sr"
---

# Gvatemala Klimatski rizik i karta opasnosti

Gvatemala: rizik 54 od 100, srednji.

Region
:   Amerike

Podregion
:   Centralna Amerika

Prihod
:   Viši srednji

1. Slab
2. Nizak
3. Srednji
4. Visok
5. Opasan

Neke opasnosti su ovde jake, a zemlja se s njima loše nosi, ali ocena uzima u obzir i ostale delove ispod, koji su blaži, pa je ukupni rizik srednji.

## Glavne pretnje

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 9,5 od 10 | Zemljotres |  | Opasan |
| 6,8 od 10 | Cunami |  | Visok |
| 5,5 od 10 | Epidemije |  | Srednji |
| 4,2 od 10 | Rečna poplava |  | Srednji |

[Ispod su još 4 pretnje: sukobi (8,1 od 10), vetar tropskih ciklona (3,7 od 10), priobalna poplava (3,6 od 10), suša (3,5 od 10).](https://criora.com/sr/atlas/GTM#threats)

Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.

Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „malarija” (8,2 od 10).

Budućnost
:   [+3,3 °C do 2080. godine u odnosu na period 1970-2000, ako emisije nastave da rastu; nivo mora uz obalu +94 cm do 2100. godine u odnosu na period 1995-2014](https://criora.com/sr/atlas/GTM#future)

Gradovi
:   [Grad Gvatemala](https://criora.com/sr/atlas/GTM#cities)

Mapa opasnosti

[Mapa opasnosti: Zemljotresi: koliko jako se tlo trese pri udaru čija je verovatnoća u 50 godina jedan prema deset. Izvor: GSHAP.](https://criora.com/sr/?lat=14.623081&lon=-90.528911&layer=seismic_hazard%3A%3Apga_475&band=1)

Ne osećaju se  Razorni

Zemljotresi: koliko jako se tlo trese pri udaru čija je verovatnoća u 50 godina jedan prema deset. Izvor: GSHAP.

[Otvori veliku mapu](https://criora.com/sr/?lat=14.623081&lon=-90.528911&layer=seismic_hazard%3A%3Apga_475&band=1)

Još na mapi: [rečne poplave](https://criora.com/sr/?lat=14.623081&lon=-90.528911&layer=flood_riverine%3A%3Ainundation&band=1) · [suše](https://criora.com/sr/?lat=14.623081&lon=-90.528911&layer=aqueduct_water_stress%3A%3Adrr&band=1) · [požari](https://criora.com/sr/?lat=14.623081&lon=-90.528911&layer=burned_area%3A%3Aclimatology_22yr&band=1)

---

## Događaji uživo

Katastrofe koje još traju i zvanična upozorenja na snazi, prema službama koje ih prate.

Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.

[Otvori mapu uživo](https://criora.com/sr/?ref=atlas-pulse)

## Zašto je ocena 54

Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.

Za 5 godina Rizik

1. 37  Klima i energija   Nizak    Poplave, suše, cikloni i epidemije, vrućina i hladnoća, energija i emisije.
2. 49  Priroda   -0,7   Srednji    Voda, hrana, zdravlje, šume i kako će ih pogoditi klimatske promene; zemljotresi i cunamiji.
3. 47  Društvo   Srednji    Siromaštvo, zdravlje, obrazovanje, nejednakost, sukobi i ljudi primorani da napuste dom.
4. 68  Rizik slabog upravljanja   Visok    Koliko loše rade vlast, bolnice, veze, putevi i priprema za katastrofe.
5. 68  Rizik slabe adaptacije   -1,3   Visok    Koliko privreda, vlast i društvo nisu spremni da ulažu u zaštitu od klimatskih promena.

## Koje još pretnje postoje?

Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 8,1 | Sukobi |  | Opasan |
| 3,7 | Vetar tropskih ciklona |  | Nizak |
| 3,6 | Priobalna poplava |  | Nizak |
| 3,5 | Suša |  | Nizak |

INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 2,9% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).

Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.

## El Ninjo

El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.

Prošle epizode El Ninja nisu ostavile jasan trag u vremenu ove zemlje od novembra do maja.

Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: ni tamo se u tim mesecima nije pokazao jasan znak.

Svaka prošla epizoda El Ninja računa se jednako, slaba ili jaka, pa jak El Ninjo može doneti ono što ovaj prosek ne pokazuje.

[Na koje zemlje utiče El Ninjo](https://criora.com/sr/atlas/el-nino#GTM)

## Klima do 2050. i 2080.

Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.

+3,3 °C

### Temperatura

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   +2,3 °C → +3,3 °C

Ako emisije prestanu da rastu
:   +1,8 °C → +2,2 °C

Najtopliji mesec: toplije za oko 4,1 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.

-399 mm

### Godišnje padavine

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   -152 mm → -399 mm

Ako emisije prestanu da rastu
:   -149 mm → -215 mm

Najsuvlji mesec: oko 8 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 1.730 mm, pa će do 2080. padavina biti manje za oko 23 % godišnje sume.

1,4%

### Teritorija pod visokim vodnim stresom

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   0,2% → 1,4%

Ako se emisije smanje
:   0,2% → 0,2%

Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 0,2%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.

1,3%

### Rečne poplave

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   1,8% → 1,3%

Ako emisije prestanu da rastu
:   1,7% → 1,2%

Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 2,1%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.

Klimatske zone zemlje

Scenario

Do 2080. godine 14% teritorije pomera se u topliju klimatsku zonu.

Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.

Sada

24%

Tropska 76%

2050

17%

Tropska 83%

2080

Tropska 88%

Polarna: bez toplog godišnjeg dobaUmereno topla: blage zimeTropska: toplo cele godineSuva: malo padavina

Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.

### Nivo mora

#### Porast nivoa mora uz obalu

1995-201420502100

Ako emisije nastave da rastu
:   +0,32 m → +0,94 m

Ako emisije prestanu da rastu
:   +0,29 m → +0,73 m

Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.

Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.

## Gradovi sa sopstvenom stranicom

Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.

- [Grad Gvatemala](https://criora.com/sr/atlas/GTM/guatemala-city)   · 3,23 mil. stanovnika   Zemljotresi: veoma jaki potresi na čvrstom tlu (0,34 g), na mekom jači. Jače nego u 91% velikih gradova sveta.

g je ubrzanje Zemljine teže: od oko 0,1 g trese snažno i moguća su laka oštećenja zgrada.

## Proverite rizik na svojoj adresi

Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.

### Bilo koja adresa ili mesto

Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.

ili[izaberi tačku na mapi →](https://criora.com/sr/)

## Gvatemala u globalnom kontekstu

Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.

### Centralna Amerika

7. mesto od 8, računajući od najbezbednije

1. [1KostarikaSrednji41](https://criora.com/sr/atlas/CRI)
2. [2BelizeSrednji41](https://criora.com/sr/atlas/BLZ)
3. [3PanamaSrednji42](https://criora.com/sr/atlas/PAN)
4. [4SalvadorSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/SLV)
5. [5NikaragvaSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/NIC)
6. [6MeksikoSrednji52](https://criora.com/sr/atlas/MEX)
7. [7GvatemalaSrednji54](https://criora.com/sr/atlas/GTM)
8. [8HondurasSrednji55](https://criora.com/sr/atlas/HND)

### Amerike

32. mesto od 35, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 42

1. [26SalvadorSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/SLV)
2. [27KolumbijaSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/COL)
3. [28PeruSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/PER)
4. [29EkvadorSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/ECU)
5. [30NikaragvaSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/NIC)
6. [31MeksikoSrednji52](https://criora.com/sr/atlas/MEX)
7. [32GvatemalaSrednji54](https://criora.com/sr/atlas/GTM)
8. [33VenecuelaSrednji55](https://criora.com/sr/atlas/VEN)
9. [34HondurasSrednji55](https://criora.com/sr/atlas/HND)
10. [35HaitiVisok62](https://criora.com/sr/atlas/HTI)

### Viši srednji dohodak

55. mesto od 58, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 44

1. [49KolumbijaSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/COL)
2. [50PeruSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/PER)
3. [51EkvadorSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/ECU)
4. [52MeksikoSrednji52](https://criora.com/sr/atlas/MEX)
5. [53IndonezijaSrednji53](https://criora.com/sr/atlas/IDN)
6. [54FilipiniSrednji54](https://criora.com/sr/atlas/PHL)
7. [55GvatemalaSrednji54](https://criora.com/sr/atlas/GTM)
8. [56IranSrednji54](https://criora.com/sr/atlas/IRN)
9. [57TurkmenistanSrednji54](https://criora.com/sr/atlas/TKM)
10. [58IrakSrednji56](https://criora.com/sr/atlas/IRQ)

### Stavite dve zemlje jednu naspram druge

Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.

[Uporedi](https://criora.com/sr/atlas/compare?a=GTM)

## Svi pokazatelji

Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.

Na primer, „Temperatura površine tla”: 27,8 °C za 2021. godinu. To je rizik 66,0 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 65,1, pa je razlika u odnosu na svet +1,0.

Rizik najviše podižu: Temperatura površine tla (66,0); Pristup čistim gorivima (53,5); Stepen-dani hlađenja (52,7); najmanje: Zaštita obale prirodnim staništima (0,0); Stepen-dani grejanja (0,8); Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (13,1).

|  |  | Godina |  | U odnosu na svet | U odnosu na region |
| --- | --- | --- | --- | --- | --- |
| Temperatura površine tla  27,8 °C  Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 27,8 °C | 2021 | 66,0 | +1,0 | +0,7 |
| Pristup čistim gorivima  46,5 % stanovništva | 46,5 % stanovništva | 2023 | 53,5 | +44,9 | +47,9 |
| Stepen-dani hlađenja  2.217 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 2.217 stepen-dana | 2024 | 52,7 | +0,2 | -14,1 |
| Indeks suše (SPEI)  -1,26 (ispod 0: suvlje nego obično) | -1,26 (ispod 0: suvlje nego obično) | 2023 | 50,2 | +37,5 | +31,3 |
| Potrošnja energije po stanovniku  935 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 935 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 2023 | 47,1 | -8,0 | -1,6 |
| Rizik od rečnih poplava  4,2 od 10 | 4,2 od 10 | 2026 | 42,0 | -9,0 | 0,0 |
| Udeo obnovljive električne energije  60,6 % ukupne proizvodnje | 60,6 % ukupne proizvodnje | 2021 | 39,4 | -35,6 | -28,8 |
| Uvoz energije  38,4 % potrošnje energije | 38,4 % potrošnje energije | 2022 | 38,4 | +10,7 | +19,3 |
| Udeo obnovljive energije  62,1 % ukupne energije | 62,1 % ukupne energije | 2021 | 35,6 | -39,7 | -44,8 |
| Energetska intenzivnost  4,42 MJ po dolaru BDP-a | 4,42 MJ po dolaru BDP-a | 2021 | 19,3 | +1,8 | +5,7 |
| Zagađenje vazduha PM2,5  21,6 µg/m³ | 21,6 µg/m³ | 2020 | 18,9 | +1,5 | +2,0 |
| Emisije CO2 po stanovniku  1,11 t CO2e po stanovniku | 1,11 t CO2e po stanovniku | 2024 | 16,8 | -11,9 | -12,4 |
| Udeo uglja u električnoj energiji  16,8 % ukupne proizvodnje | 16,8 % ukupne proizvodnje | 2023 | 16,8 | +2,7 | +10,6 |
| Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C  20,6 dana | 20,6 dana | 2024 | 13,1 | +9,3 | +11,0 |
| Stepen-dani grejanja  67,1 stepen-dan  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 67,1 stepen-dan | 2024 | 0,8 | -9,7 | -0,3 |
| Zaštita obale prirodnim staništima  100,0 od 100 | 100,0 od 100 | 2025 | 0,0 | -23,8 | -24,2 |

Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2020-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.

O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka.  [Kako povezati asistenta](https://criora.com/sr/docs/references/api-and-agents)

## Za novinare i istraživače

Citiraj ovu stranicu

U jednom redu

```
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
```

APA

```
Criora. (2026). Gvatemala: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/GTM
```

BibTeX

```
@misc{criora_atlas_GTM_2026,
  author = {{Criora}},
  title = {Gvatemala: profil klimatskog rizika},
  year = {2026},
  url = {https://criora.com/sr/atlas/GTM},
  urldate = {2026-11-13}
}
```

Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.

Ugradi na svoj sajt

Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.
