---
title: "Haiti: klimatski rizik i karta opasnosti · Criora"
description: "Haiti: rizik 62 od 100, visok. Glavne pretnje: tropski cikloni i zemljotresi. Na osnovu podataka Svetske banke, INFORM i ND-GAIN."
url: "https://criora.com/sr/atlas/HTI"
language: "sr"
---

# Haiti Klimatski rizik i karta opasnosti

Haiti: rizik 62 od 100, visok.

Region
:   Amerike

Podregion
:   Karibi

Prihod
:   Niži srednji

1. Slab
2. Nizak
3. Srednji
4. Visok
5. Opasan

Opasnosti su ovde jake, a zemlja je loše opremljena da se s njima nosi, pa je ukupni rizik visok.

## Glavne pretnje

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 8,8 od 10 | Vetar tropskih ciklona |  | Opasan |
| 8,4 od 10 | Zemljotres |  | Opasan |
| 6,6 od 10 | Epidemije |  | Visok |
| 4,7 od 10 | Rečna poplava |  | Srednji |

[Ispod su još 4 pretnje: sukobi (8,4 od 10), priobalna poplava (4,5 od 10), cunami (4,1 od 10), suša (3,7 od 10).](https://criora.com/sr/atlas/HTI#threats)

Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.

Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „denga” (8,8 od 10).

Budućnost
:   [+3,3 °C do 2080. godine u odnosu na period 1970-2000, ako emisije nastave da rastu; nivo mora uz obalu +85 cm do 2100. godine u odnosu na period 1995-2014](https://criora.com/sr/atlas/HTI#future)

Gradovi
:   [Port o Prens](https://criora.com/sr/atlas/HTI#cities)

Mapa opasnosti

[Mapa opasnosti: Zemljotresi: koliko jako se tlo trese pri udaru čija je verovatnoća u 50 godina jedan prema deset. Izvor: GSHAP.](https://criora.com/sr/?lat=18.54297&lon=-72.33798&layer=seismic_hazard%3A%3Apga_475&band=1)

Ne osećaju se  Razorni

Zemljotresi: koliko jako se tlo trese pri udaru čija je verovatnoća u 50 godina jedan prema deset. Izvor: GSHAP.

Nisu prikazani jer ih mapa cele zemlje ne može pokazati: tropski cikloni.

[Otvori veliku mapu](https://criora.com/sr/?lat=18.54297&lon=-72.33798&layer=seismic_hazard%3A%3Apga_475&band=1)

Još na mapi: [suše](https://criora.com/sr/?lat=18.54297&lon=-72.33798&layer=aqueduct_water_stress%3A%3Adrr&band=1)

---

## Događaji uživo

Katastrofe koje još traju i zvanična upozorenja na snazi, prema službama koje ih prate.

Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.

[Otvori mapu uživo](https://criora.com/sr/?ref=atlas-pulse)

## Zašto je ocena 62

Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.

Za 5 godina Rizik

1. 40  Klima i energija   Srednji    Poplave, suše, cikloni i epidemije, vrućina i hladnoća, energija i emisije.
2. 48  Priroda   -0,5   Srednji    Voda, hrana, zdravlje, šume i kako će ih pogoditi klimatske promene; zemljotresi i cunamiji.
3. 65  Društvo   Visok    Siromaštvo, zdravlje, obrazovanje, nejednakost, sukobi i ljudi primorani da napuste dom.
4. 79  Rizik slabog upravljanja   Visok    Koliko loše rade vlast, bolnice, veze, putevi i priprema za katastrofe.
5. 78  Rizik slabe adaptacije   +2,3   Visok    Koliko privreda, vlast i društvo nisu spremni da ulažu u zaštitu od klimatskih promena.

## Koje još pretnje postoje?

Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 8,4 | Sukobi |  | Opasan |
| 4,5 | Priobalna poplava |  | Srednji |
| 4,1 | Cunami |  | Srednji |
| 3,7 | Suša |  | Nizak |

Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.

## El Ninjo

El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.

Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:

Januar-mart
:   Toplije nego obično: 12 od 23 godine sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 8. Slab znak, možda slučajnost.

„Toplije nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u najtoplijoj trećini. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.

Ovi redovi su prosek za zemlju. Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: nijedna nije pokazala jasan znak koji se u proseku ne vidi.

[Na koje još zemlje utiče El Ninjo](https://criora.com/sr/atlas/el-nino#HTI)

## Klima do 2050. i 2080.

Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.

+3,3 °C

### Temperatura

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   +2,3 °C → +3,3 °C

Ako emisije prestanu da rastu
:   +1,9 °C → +2,3 °C

Najtopliji mesec: toplije za oko 3,9 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.

-187 mm

### Godišnje padavine

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   -60 mm → -187 mm

Ako emisije prestanu da rastu
:   -117 mm → -102 mm

Najsuvlji mesec: oko 3 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 950 mm, pa će do 2080. padavina biti manje za oko 20 % godišnje sume.

0%

### Rečne poplave

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   0% → 0%

Ako emisije prestanu da rastu
:   0% → 0,1%

Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 0,2%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.

Klimatske zone zemlje

Scenario

Do 2080. godine 6% teritorije pomera se u topliju klimatsku zonu.

Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.

Sada

Tropska 94%

2050

Tropska 96%

2080

Tropska 100%

Umereno topla: blage zimeTropska: toplo cele godine

Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.

### Nivo mora

Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.

Cap-Haïtien · Kopno pod vodom 0,4%Dubina vode na mapi 0 m3 m[Otvori mapu uživo](https://criora.com/sr/?lat=19.7592&lon=-72.2125&view=1&layer=flood_coastal::inundation&band=5)[Natural Earth](https://www.naturalearthdata.com/)

#### Porast nivoa mora uz obalu

1995-201420502100

Ako emisije nastave da rastu
:   +0,27 m → +0,85 m

Ako emisije prestanu da rastu
:   +0,25 m → +0,65 m

#### Gradovi do kojih bi morska voda mogla da stigne

Kopno pod vodom

Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.

Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.

Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.

## Gradovi sa sopstvenom stranicom

Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.

- [Port o Prens](https://criora.com/sr/atlas/HTI/port-au-prince)   · 3,13 mil. stanovnika   Tropski cikloni: jednom u 100 godina vetar oko 144 km/h (kategorija 1). Jače nego u 92% velikih gradova sveta.

## Proverite rizik na svojoj adresi

Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.

### Bilo koja adresa ili mesto

Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.

ili[izaberi tačku na mapi →](https://criora.com/sr/)

## Haiti u globalnom kontekstu

Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.

### Karibi

13. mesto od 13, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34

1. [4DominikaNizak33](https://criora.com/sr/atlas/DMA)
2. [5Sent Vinsent i GrenadiniNizak33](https://criora.com/sr/atlas/VCT)
3. [6BahamiNizak33](https://criora.com/sr/atlas/BHS)
4. [7Sveta LucijaNizak34](https://criora.com/sr/atlas/LCA)
5. [8Antigva i BarbudaNizak35](https://criora.com/sr/atlas/ATG)
6. [9JamajkaNizak39](https://criora.com/sr/atlas/JAM)
7. [10Trinidad i TobagoSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/TTO)
8. [11KubaSrednji42](https://criora.com/sr/atlas/CUB)
9. [12Dominikanska RepublikaSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/DOM)
10. [13HaitiVisok62](https://criora.com/sr/atlas/HTI)

### Amerike

35. mesto od 35, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 42

1. [26SalvadorSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/SLV)
2. [27KolumbijaSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/COL)
3. [28PeruSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/PER)
4. [29EkvadorSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/ECU)
5. [30NikaragvaSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/NIC)
6. [31MeksikoSrednji52](https://criora.com/sr/atlas/MEX)
7. [32GvatemalaSrednji54](https://criora.com/sr/atlas/GTM)
8. [33VenecuelaSrednji55](https://criora.com/sr/atlas/VEN)
9. [34HondurasSrednji55](https://criora.com/sr/atlas/HND)
10. [35HaitiVisok62](https://criora.com/sr/atlas/HTI)

### Niži srednji dohodak

46. mesto od 47, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 50

1. [38MauritanijaSrednji56](https://criora.com/sr/atlas/MRT)
2. [39Papua Nova GvinejaSrednji56](https://criora.com/sr/atlas/PNG)
3. [40IndijaSrednji56](https://criora.com/sr/atlas/IND)
4. [41EgipatSrednji57](https://criora.com/sr/atlas/EGY)
5. [42NigerijaSrednji58](https://criora.com/sr/atlas/NGA)
6. [43Palestinske teritorijeVisok61](https://criora.com/sr/atlas/PSE)
7. [44BangladešVisok61](https://criora.com/sr/atlas/BGD)
8. [45MjanmarVisok62](https://criora.com/sr/atlas/MMR)
9. [46HaitiVisok62](https://criora.com/sr/atlas/HTI)
10. [47PakistanVisok65](https://criora.com/sr/atlas/PAK)

### Stavite dve zemlje jednu naspram druge

Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.

[Uporedi](https://criora.com/sr/atlas/compare?a=HTI)

## Svi pokazatelji

Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.

Na primer, „Pristup čistim gorivima”: 4,50 % stanovništva za 2023. godinu. To je rizik 95,5 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 8,6, pa je razlika u odnosu na svet +86,9.

Rizik najviše podižu: Pristup čistim gorivima (95,5); Udeo obnovljive električne energije (79,5); Temperatura površine tla (70,9); najmanje: Udeo uglja u električnoj energiji (0,0); Indeks suše (SPEI) (0,0); Stepen-dani grejanja (0,0).

|  |  | Godina |  | U odnosu na svet | U odnosu na region |
| --- | --- | --- | --- | --- | --- |
| Pristup čistim gorivima  4,50 % stanovništva | 4,50 % stanovništva | 2023 | 95,5 | +86,9 | +89,9 |
| Udeo obnovljive električne energije  20,5 % ukupne proizvodnje | 20,5 % ukupne proizvodnje | 2021 | 79,5 | +4,5 | +11,3 |
| Temperatura površine tla  30,2 °C  Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 30,2 °C | 2021 | 70,9 | +5,9 | +5,6 |
| Stepen-dani hlađenja  2.838 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 2.838 stepen-dana | 2024 | 67,5 | +15,0 | +0,7 |
| Rizik od rečnih poplava  4,7 od 10 | 4,7 od 10 | 2026 | 47,0 | -4,0 | +5,0 |
| Zaštita obale prirodnim staništima  57,7 od 100 | 57,7 od 100 | 2025 | 42,3 | +18,5 | +18,1 |
| Potrošnja energije po stanovniku  324 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 324 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 2023 | 27,9 | -27,2 | -20,8 |
| Energetska intenzivnost  5,88 MJ po dolaru BDP-a | 5,88 MJ po dolaru BDP-a | 2021 | 27,5 | +10,0 | +13,9 |
| Udeo obnovljive energije  76,7 % ukupne energije | 76,7 % ukupne energije | 2021 | 20,4 | -54,9 | -60,0 |
| Zagađenje vazduha PM2,5  21,4 µg/m³ | 21,4 µg/m³ | 2020 | 18,6 | +1,2 | +1,7 |
| Emisije CO2 po stanovniku  0,30 t CO2e po stanovniku | 0,30 t CO2e po stanovniku | 2024 | 5,9 | -22,8 | -23,3 |
| Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C  3,44 dana | 3,44 dana | 2024 | 2,2 | -1,6 | +0,1 |
| Stepen-dani grejanja  0,07 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 0,07 stepen-dana | 2023 | 0,0 | -10,5 | -0,5 |
| Indeks suše (SPEI)  0,47 (ispod 0: suvlje nego obično) | 0,47 (ispod 0: suvlje nego obično) | 2023 | 0,0 | -12,7 | -18,9 |
| Udeo uglja u električnoj energiji  0 % ukupne proizvodnje | 0 % ukupne proizvodnje | 2021 | 0,0 | 0,0 | 0,0 |

Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2019-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.

O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka.  [Kako povezati asistenta](https://criora.com/sr/docs/references/api-and-agents)

## Za novinare i istraživače

Citiraj ovu stranicu

U jednom redu

```
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
```

APA

```
Criora. (2026). Haiti: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/HTI
```

BibTeX

```
@misc{criora_atlas_HTI_2026,
  author = {{Criora}},
  title = {Haiti: profil klimatskog rizika},
  year = {2026},
  url = {https://criora.com/sr/atlas/HTI},
  urldate = {2026-11-13}
}
```

Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.

Ugradi na svoj sajt

Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.
