---
title: "Indonezija: klimatski rizik i karta opasnosti · Criora"
description: "Indonezija: rizik 53 od 100, srednji. Glavne pretnje: cunamiji i zemljotresi. Na osnovu podataka Svetske banke, INFORM i ND-GAIN."
url: "https://criora.com/sr/atlas/IDN"
language: "sr"
---

# Indonezija Klimatski rizik i karta opasnosti

Indonezija: rizik 53 od 100, srednji.

Region
:   Azija

Podregion
:   Jugoistočna Azija

Prihod
:   Viši srednji

1. Slab
2. Nizak
3. Srednji
4. Visok
5. Opasan

Neke opasnosti su ovde jake, a zemlja se s njima loše nosi, ali ocena uzima u obzir i ostale delove ispod, koji su blaži, pa je ukupni rizik srednji.

## Glavne pretnje

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 9,3 od 10 | Cunami |  | Opasan |
| 8,8 od 10 | Zemljotres |  | Opasan |
| 8,4 od 10 | Rečna poplava |  | Opasan |
| 8,1 od 10 | Priobalna poplava |  | Opasan |

[Ispod su još 4 pretnje: sukobi (8,5 od 10), epidemije (7,4 od 10), suša (3,3 od 10), vetar tropskih ciklona (1,6 od 10).](https://criora.com/sr/atlas/IDN#threats)

Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.

Budućnost
:   [+2,7 °C do 2080. godine u odnosu na period 1970-2000, ako emisije nastave da rastu; nivo mora uz obalu +78 cm do 2100. godine u odnosu na period 1995-2014](https://criora.com/sr/atlas/IDN#future)

Gradovi
:   [Džakarta, Bekasi, Surabaja i još 8](https://criora.com/sr/atlas/IDN#cities)

Mapa opasnosti

[Mapa opasnosti: Zemljotresi: koliko jako se tlo trese pri udaru čija je verovatnoća u 50 godina jedan prema deset. Izvor: GSHAP.](https://criora.com/sr/?lat=-6.172472&lon=106.827492&layer=seismic_hazard%3A%3Apga_475&band=1)

Ne osećaju se  Razorni

Zemljotresi: koliko jako se tlo trese pri udaru čija je verovatnoća u 50 godina jedan prema deset. Izvor: GSHAP.

Nisu prikazani jer ih mapa cele zemlje ne može pokazati: cunamiji.

[Otvori veliku mapu](https://criora.com/sr/?lat=-6.172472&lon=106.827492&layer=seismic_hazard%3A%3Apga_475&band=1)

Još na mapi: [rečne poplave](https://criora.com/sr/?lat=-6.172472&lon=106.827492&layer=flood_riverine%3A%3Ainundation&band=1) · [suše](https://criora.com/sr/?lat=-6.172472&lon=106.827492&layer=aqueduct_water_stress%3A%3Adrr&band=1) · [porast nivoa mora](https://criora.com/sr/?lat=-6.172472&lon=106.827492&layer=slr_projections%3A%3Aprojections&band=2) · [požari](https://criora.com/sr/?lat=-6.172472&lon=106.827492&layer=burned_area%3A%3Aclimatology_22yr&band=1)

---

## Događaji uživo

Katastrofe koje još traju i zvanična upozorenja na snazi, prema službama koje ih prate.

Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.

[Otvori mapu uživo](https://criora.com/sr/?ref=atlas-pulse)

## Zašto je ocena 53

Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.

Za 5 godina Rizik

1. 60  Klima i energija   Visok    Poplave, suše, cikloni i epidemije, vrućina i hladnoća, energija i emisije.
2. 61  Priroda   -0,5   Visok    Voda, hrana, zdravlje, šume i kako će ih pogoditi klimatske promene; zemljotresi i cunamiji.
3. 26  Društvo   Nizak    Siromaštvo, zdravlje, obrazovanje, nejednakost, sukobi i ljudi primorani da napuste dom.
4. 56  Rizik slabog upravljanja   Srednji    Koliko loše rade vlast, bolnice, veze, putevi i priprema za katastrofe.
5. 61  Rizik slabe adaptacije   -0,2   Visok    Koliko privreda, vlast i društvo nisu spremni da ulažu u zaštitu od klimatskih promena.

## Koje još pretnje postoje?

Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 8,5 | Sukobi |  | Opasan |
| 7,4 | Epidemije |  | Visok |
| 3,3 | Suša |  | Nizak |
| 1,6 | Vetar tropskih ciklona |  | Slab |

Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „malarija” (10,0 od 10).

INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 0,6% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).

Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.

## El Ninjo

El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.

Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:

Novembar-januar
:   Suvlje nego obično: 15 od 26 godina sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 9. Jasan znak.

Decembar-februar
:   Toplije nego obično: 18 od 27 godina sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 9. Jasan znak.Samarinda i šira okolina, gde živi 3% stanovništva zemlje: suvlje nego obično, 17 od 27 godina sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 9. Jasan znak.

Februar-april
:   Manado i šira okolina, gde živi 2% stanovništva zemlje: suvlje nego obično, 14 od 19 godina sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 6. Jasan znak.

Mart-maj
:   Toplije nego obično: 10 od 17 godina sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 6. Slab znak, možda slučajnost.

„Suvlje nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u najsušoj trećini. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.

Red u kome se navodi grad odnosi se na njegovu okolinu: tamo je El Ninjo ostavio jasan znak koji se u proseku za zemlju ne vidi.

[Na koje još zemlje utiče El Ninjo](https://criora.com/sr/atlas/el-nino#IDN)

## Klima do 2050. i 2080.

Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.

+2,7 °C

### Temperatura

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   +1,8 °C → +2,7 °C

Ako emisije prestanu da rastu
:   +1,5 °C → +1,9 °C

Najtopliji mesec: toplije za oko 2,8 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.

+126 mm

### Godišnje padavine

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   +39 mm → +126 mm

Ako emisije prestanu da rastu
:   +85 mm → +124 mm

Najsuvlji mesec: oko 11 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 3.700 mm, pa će porast do 2080. biti oko 3 % godišnje sume.

7,1%

### Teritorija pod visokim vodnim stresom

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   6,9% → 7,1%

Ako se emisije smanje
:   5,5% → 5,5%

Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 8,3%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.

4,3%

### Rečne poplave

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   3,4% → 4,3%

Ako emisije prestanu da rastu
:   3,4% → 3,5%

Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 3,2%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.

Klimatske zone zemlje

Scenario

Klimatske zone ostaju uglavnom iste do 2080.

Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.

Sada

Tropska 95%

2050

Tropska 97%

2080

Tropska 98%

Polarna: bez toplog godišnjeg dobaUmereno topla: blage zimeTropska: toplo cele godine

Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.

### Nivo mora

Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.

Surabaja · Kopno pod vodom 18%Dubina vode na mapi 0 m3 m[Otvori mapu uživo](https://criora.com/sr/?lat=-7.2473&lon=112.7489&view=1&layer=flood_coastal::inundation&band=5)[Natural Earth](https://www.naturalearthdata.com/)

#### Porast nivoa mora uz obalu

1995-201420502100

Ako emisije nastave da rastu
:   +0,23 m → +0,78 m

Ako emisije prestanu da rastu
:   +0,20 m → +0,57 m

#### Gradovi do kojih bi morska voda mogla da stigne

Kopno pod vodom

Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.

Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.

Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.

## Gradovi sa sopstvenom stranicom

Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.

- [Džakarta](https://criora.com/sr/atlas/IDN/jakarta)   · 11,6 mil. stanovnika   Obilne kiše: 24 dana sa 20 mm kiše ili više u 2025. godini. Više nego u 91% velikih gradova sveta.  Zemljotresi: veoma jaki potresi na čvrstom tlu (0,28 g), na mekom jači. Jače nego u 87% velikih gradova sveta.  Udeo tla koje se sleže više od 1 cm godišnje, u krugu od 15 km: 60%. Više nego u 98% velikih gradova sveta.
- [Bekasi](https://criora.com/sr/atlas/IDN/bekasi)   · 3,93 mil. stanovnika   Obilne kiše: 26 dana sa 20 mm kiše ili više u 2025. godini. Više nego u 93% velikih gradova sveta.  Zemljotresi: veoma jaki potresi na čvrstom tlu (0,28 g), na mekom jači. Jače nego u 87% velikih gradova sveta.  Udeo tla koje se sleže više od 1 cm godišnje, u krugu od 15 km: 29%. Više nego u 95% velikih gradova sveta.
- [Surabaja](https://criora.com/sr/atlas/IDN/surabaya)   · 3,14 mil. stanovnika   Obilne kiše: 20 dana sa 20 mm kiše ili više u 2025. godini. Više nego u 85% velikih gradova sveta.  Zemljotresi: veoma jaki potresi na čvrstom tlu (0,19 g), na mekom jači. Jače nego u 77% velikih gradova sveta.  Udeo tla koje se sleže više od 1 cm godišnje, u krugu od 15 km: 42%. Više nego u 96% velikih gradova sveta.
- [Bandung](https://criora.com/sr/atlas/IDN/bandung)   · 2,76 mil. stanovnika   Obilne kiše: 61 dan sa 20 mm kiše ili više u 2025. godini. Više nego u 99% velikih gradova sveta.  Zemljotresi: veoma jaki potresi na čvrstom tlu (0,32 g), na mekom jači. Jače nego u 89% velikih gradova sveta.  Udeo tla koje se sleže više od 1 cm godišnje, u krugu od 15 km: 30%. Više nego u 95% velikih gradova sveta.
- [Medan](https://criora.com/sr/atlas/IDN/medan)   · 2,52 mil. stanovnika   Obilne kiše: 43 dana sa 20 mm kiše ili više u 2025. godini. Više nego u 98% velikih gradova sveta.  Zemljotresi: veoma jaki potresi na čvrstom tlu (0,22 g), na mekom jači. Jače nego u 82% velikih gradova sveta.  Udeo tla koje se sleže više od 1 cm godišnje, u krugu od 15 km: 11%. Više nego u 91% velikih gradova sveta.
- [Semarang](https://criora.com/sr/atlas/IDN/semarang)   · 2,05 mil. stanovnika   Obilne kiše: 39 dana sa 20 mm kiše ili više u 2025. godini. Više nego u 97% velikih gradova sveta.  Zemljotresi: jaki potresi na čvrstom tlu (0,18 g), na mekom jači. Jače nego u 75% velikih gradova sveta.  Udeo tla koje se sleže više od 1 cm godišnje, u krugu od 15 km: 16%. Više nego u 93% velikih gradova sveta.
- [Palembang](https://criora.com/sr/atlas/IDN/palembang)   · 1,89 mil. stanovnika   Obilne kiše: 21 dan sa 20 mm kiše ili više u 2025. godini. Više nego u 87% velikih gradova sveta.  Udeo tla koje se sleže više od 1 cm godišnje, u krugu od 15 km: 10%. Više nego u 91% velikih gradova sveta.
- [Makasar](https://criora.com/sr/atlas/IDN/makassar)   · 1,74 mil. stanovnika   Obilne kiše: 45 dana sa 20 mm kiše ili više u 2025. godini. Više nego u 98% velikih gradova sveta.  Udeo tla koje se sleže više od 1 cm godišnje, u krugu od 15 km: 33%. Više nego u 96% velikih gradova sveta.
- [Pekanbaru](https://criora.com/sr/atlas/IDN/pekanbaru)   · 1,36 mil. stanovnika   Obilne kiše: 32 dana sa 20 mm kiše ili više u 2025. godini. Više nego u 96% velikih gradova sveta.
- [Bandar Lampung](https://criora.com/sr/atlas/IDN/bandar-lampung)   · 1,21 mil. stanovnika   Obilne kiše: 41 dan sa 20 mm kiše ili više u 2025. godini. Više nego u 98% velikih gradova sveta.  Zemljotresi: veoma jaki potresi na čvrstom tlu (0,29 g), na mekom jači. Jače nego u 88% velikih gradova sveta.

Za ovaj grad UN ne daje posebnu procenu.

- [Cilacap](https://criora.com/sr/atlas/IDN/cilacap)   Obilne kiše: 48 dana sa 20 mm kiše ili više u 2025. godini. Više nego u 99% velikih gradova sveta.  Zemljotresi: veoma jaki potresi na čvrstom tlu (0,28 g), na mekom jači. Jače nego u 87% velikih gradova sveta.

g je ubrzanje Zemljine teže: od oko 0,1 g trese snažno i moguća su laka oštećenja zgrada.

## Proverite rizik na svojoj adresi

Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.

### Bilo koja adresa ili mesto

Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.

ili[izaberi tačku na mapi →](https://criora.com/sr/)

## Indonezija u globalnom kontekstu

Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.

### Jugoistočna Azija

8. mesto od 11, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 49

1. [2BrunejNizak36](https://criora.com/sr/atlas/BRN)
2. [3MalezijaSrednji41](https://criora.com/sr/atlas/MYS)
3. [4Istočni TimorSrednji45](https://criora.com/sr/atlas/TLS)
4. [5VijetnamSrednji49](https://criora.com/sr/atlas/VNM)
5. [6TajlandSrednji49](https://criora.com/sr/atlas/THA)
6. [7LaosSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/LAO)
7. [8IndonezijaSrednji53](https://criora.com/sr/atlas/IDN)
8. [9FilipiniSrednji54](https://criora.com/sr/atlas/PHL)
9. [10KambodžaSrednji54](https://criora.com/sr/atlas/KHM)
10. [11MjanmarVisok62](https://criora.com/sr/atlas/MMR)

### Azija

35. mesto od 48, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 46

1. [31NepalSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/NPL)
2. [32LaosSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/LAO)
3. [33UzbekistanSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/UZB)
4. [34TadžikistanSrednji53](https://criora.com/sr/atlas/TJK)
5. [35IndonezijaSrednji53](https://criora.com/sr/atlas/IDN)
6. [36FilipiniSrednji54](https://criora.com/sr/atlas/PHL)
7. [37IranSrednji54](https://criora.com/sr/atlas/IRN)
8. [38TurkmenistanSrednji54](https://criora.com/sr/atlas/TKM)
9. [39KambodžaSrednji54](https://criora.com/sr/atlas/KHM)
10. [40IndijaSrednji56](https://criora.com/sr/atlas/IND)

### Viši srednji dohodak

53. mesto od 58, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 44

1. [49KolumbijaSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/COL)
2. [50PeruSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/PER)
3. [51EkvadorSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/ECU)
4. [52MeksikoSrednji52](https://criora.com/sr/atlas/MEX)
5. [53IndonezijaSrednji53](https://criora.com/sr/atlas/IDN)
6. [54FilipiniSrednji54](https://criora.com/sr/atlas/PHL)
7. [55GvatemalaSrednji54](https://criora.com/sr/atlas/GTM)
8. [56IranSrednji54](https://criora.com/sr/atlas/IRN)
9. [57TurkmenistanSrednji54](https://criora.com/sr/atlas/TKM)
10. [58IrakSrednji56](https://criora.com/sr/atlas/IRQ)

### Stavite dve zemlje jednu naspram druge

Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.

[Uporedi](https://criora.com/sr/atlas/compare?a=IDN)

## Svi pokazatelji

Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.

Na primer, „Udeo obnovljive električne energije”: 15,5 % ukupne proizvodnje za 2021. godinu. To je rizik 84,5 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 75,0, pa je razlika u odnosu na svet +9,5.

Rizik najviše podižu: Udeo obnovljive električne energije (84,5); Rizik od rečnih poplava (84,0); Udeo obnovljive energije (79,0); najmanje: Uvoz energije (0,0); Stepen-dani grejanja (0,2); Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (3,7).

|  |  | Godina |  | U odnosu na svet | U odnosu na region |
| --- | --- | --- | --- | --- | --- |
| Udeo obnovljive električne energije  15,5 % ukupne proizvodnje | 15,5 % ukupne proizvodnje | 2021 | 84,5 | +9,5 | -0,4 |
| Rizik od rečnih poplava  8,4 od 10 | 8,4 od 10 | 2026 | 84,0 | +33,0 | +19,0 |
| Udeo obnovljive energije  20,2 % ukupne energije | 20,2 % ukupne energije | 2021 | 79,0 | +3,7 | -11,6 |
| Udeo uglja u električnoj energiji  69,1 % ukupne proizvodnje | 69,1 % ukupne proizvodnje | 2023 | 69,3 | +55,2 | +43,2 |
| Stepen-dani hlađenja  2.830 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 2.830 stepen-dana | 2024 | 67,3 | +14,8 | +14,9 |
| Temperatura površine tla  27,6 °C  Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 27,6 °C | 2021 | 65,6 | +0,5 | -1,9 |
| Potrošnja energije po stanovniku  982 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 982 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 2023 | 48,0 | -7,1 | -8,0 |
| Emisije CO2 po stanovniku  2,87 t CO2e po stanovniku | 2,87 t CO2e po stanovniku | 2024 | 30,5 | +1,8 | -4,9 |
| Indeks suše (SPEI)  -0,65 (ispod 0: suvlje nego obično) | -0,65 (ispod 0: suvlje nego obično) | 2023 | 26,2 | +13,5 | -4,4 |
| Zaštita obale prirodnim staništima  79,1 od 100 | 79,1 od 100 | 2025 | 20,9 | -2,9 | -3,5 |
| Zagađenje vazduha PM2,5  17,9 µg/m³ | 17,9 µg/m³ | 2020 | 14,7 | -2,7 | -9,1 |
| Energetska intenzivnost  3,04 MJ po dolaru BDP-a | 3,04 MJ po dolaru BDP-a | 2021 | 11,6 | -5,9 | -7,3 |
| Pristup čistim gorivima  90,6 % stanovništva | 90,6 % stanovništva | 2023 | 9,4 | +0,8 | +1,8 |
| Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C  5,79 dana | 5,79 dana | 2024 | 3,7 | -0,1 | -5,2 |
| Stepen-dani grejanja  14,1 stepen-dan  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 14,1 stepen-dan | 2024 | 0,2 | -10,3 | -10,9 |
| Uvoz energije  neto izvoznik: proizvodi 90 % više nego što troši | neto izvoznik: proizvodi 90 % više nego što troši | 2023 | 0,0 | -43,8 | -46,8 |

Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2018-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.

O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka.  [Kako povezati asistenta](https://criora.com/sr/docs/references/api-and-agents)

## Za novinare i istraživače

Citiraj ovu stranicu

U jednom redu

```
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
```

APA

```
Criora. (2026). Indonezija: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/IDN
```

BibTeX

```
@misc{criora_atlas_IDN_2026,
  author = {{Criora}},
  title = {Indonezija: profil klimatskog rizika},
  year = {2026},
  url = {https://criora.com/sr/atlas/IDN},
  urldate = {2026-11-13}
}
```

Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.

Ugradi na svoj sajt

Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.
