---
title: "Gvajana: klimatski rizik i karta opasnosti · Criora"
description: "Gvajana: rizik 46 od 100, srednji. Glavne pretnje: epidemije i priobalne poplave. Rizik je nedavno opao. Na osnovu podataka Svetske banke, INFORM i ND-GAIN."
url: "https://criora.com/sr/atlas/GUY"
language: "sr"
---

# Gvajana Klimatski rizik i karta opasnosti

Gvajana: rizik 46 od 100, srednji.

Region
:   Amerike

Podregion
:   Južna Amerika

Prihod
:   Visok

1. Slab
2. Nizak
3. Srednji
4. Visok
5. Opasan

Neke opasnosti su ovde jake, a zemlja se s njima loše nosi, ali ocena uzima u obzir i ostale delove ispod, koji su blaži, pa je ukupni rizik srednji.

## Glavne pretnje

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 7,1 od 10 | Epidemije |  | Visok |
| 7,0 od 10 | Priobalna poplava |  | Visok |
| 6,9 od 10 | Rečna poplava |  | Visok |
| 4,1 od 10 | Suša |  | Srednji |

[Ispod su još 4 pretnje: cunami (2,5 od 10), sukobi (1,8 od 10), zemljotres (0,1 od 10), vetar tropskih ciklona (0,0 od 10).](https://criora.com/sr/atlas/GUY#threats)

Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.

Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „bolesti koje prenose životinje” (10,0 od 10).

Budućnost
:   [+3,0 °C do 2080. godine u odnosu na period 1970-2000, ako emisije nastave da rastu; nivo mora uz obalu +81 cm do 2100. godine u odnosu na period 1995-2014](https://criora.com/sr/atlas/GUY#future)

Gradovi
:   Nema grada sa milion stanovnika

Mapa opasnosti

[Mapa opasnosti: Rečne poplave: dubina vode pri poplavi kakva dolazi jednom u sto godina. Izvor: WRI Aqueduct Floods.](https://criora.com/sr/?lat=4.885333427597996&lon=-58.93681600000001&layer=flood_riverine%3A%3Ainundation&band=1)

0  3 m

Rečne poplave: dubina vode pri poplavi kakva dolazi jednom u sto godina. Izvor: WRI Aqueduct Floods.

Nisu prikazani jer ih mapa cele zemlje ne može pokazati: priobalne poplave.

[Otvori veliku mapu](https://criora.com/sr/?lat=4.885333427597996&lon=-58.93681600000001&layer=flood_riverine%3A%3Ainundation&band=1)

Još na mapi: [suše](https://criora.com/sr/?lat=4.885333427597996&lon=-58.93681600000001&layer=aqueduct_water_stress%3A%3Adrr&band=1) · [požari](https://criora.com/sr/?lat=4.885333427597996&lon=-58.93681600000001&layer=burned_area%3A%3Aclimatology_22yr&band=1)

---

## Događaji uživo

Katastrofe koje još traju i zvanična upozorenja na snazi, prema službama koje ih prate.

Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.

[Otvori mapu uživo](https://criora.com/sr/?ref=atlas-pulse)

## Zašto je ocena 46

Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.

Za 5 godina Rizik

1. 53  Klima i energija   Srednji    Poplave, suše, cikloni i epidemije, vrućina i hladnoća, energija i emisije.
2. 29  Priroda   -3,2   Nizak    Voda, hrana, zdravlje, šume i kako će ih pogoditi klimatske promene; zemljotresi i cunamiji.
3. 33  Društvo   Nizak    Siromaštvo, zdravlje, obrazovanje, nejednakost, sukobi i ljudi primorani da napuste dom.
4. 50  Rizik slabog upravljanja   Srednji    Koliko loše rade vlast, bolnice, veze, putevi i priprema za katastrofe.
5. 65  Rizik slabe adaptacije   -4,4   Visok    Koliko privreda, vlast i društvo nisu spremni da ulažu u zaštitu od klimatskih promena.

## Koje još pretnje postoje?

Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 2,5 | Cunami |  | Nizak |
| 1,8 | Sukobi |  | Slab |
| 0,1 | Zemljotres |  | Slab |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona |  | Slab |

INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 0,3% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).

Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.

## El Ninjo

El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.

Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:

Novembar-januar
:   Suvlje nego obično: 17 od 26 godina sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 9. Jasan znak.

Januar-mart
:   Toplije nego obično: 16 od 23 godine sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 8. Jasan znak.

„Suvlje nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u najsušoj trećini. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.

Ovi redovi su prosek za zemlju. Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: nijedna nije pokazala jasan znak koji se u proseku ne vidi.

[Na koje još zemlje utiče El Ninjo](https://criora.com/sr/atlas/el-nino#GUY)

## Klima do 2050. i 2080.

Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.

+3,0 °C

### Temperatura

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   +2,0 °C → +3,0 °C

Ako emisije prestanu da rastu
:   +1,5 °C → +1,9 °C

Najtopliji mesec: toplije za oko 3,8 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.

-646 mm

### Godišnje padavine

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   -486 mm → -646 mm

Ako emisije prestanu da rastu
:   -270 mm → -231 mm

Najsuvlji mesec: oko 54 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 2.270 mm, pa će do 2080. padavina biti manje za oko 29 % godišnje sume.

2,3%

### Teritorija pod visokim vodnim stresom

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   2,3% → 2,3%

Ako se emisije smanje
:   2,2% → 1,2%

Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 2,3%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.

3,5%

### Rečne poplave

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   3,7% → 3,5%

Ako emisije prestanu da rastu
:   3,1% → 2,8%

Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 3,1%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.

Klimatske zone zemlje

Scenario

Klimatske zone ostaju uglavnom iste do 2080.

Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.

Sada

Tropska 100%

2050

Tropska 100%

2080

Tropska 100%

Umereno topla: blage zimeTropska: toplo cele godine

Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.

### Nivo mora

Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.

Džordžtaun · Kopno pod vodom 20%Dubina vode na mapi 0 m3 m[Otvori mapu uživo](https://criora.com/sr/?lat=6.802&lon=-58.167&view=1&layer=flood_coastal::inundation&band=5)[Natural Earth](https://www.naturalearthdata.com/)

#### Porast nivoa mora uz obalu

1995-201420502100

Ako emisije nastave da rastu
:   +0,25 m → +0,81 m

Ako emisije prestanu da rastu
:   +0,23 m → +0,60 m

#### Gradovi do kojih bi morska voda mogla da stigne

Kopno pod vodom

Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.

Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.

Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.

## Proverite rizik na svojoj adresi

Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.

### Bilo koja adresa ili mesto

Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.

ili[izaberi tačku na mapi →](https://criora.com/sr/)

## Gvajana u globalnom kontekstu

Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.

### Južna Amerika

6. mesto od 12, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 46

1. [2ČileSrednji41](https://criora.com/sr/atlas/CHL)
2. [3ParagvajSrednji43](https://criora.com/sr/atlas/PRY)
3. [4BrazilSrednji44](https://criora.com/sr/atlas/BRA)
4. [5ArgentinaSrednji44](https://criora.com/sr/atlas/ARG)
5. [6GvajanaSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/GUY)
6. [7SurinamSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/SUR)
7. [8BolivijaSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/BOL)
8. [9KolumbijaSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/COL)
9. [10PeruSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/PER)
10. [11EkvadorSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/ECU)

### Amerike

22. mesto od 35, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 42

1. [18PanamaSrednji42](https://criora.com/sr/atlas/PAN)
2. [19ParagvajSrednji43](https://criora.com/sr/atlas/PRY)
3. [20BrazilSrednji44](https://criora.com/sr/atlas/BRA)
4. [21ArgentinaSrednji44](https://criora.com/sr/atlas/ARG)
5. [22GvajanaSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/GUY)
6. [23SurinamSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/SUR)
7. [24Dominikanska RepublikaSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/DOM)
8. [25BolivijaSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/BOL)
9. [26SalvadorSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/SLV)
10. [27KolumbijaSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/COL)

### Visok dohodak

64. mesto od 64, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34

1. [55Trinidad i TobagoSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/TTO)
2. [56OmanSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/OMN)
3. [57RumunijaSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/ROU)
4. [58ČileSrednji41](https://criora.com/sr/atlas/CHL)
5. [59KostarikaSrednji41](https://criora.com/sr/atlas/CRI)
6. [60BugarskaSrednji41](https://criora.com/sr/atlas/BGR)
7. [61RusijaSrednji42](https://criora.com/sr/atlas/RUS)
8. [62PanamaSrednji42](https://criora.com/sr/atlas/PAN)
9. [63KuvajtSrednji43](https://criora.com/sr/atlas/KWT)
10. [64GvajanaSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/GUY)

### Stavite dve zemlje jednu naspram druge

Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.

[Uporedi](https://criora.com/sr/atlas/compare?a=GUY)

## Svi pokazatelji

Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.

Na primer, „Udeo obnovljive električne energije”: 7,11 % ukupne proizvodnje za 2021. godinu. To je rizik 92,9 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 75,0, pa je razlika u odnosu na svet +18,0.

Rizik najviše podižu: Udeo obnovljive električne energije (92,9); Udeo obnovljive energije (87,4); Stepen-dani hlađenja (71,2); najmanje: Udeo uglja u električnoj energiji (0,0); Stepen-dani grejanja (0,0); Pristup čistim gorivima (0,0).

|  |  | Godina |  | U odnosu na svet | U odnosu na region |
| --- | --- | --- | --- | --- | --- |
| Udeo obnovljive električne energije  7,11 % ukupne proizvodnje | 7,11 % ukupne proizvodnje | 2021 | 92,9 | +18,0 | +24,8 |
| Udeo obnovljive energije  12,1 % ukupne energije | 12,1 % ukupne energije | 2022 | 87,4 | +19,4 | -5,1 |
| Stepen-dani hlađenja  2.993 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 2.993 stepen-dana | 2024 | 71,2 | +18,7 | +4,4 |
| Rizik od rečnih poplava  6,9 od 10 | 6,9 od 10 | 2026 | 69,0 | +18,0 | +27,0 |
| Zaštita obale prirodnim staništima  31,9 od 100 | 31,9 od 100 | 2025 | 68,1 | +44,3 | +43,9 |
| Temperatura površine tla  26,2 °C  Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 26,2 °C | 2021 | 62,7 | -2,3 | -2,6 |
| Emisije CO2 po stanovniku  4,56 t CO2e po stanovniku | 4,56 t CO2e po stanovniku | 2024 | 38,7 | +10,0 | +9,5 |
| Zagađenje vazduha PM2,5  25,5 µg/m³ | 25,5 µg/m³ | 2020 | 23,3 | +5,9 | +6,4 |
| Indeks suše (SPEI)  -0,47 (ispod 0: suvlje nego obično) | -0,47 (ispod 0: suvlje nego obično) | 2023 | 18,9 | +6,2 | 0,0 |
| Energetska intenzivnost  2,06 MJ po dolaru BDP-a | 2,06 MJ po dolaru BDP-a | 2022 | 6,1 | -7,7 | -5,2 |
| Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C  0,10 dan | 0,10 dan | 2024 | 0,1 | -3,7 | -2,1 |
| Pristup čistim gorivima  100 % stanovništva | 100 % stanovništva | 2023 | 0,0 | -8,6 | -5,6 |
| Stepen-dani grejanja  0,03 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 0,03 stepen-dana | 2023 | 0,0 | -10,5 | -0,5 |
| Udeo uglja u električnoj energiji  0 % ukupne proizvodnje | 0 % ukupne proizvodnje | 2021 | 0,0 | 0,0 | 0,0 |

Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2020-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.

O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka.  [Kako povezati asistenta](https://criora.com/sr/docs/references/api-and-agents)

## Za novinare i istraživače

Citiraj ovu stranicu

U jednom redu

```
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
```

APA

```
Criora. (2026). Gvajana: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/GUY
```

BibTeX

```
@misc{criora_atlas_GUY_2026,
  author = {{Criora}},
  title = {Gvajana: profil klimatskog rizika},
  year = {2026},
  url = {https://criora.com/sr/atlas/GUY},
  urldate = {2026-11-13}
}
```

Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.

Ugradi na svoj sajt

Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.
