---
title: "Irak: klimatski rizik i karta opasnosti · Criora"
description: "Irak: rizik 56 od 100, srednji. Glavne pretnje: rečne poplave i suše. Na osnovu podataka Svetske banke, INFORM i ND-GAIN."
url: "https://criora.com/sr/atlas/IRQ"
language: "sr"
---

# Irak Klimatski rizik i karta opasnosti

Irak: rizik 56 od 100, srednji.

Region
:   Azija

Podregion
:   Zapadna Azija

Prihod
:   Viši srednji

1. Slab
2. Nizak
3. Srednji
4. Visok
5. Opasan

Neke opasnosti su ovde jake, a zemlja se s njima loše nosi, ali ocena uzima u obzir i ostale delove ispod, koji su blaži, pa je ukupni rizik srednji.

## Glavne pretnje

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 9,5 od 10 | Rečna poplava |  | Opasan |
| 7,5 od 10 | Suša |  | Visok |
| 6,2 od 10 | Epidemije |  | Visok |
| 5,1 od 10 | Zemljotres |  | Srednji |

[Ispod su još 4 pretnje: sukobi (8,8 od 10), priobalna poplava (4,5 od 10), cunami (0,0 od 10), vetar tropskih ciklona (0,0 od 10).](https://criora.com/sr/atlas/IRQ#threats)

Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.

Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „denga” (9,0 od 10).

Budućnost
:   [+4,5 °C do 2080. godine u odnosu na period 1970-2000, ako emisije nastave da rastu; nivo mora uz obalu +73 cm do 2100. godine u odnosu na period 1995-2014](https://criora.com/sr/atlas/IRQ#future)

Gradovi
:   [Bagdad, Mosul, Basra i još 2](https://criora.com/sr/atlas/IRQ#cities)

Mapa opasnosti

[Mapa opasnosti: Rečne poplave: dubina vode pri poplavi kakva dolazi jednom u sto godina. Izvor: WRI Aqueduct Floods.](https://criora.com/sr/?lat=33.340594&lon=44.391923&layer=flood_riverine%3A%3Ainundation&band=1)

0  3 m

Rečne poplave: dubina vode pri poplavi kakva dolazi jednom u sto godina. Izvor: WRI Aqueduct Floods.

[Otvori veliku mapu](https://criora.com/sr/?lat=33.340594&lon=44.391923&layer=flood_riverine%3A%3Ainundation&band=1)

Još na mapi: [suše](https://criora.com/sr/?lat=33.340594&lon=44.391923&layer=aqueduct_water_stress%3A%3Adrr&band=1) · [zemljotresi](https://criora.com/sr/?lat=33.340594&lon=44.391923&layer=seismic_hazard%3A%3Apga_475&band=1) · [porast nivoa mora](https://criora.com/sr/?lat=33.340594&lon=44.391923&layer=slr_projections%3A%3Aprojections&band=2) · [požari](https://criora.com/sr/?lat=33.340594&lon=44.391923&layer=burned_area%3A%3Aclimatology_22yr&band=1)

---

## Događaji uživo

Katastrofe koje još traju i zvanična upozorenja na snazi, prema službama koje ih prate.

Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.

[Otvori mapu uživo](https://criora.com/sr/?ref=atlas-pulse)

## Zašto je ocena 56

Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.

Za 5 godina Rizik

1. 68  Klima i energija   Visok    Poplave, suše, cikloni i epidemije, vrućina i hladnoća, energija i emisije.
2. 43  Priroda   0,0   Srednji    Voda, hrana, zdravlje, šume i kako će ih pogoditi klimatske promene; zemljotresi i cunamiji.
3. 40  Društvo   Srednji    Siromaštvo, zdravlje, obrazovanje, nejednakost, sukobi i ljudi primorani da napuste dom.
4. 62  Rizik slabog upravljanja   Visok    Koliko loše rade vlast, bolnice, veze, putevi i priprema za katastrofe.
5. 68  Rizik slabe adaptacije   -1,9   Visok    Koliko privreda, vlast i društvo nisu spremni da ulažu u zaštitu od klimatskih promena.

## Koje još pretnje postoje?

Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 8,8 | Sukobi |  | Opasan |
| 4,5 | Priobalna poplava |  | Srednji |
| 0,0 | Cunami |  | Slab |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona |  | Slab |

INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 0,5% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).

Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.

## El Ninjo

El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.

Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:

Mart-maj
:   Svežije nego obično: 10 od 17 godina sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 6. Slab znak, možda slučajnost.

„Svežije nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u najsvežijoj trećini. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.

Ovi redovi su prosek za zemlju. Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: nijedna nije pokazala jasan znak koji se u proseku ne vidi.

[Na koje još zemlje utiče El Ninjo](https://criora.com/sr/atlas/el-nino#IRQ)

## Klima do 2050. i 2080.

Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.

+4,5 °C

### Temperatura

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   +3,5 °C → +4,5 °C

Ako emisije prestanu da rastu
:   +2,6 °C → +3,0 °C

Najtopliji mesec: toplije za oko 6,5 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.

+9 mm

### Godišnje padavine

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   +7 mm → +9 mm

Ako emisije prestanu da rastu
:   +15 mm → +1 mm

Najsuvlji mesec: do 2080. otprilike iste padavine, čak i ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 170 mm, pa će porast do 2080. biti oko 5 % godišnje sume.

93%

### Teritorija pod visokim vodnim stresom

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   87% → 93%

Ako se emisije smanje
:   71% → 86%

Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 69%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.

3,4%

### Rečne poplave

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   2% → 3,4%

Ako emisije prestanu da rastu
:   2% → 2,2%

Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 4,2%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.

Klimatske zone zemlje

Scenario

Klimatske zone ostaju uglavnom iste do 2080.

Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.

Sada

Suva 88%

2050

Suva 90%

2080

Suva 91%

Kontinentalna: hladne zimeUmereno topla: blage zimeSuva: malo padavina

Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.

### Nivo mora

Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.

Basra · Kopno pod vodom 5,1%Dubina vode na mapi 0 m3 m[Otvori mapu uživo](https://criora.com/sr/?lat=30.5155&lon=47.8116&view=1&layer=flood_coastal::inundation&band=5)[Natural Earth](https://www.naturalearthdata.com/)

#### Porast nivoa mora uz obalu

1995-201420502100

Ako emisije nastave da rastu
:   +0,26 m → +0,73 m

Ako emisije prestanu da rastu
:   +0,17 m → +0,43 m

#### Gradovi do kojih bi morska voda mogla da stigne

Kopno pod vodom

Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.

Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.

Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.

## Gradovi sa sopstvenom stranicom

Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.

- [Bagdad](https://criora.com/sr/atlas/IRQ/baghdad)   · 8,14 mil. stanovnika   Vrućina: do 51,3 °C u 2025. godini. Najviša vrednost među velikim gradovima sveta.
- [Mosul](https://criora.com/sr/atlas/IRQ/mosul)   · 1,9 mil. stanovnika   Vrućina: do 50,3 °C u 2025. godini. Više nego u 99% velikih gradova sveta.  Zemljotresi: veoma jaki potresi na čvrstom tlu (0,2 g), na mekom jači. Jače nego u 80% velikih gradova sveta.
- [Basra](https://criora.com/sr/atlas/IRQ/basra)   · 1,52 mil. stanovnika   Vrućina: do 50,9 °C u 2025. godini. Više nego u 99% velikih gradova sveta.  Rečne poplave: do 56 cm vode u centru pri stogodišnjoj poplavi. Više nego u 93% velikih gradova sveta.  Zemljotresi: veoma jaki potresi na čvrstom tlu (0,19 g), na mekom jači. Jače nego u 78% velikih gradova sveta.
- [Kirkuk](https://criora.com/sr/atlas/IRQ/kirkuk)   · 1,13 mil. stanovnika   Vrućina: do 48,4 °C u 2025. godini. Više nego u 99% velikih gradova sveta.  Zemljotresi: veoma jaki potresi na čvrstom tlu (0,27 g), na mekom jači. Jače nego u 87% velikih gradova sveta.
- [Karbala](https://criora.com/sr/atlas/IRQ/karbala)   · 618 hilj. stanovnika   Vrućina: do 49,1 °C u 2025. godini. Više nego u 99% velikih gradova sveta.  Rečne poplave: do 2,2 m vode u centru pri stogodišnjoj poplavi. Više nego u 98% velikih gradova sveta.

g je ubrzanje Zemljine teže: od oko 0,1 g trese snažno i moguća su laka oštećenja zgrada.

## Proverite rizik na svojoj adresi

Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.

### Bilo koja adresa ili mesto

Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.

ili[izaberi tačku na mapi →](https://criora.com/sr/)

## Irak u globalnom kontekstu

Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.

### Zapadna Azija

15. mesto od 18, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 42

1. [9JordanSrednji42](https://criora.com/sr/atlas/JOR)
2. [10KuvajtSrednji43](https://criora.com/sr/atlas/KWT)
3. [11JermenijaSrednji43](https://criora.com/sr/atlas/ARM)
4. [12TurskaSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/TUR)
5. [13AzerbejdžanSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/AZE)
6. [14LibanSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/LBN)
7. [15IrakSrednji56](https://criora.com/sr/atlas/IRQ)
8. [16Palestinske teritorijeVisok61](https://criora.com/sr/atlas/PSE)
9. [17SirijaVisok65](https://criora.com/sr/atlas/SYR)
10. [18JemenVisok65](https://criora.com/sr/atlas/YEM)

### Azija

41. mesto od 48, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 46

1. [37IranSrednji54](https://criora.com/sr/atlas/IRN)
2. [38TurkmenistanSrednji54](https://criora.com/sr/atlas/TKM)
3. [39KambodžaSrednji54](https://criora.com/sr/atlas/KHM)
4. [40IndijaSrednji56](https://criora.com/sr/atlas/IND)
5. [41IrakSrednji56](https://criora.com/sr/atlas/IRQ)
6. [42Palestinske teritorijeVisok61](https://criora.com/sr/atlas/PSE)
7. [43BangladešVisok61](https://criora.com/sr/atlas/BGD)
8. [44MjanmarVisok62](https://criora.com/sr/atlas/MMR)
9. [45PakistanVisok65](https://criora.com/sr/atlas/PAK)
10. [46SirijaVisok65](https://criora.com/sr/atlas/SYR)

### Viši srednji dohodak

58. mesto od 58, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 44

1. [49KolumbijaSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/COL)
2. [50PeruSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/PER)
3. [51EkvadorSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/ECU)
4. [52MeksikoSrednji52](https://criora.com/sr/atlas/MEX)
5. [53IndonezijaSrednji53](https://criora.com/sr/atlas/IDN)
6. [54FilipiniSrednji54](https://criora.com/sr/atlas/PHL)
7. [55GvatemalaSrednji54](https://criora.com/sr/atlas/GTM)
8. [56IranSrednji54](https://criora.com/sr/atlas/IRN)
9. [57TurkmenistanSrednji54](https://criora.com/sr/atlas/TKM)
10. [58IrakSrednji56](https://criora.com/sr/atlas/IRQ)

### Stavite dve zemlje jednu naspram druge

Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.

[Uporedi](https://criora.com/sr/atlas/compare?a=IRQ)

## Svi pokazatelji

Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.

Na primer, „Udeo obnovljive energije”: 1,10 % ukupne energije za 2021. godinu. To je rizik 98,9 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 75,3, pa je razlika u odnosu na svet +23,6.

Rizik najviše podižu: Udeo obnovljive energije (98,9); Udeo obnovljive električne energije (96,2); Rizik od rečnih poplava (95,0); najmanje: Udeo uglja u električnoj energiji (0,0); Uvoz energije (0,0); Pristup čistim gorivima (0,5).

|  |  | Godina |  | U odnosu na svet | U odnosu na region |
| --- | --- | --- | --- | --- | --- |
| Udeo obnovljive energije  1,10 % ukupne energije | 1,10 % ukupne energije | 2021 | 98,9 | +23,6 | +8,3 |
| Udeo obnovljive električne energije  3,78 % ukupne proizvodnje | 3,78 % ukupne proizvodnje | 2021 | 96,2 | +21,3 | +11,3 |
| Rizik od rečnih poplava  9,5 od 10 | 9,5 od 10 | 2026 | 95,0 | +44,0 | +30,0 |
| Temperatura površine tla  38,1 °C  Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 38,1 °C | 2021 | 87,3 | +22,3 | +19,8 |
| Stepen-dani hlađenja  2.825 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 2.825 stepen-dana | 2024 | 67,2 | +14,7 | +14,8 |
| Indeks suše (SPEI)  -1,46 (ispod 0: suvlje nego obično) | -1,46 (ispod 0: suvlje nego obično) | 2023 | 58,2 | +45,5 | +27,7 |
| Potrošnja energije po stanovniku  1.506 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 1.506 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 2023 | 55,7 | +0,6 | -0,3 |
| Emisije CO2 po stanovniku  5,18 t CO2e po stanovniku | 5,18 t CO2e po stanovniku | 2024 | 41,1 | +12,4 | +5,7 |
| Zagađenje vazduha PM2,5  38,2 µg/m³ | 38,2 µg/m³ | 2020 | 37,6 | +20,2 | +13,8 |
| Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C  48,2 dana | 48,2 dana | 2024 | 30,7 | +26,9 | +21,8 |
| Energetska intenzivnost  4,96 MJ po dolaru BDP-a | 4,96 MJ po dolaru BDP-a | 2021 | 22,4 | +4,9 | +3,5 |
| Stepen-dani grejanja  738 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 738 stepen-dana | 2024 | 8,9 | -1,6 | -2,2 |
| Zaštita obale prirodnim staništima  93,3 od 100 | 93,3 od 100 | 2025 | 6,7 | -17,1 | -17,7 |
| Pristup čistim gorivima  99,5 % stanovništva | 99,5 % stanovništva | 2023 | 0,5 | -8,1 | -7,1 |
| Uvoz energije  neto izvoznik: proizvodi 275 % više nego što troši | neto izvoznik: proizvodi 275 % više nego što troši | 2022 | 0,0 | -27,7 | -23,4 |
| Udeo uglja u električnoj energiji  0 % ukupne proizvodnje | 0 % ukupne proizvodnje | 2021 | 0,0 | 0,0 | -5,6 |

Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2018-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.

O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka.  [Kako povezati asistenta](https://criora.com/sr/docs/references/api-and-agents)

## Za novinare i istraživače

Citiraj ovu stranicu

U jednom redu

```
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
```

APA

```
Criora. (2026). Irak: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/IRQ
```

BibTeX

```
@misc{criora_atlas_IRQ_2026,
  author = {{Criora}},
  title = {Irak: profil klimatskog rizika},
  year = {2026},
  url = {https://criora.com/sr/atlas/IRQ},
  urldate = {2026-11-13}
}
```

Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.

Ugradi na svoj sajt

Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.
