---
title: "Mađarska: klimatski rizik i karta opasnosti · Criora"
description: "Mađarska: rizik 39 od 100, nizak. Glavne pretnje: rečne poplave i epidemije. Na osnovu podataka Svetske banke, INFORM i ND-GAIN."
url: "https://criora.com/sr/atlas/HUN"
language: "sr"
---

# Mađarska Klimatski rizik i karta opasnosti

Mađarska: rizik 39 od 100, nizak.

Region
:   Evropa

Podregion
:   Istočna Evropa

Prihod
:   Visok

1. Slab
2. Nizak
3. Srednji
4. Visok
5. Opasan

Neke opasnosti su ovde jake, ali ocena uzima u obzir i koliko dobro se zemlja s njima nosi, pa je ukupni rizik nizak.

## Glavne pretnje

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 7,3 od 10 | Rečna poplava |  | Visok |
| 4,1 od 10 | Epidemije |  | Srednji |

[Ispod je još 6 pretnji: suša (2,6 od 10), zemljotres (1,8 od 10), sukobi (0,8 od 10), priobalna poplava (0,0 od 10), cunami (0,0 od 10), vetar tropskih ciklona (0,0 od 10).](https://criora.com/sr/atlas/HUN#threats)

Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.

Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „bolesti koje prenose životinje” (8,1 od 10).

Budućnost
:   [+3,8 °C do 2080. godine u odnosu na period 1970-2000, ako emisije nastave da rastu](https://criora.com/sr/atlas/HUN#future)

Gradovi
:   [Budimpešta](https://criora.com/sr/atlas/HUN#cities)

Mapa opasnosti

[Mapa opasnosti: Rečne poplave: dubina vode pri poplavi kakva dolazi jednom u sto godina. Izvor: WRI Aqueduct Floods.](https://criora.com/sr/?lat=47.501952&lon=19.081375&layer=flood_riverine%3A%3Ainundation&band=1)

0  3 m

Rečne poplave: dubina vode pri poplavi kakva dolazi jednom u sto godina. Izvor: WRI Aqueduct Floods.

[Otvori veliku mapu](https://criora.com/sr/?lat=47.501952&lon=19.081375&layer=flood_riverine%3A%3Ainundation&band=1)

Još na mapi: [suše](https://criora.com/sr/?lat=47.501952&lon=19.081375&layer=aqueduct_water_stress%3A%3Adrr&band=1)

---

## Događaji uživo

Katastrofe koje još traju i zvanična upozorenja na snazi, prema službama koje ih prate.

Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.

[Otvori mapu uživo](https://criora.com/sr/?ref=atlas-pulse)

## Zašto je ocena 39

Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.

Za 5 godina Rizik

1. 53  Klima i energija   Srednji    Poplave, suše, cikloni i epidemije, vrućina i hladnoća, energija i emisije.
2. 32  Priroda   -0,9   Nizak    Voda, hrana, zdravlje, šume i kako će ih pogoditi klimatske promene; zemljotresi i cunamiji.
3. 19  Društvo   Slab    Siromaštvo, zdravlje, obrazovanje, nejednakost, sukobi i ljudi primorani da napuste dom.
4. 42  Rizik slabog upravljanja   Srednji    Koliko loše rade vlast, bolnice, veze, putevi i priprema za katastrofe.
5. 51  Rizik slabe adaptacije   -0,1   Srednji    Koliko privreda, vlast i društvo nisu spremni da ulažu u zaštitu od klimatskih promena.

## Koje još pretnje postoje?

Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 2,6 | Suša |  | Nizak |
| 1,8 | Zemljotres |  | Slab |
| 0,8 | Sukobi |  | Slab |
| 0,0 | Priobalna poplava |  | Slab |
| 0,0 | Cunami |  | Slab |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona |  | Slab |

Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.

## El Ninjo

El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.

Prošle epizode El Ninja nisu ostavile jasan trag u vremenu ove zemlje od novembra do maja.

Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: ni tamo se u tim mesecima nije pokazao jasan znak.

Svaka prošla epizoda El Ninja računa se jednako, slaba ili jaka, pa jak El Ninjo može doneti ono što ovaj prosek ne pokazuje.

[Na koje zemlje utiče El Ninjo](https://criora.com/sr/atlas/el-nino#HUN)

## Klima do 2050. i 2080.

Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.

+3,8 °C

### Temperatura

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   +3,3 °C → +3,8 °C

Ako emisije prestanu da rastu
:   +2,2 °C → +2,7 °C

Najtopliji mesec: toplije za oko 6,6 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.

-22 mm

### Godišnje padavine

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   +3 mm → -22 mm

Ako emisije prestanu da rastu
:   -15 mm → +9 mm

Najsuvlji mesec: oko 3 mm više padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 550 mm, pa će do 2080. padavina biti manje za oko 4 % godišnje sume.

7,1%

### Teritorija pod visokim vodnim stresom

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   6,3% → 7,1%

Ako se emisije smanje
:   6,3% → 6,3%

Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 6,3%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.

2%

### Rečne poplave

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   2,1% → 2%

Ako emisije prestanu da rastu
:   2% → 2,2%

Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 1%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.

Klimatske zone zemlje

Scenario

Do 2080. godine 54% teritorije pomera se u topliju klimatsku zonu.

Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.

Sada

Kontinentalna 54%

Umereno topla 46%

2050

Umereno topla 99%

2080

Umereno topla 100%

Kontinentalna: hladne zimeUmereno topla: blage zime

Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.

### Nivo mora

Bez izlaza na more, nije primenljivo.

Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.

## Gradovi sa sopstvenom stranicom

Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu.

- [Budimpešta](https://criora.com/sr/atlas/HUN/budapest)   · 1,78 mil. stanovnika

Budimpešta ni po jednoj opasnosti ne spada u gornju četvrtinu velikih gradova sveta.

## Proverite rizik na svojoj adresi

Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.

### Bilo koja adresa ili mesto

Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.

ili[izaberi tačku na mapi →](https://criora.com/sr/)

## Mađarska u globalnom kontekstu

Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.

### Istočna Evropa

5. mesto od 10, računajući od najbezbednije

1. [1ČeškaNizak34](https://criora.com/sr/atlas/CZE)
2. [2PoljskaNizak35](https://criora.com/sr/atlas/POL)
3. [3BelorusijaNizak39](https://criora.com/sr/atlas/BLR)
4. [4SlovačkaNizak39](https://criora.com/sr/atlas/SVK)
5. [5MađarskaNizak39](https://criora.com/sr/atlas/HUN)
6. [6RumunijaSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/ROU)
7. [7BugarskaSrednji41](https://criora.com/sr/atlas/BGR)
8. [8RusijaSrednji42](https://criora.com/sr/atlas/RUS)
9. [9MoldavijaSrednji44](https://criora.com/sr/atlas/MDA)
10. [10UkrajinaSrednji45](https://criora.com/sr/atlas/UKR)

### Evropa

32. mesto od 43, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34

1. [28ŠpanijaNizak39](https://criora.com/sr/atlas/ESP)
2. [29BelorusijaNizak39](https://criora.com/sr/atlas/BLR)
3. [30SlovačkaNizak39](https://criora.com/sr/atlas/SVK)
4. [31GrčkaNizak39](https://criora.com/sr/atlas/GRC)
5. [32MađarskaNizak39](https://criora.com/sr/atlas/HUN)
6. [33HrvatskaSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/HRV)
7. [34ItalijaSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/ITA)
8. [35RumunijaSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/ROU)
9. [36Severna MakedonijaSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/MKD)
10. [37BugarskaSrednji41](https://criora.com/sr/atlas/BGR)

### Visok dohodak

52. mesto od 64, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34

1. [48Saudijska ArabijaNizak39](https://criora.com/sr/atlas/SAU)
2. [49SlovačkaNizak39](https://criora.com/sr/atlas/SVK)
3. [50GrčkaNizak39](https://criora.com/sr/atlas/GRC)
4. [51NauruNizak39](https://criora.com/sr/atlas/NRU)
5. [52MađarskaNizak39](https://criora.com/sr/atlas/HUN)
6. [53HrvatskaSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/HRV)
7. [54ItalijaSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/ITA)
8. [55Trinidad i TobagoSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/TTO)
9. [56OmanSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/OMN)
10. [57RumunijaSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/ROU)

### Stavite dve zemlje jednu naspram druge

Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.

[Uporedi](https://criora.com/sr/atlas/compare?a=HUN)

## Svi pokazatelji

Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.

Na primer, „Udeo obnovljive energije”: 15,3 % ukupne energije za 2021. godinu. To je rizik 84,1 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 75,3, pa je razlika u odnosu na svet +8,8.

Rizik najviše podižu: Udeo obnovljive energije (84,1); Udeo obnovljive električne energije (80,9); Rizik od rečnih poplava (73,0); najmanje: Pristup čistim gorivima (0,0); Indeks suše (SPEI) (0,0); Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (0,0).

|  |  | Godina |  | U odnosu na svet | U odnosu na region |
| --- | --- | --- | --- | --- | --- |
| Udeo obnovljive energije  15,3 % ukupne energije | 15,3 % ukupne energije | 2021 | 84,1 | +8,8 | +6,3 |
| Udeo obnovljive električne energije  19,1 % ukupne proizvodnje | 19,1 % ukupne proizvodnje | 2021 | 80,9 | +6,0 | +20,8 |
| Rizik od rečnih poplava  7,3 od 10 | 7,3 od 10 | 2026 | 73,0 | +22,0 | +14,0 |
| Potrošnja energije po stanovniku  2.514 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 2.514 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 2024 | 65,0 | -0,9 | -1,8 |
| Uvoz energije  62,5 % potrošnje energije | 62,5 % potrošnje energije | 2023 | 62,5 | +18,7 | +12,2 |
| Temperatura površine tla  18,7 °C  Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 18,7 °C | 2021 | 47,2 | -17,8 | +8,8 |
| Emisije CO2 po stanovniku  4,46 t CO2e po stanovniku | 4,46 t CO2e po stanovniku | 2024 | 38,3 | +9,6 | -2,4 |
| Stepen-dani grejanja  2.482 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 2.482 stepen-dana | 2024 | 30,0 | +19,5 | -4,5 |
| Stepen-dani hlađenja  590 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 590 stepen-dana | 2024 | 14,0 | -38,6 | +8,6 |
| Energetska intenzivnost  3,12 MJ po dolaru BDP-a | 3,12 MJ po dolaru BDP-a | 2022 | 12,0 | -1,8 | +1,6 |
| Zagađenje vazduha PM2,5  14,1 µg/m³ | 14,1 µg/m³ | 2020 | 10,5 | -6,9 | +3,3 |
| Udeo uglja u električnoj energiji  6,44 % ukupne proizvodnje | 6,44 % ukupne proizvodnje | 2024 | 6,5 | +0,5 | +3,6 |
| Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C  0 dana | 0 dana | 2020 | 0,0 | -0,6 | 0,0 |
| Indeks suše (SPEI)  0,40 (ispod 0: suvlje nego obično) | 0,40 (ispod 0: suvlje nego obično) | 2023 | 0,0 | -12,7 | -6,1 |
| Pristup čistim gorivima  100 % stanovništva | 100 % stanovništva | 2023 | 0,0 | -8,6 | 0,0 |

Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2020-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.

O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka.  [Kako povezati asistenta](https://criora.com/sr/docs/references/api-and-agents)

## Za novinare i istraživače

Citiraj ovu stranicu

U jednom redu

```
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
```

APA

```
Criora. (2026). Mađarska: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/HUN
```

BibTeX

```
@misc{criora_atlas_HUN_2026,
  author = {{Criora}},
  title = {Mađarska: profil klimatskog rizika},
  year = {2026},
  url = {https://criora.com/sr/atlas/HUN},
  urldate = {2026-11-13}
}
```

Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.

Ugradi na svoj sajt

Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.
