---
title: "Izrael: klimatski rizik i karta opasnosti · Criora"
description: "Izrael: rizik 31 od 100, nizak. Glavne pretnje: zemljotresi i suše. Na osnovu podataka Svetske banke, INFORM i ND-GAIN."
url: "https://criora.com/sr/atlas/ISR"
language: "sr"
---

# Izrael Klimatski rizik i karta opasnosti

Izrael: rizik 31 od 100, nizak.

Region
:   Azija

Podregion
:   Zapadna Azija

Prihod
:   Visok

1. Slab
2. Nizak
3. Srednji
4. Visok
5. Opasan

Neke opasnosti su ovde jake, ali ocena uzima u obzir i koliko dobro se zemlja s njima nosi, pa je ukupni rizik nizak.

## Glavne pretnje

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 6,9 od 10 | Zemljotres |  | Visok |
| 5,3 od 10 | Suša |  | Srednji |
| 4,7 od 10 | Epidemije |  | Srednji |

[Ispod je još 5 pretnji: sukobi (9,8 od 10), cunami (2,7 od 10), priobalna poplava (2,4 od 10), rečna poplava (0,3 od 10), vetar tropskih ciklona (0,0 od 10).](https://criora.com/sr/atlas/ISR#threats)

Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.

Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „bolesti koje prenose životinje” (5,4 od 10).

Budućnost
:   [+3,7 °C do 2080. godine u odnosu na period 1970-2000, ako emisije nastave da rastu; nivo mora uz obalu +76 cm do 2100. godine u odnosu na period 1995-2014](https://criora.com/sr/atlas/ISR#future)

Gradovi
:   [Tel Aviv, Haifa, Jerusalim](https://criora.com/sr/atlas/ISR#cities)

Mapa opasnosti

[Mapa opasnosti: Zemljotresi: koliko jako se tlo trese pri udaru čija je verovatnoća u 50 godina jedan prema deset. Izvor: GSHAP.](https://criora.com/sr/?lat=32.081937&lon=34.768066&layer=seismic_hazard%3A%3Apga_475&band=1)

Ne osećaju se  Razorni

Zemljotresi: koliko jako se tlo trese pri udaru čija je verovatnoća u 50 godina jedan prema deset. Izvor: GSHAP.

[Otvori veliku mapu](https://criora.com/sr/?lat=32.081937&lon=34.768066&layer=seismic_hazard%3A%3Apga_475&band=1)

Još na mapi: [suše](https://criora.com/sr/?lat=32.081937&lon=34.768066&layer=aqueduct_water_stress%3A%3Adrr&band=1)

---

## Događaji uživo

Katastrofe koje još traju i zvanična upozorenja na snazi, prema službama koje ih prate.

Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.

[Otvori mapu uživo](https://criora.com/sr/?ref=atlas-pulse)

## Zašto je ocena 31

Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.

Za 5 godina Rizik

1. 18  Klima i energija   Slab    Poplave, suše, cikloni i epidemije, vrućina i hladnoća, energija i emisije.
2. 47  Priroda   -2,1   Srednji    Voda, hrana, zdravlje, šume i kako će ih pogoditi klimatske promene; zemljotresi i cunamiji.
3. 18  Društvo   Slab    Siromaštvo, zdravlje, obrazovanje, nejednakost, sukobi i ljudi primorani da napuste dom.
4. 25  Rizik slabog upravljanja   Nizak    Koliko loše rade vlast, bolnice, veze, putevi i priprema za katastrofe.
5. 47  Rizik slabe adaptacije   +0,5   Srednji    Koliko privreda, vlast i društvo nisu spremni da ulažu u zaštitu od klimatskih promena.

## Koje još pretnje postoje?

Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 9,8 | Sukobi |  | Opasan |
| 2,7 | Cunami |  | Nizak |
| 2,4 | Priobalna poplava |  | Nizak |
| 0,3 | Rečna poplava |  | Slab |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona |  | Slab |

Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.

## El Ninjo

El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.

Prošle epizode El Ninja nisu ostavile jasan trag u vremenu ove zemlje od novembra do maja.

Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: ni tamo se u tim mesecima nije pokazao jasan znak.

Svaka prošla epizoda El Ninja računa se jednako, slaba ili jaka, pa jak El Ninjo može doneti ono što ovaj prosek ne pokazuje.

[Na koje zemlje utiče El Ninjo](https://criora.com/sr/atlas/el-nino#ISR)

## Klima do 2050. i 2080.

Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.

+3,7 °C

### Temperatura

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   +2,9 °C → +3,7 °C

Ako emisije prestanu da rastu
:   +2,1 °C → +2,6 °C

Najtopliji mesec: toplije za oko 5,0 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.

-21 mm

### Godišnje padavine

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   -23 mm → -21 mm

Ako emisije prestanu da rastu
:   -13 mm → -33 mm

Najsuvlji mesec: do 2080. otprilike iste padavine, čak i ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 160 mm, pa će do 2080. padavina biti manje za oko 13 % godišnje sume.

100%

### Teritorija pod visokim vodnim stresom

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   100% → 100%

Ako se emisije smanje
:   67% → 100%

Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 67%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.

0,1%

### Rečne poplave

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   0,1% → 0,1%

Ako emisije prestanu da rastu
:   0,1% → 0,1%

Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 0,7%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.

Klimatske zone zemlje

Scenario

Do 2080. godine 13% teritorije pomera se u suvlju, aridniju zonu.

Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.

Sada

34%

Suva 66%

2050

28%

Suva 72%

2080

21%

Suva 79%

Umereno topla: blage zimeSuva: malo padavina

Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.

### Nivo mora

#### Porast nivoa mora uz obalu

1995-201420502100

Ako emisije nastave da rastu
:   +0,25 m → +0,76 m

Ako emisije prestanu da rastu
:   +0,22 m → +0,54 m

Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.

Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.

## Gradovi sa sopstvenom stranicom

Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.

- [Tel Aviv](https://criora.com/sr/atlas/ISR/tel-aviv)   · 4,57 mil. stanovnika   Zemljotresi: veoma jaki potresi na čvrstom tlu (0,2 g), na mekom jači. Jače nego u 79% velikih gradova sveta.
- [Haifa](https://criora.com/sr/atlas/ISR/haifa)   · 1,2 mil. stanovnika   Zemljotresi: veoma jaki potresi na čvrstom tlu (0,28 g), na mekom jači. Jače nego u 87% velikih gradova sveta.
- [Jerusalim](https://criora.com/sr/atlas/ISR/jerusalem)   · 997 hilj. stanovnika   Zemljotresi: veoma jaki potresi na čvrstom tlu (0,27 g), na mekom jači. Jače nego u 86% velikih gradova sveta.  Vrućina: do 40,3 °C u 2025. godini. Više nego u 79% velikih gradova sveta.

g je ubrzanje Zemljine teže: od oko 0,1 g trese snažno i moguća su laka oštećenja zgrada.

## Proverite rizik na svojoj adresi

Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.

### Bilo koja adresa ili mesto

Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.

ili[izaberi tačku na mapi →](https://criora.com/sr/)

## Izrael u globalnom kontekstu

Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.

### Zapadna Azija

1. mesto od 18, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 42

1. [1IzraelNizak31](https://criora.com/sr/atlas/ISR)
2. [2Ujedinjeni Arapski EmiratiNizak32](https://criora.com/sr/atlas/ARE)
3. [3KatarNizak32](https://criora.com/sr/atlas/QAT)
4. [4KiparNizak35](https://criora.com/sr/atlas/CYP)
5. [5BahreinNizak36](https://criora.com/sr/atlas/BHR)
6. [6Saudijska ArabijaNizak39](https://criora.com/sr/atlas/SAU)
7. [7OmanSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/OMN)
8. [8GruzijaSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/GEO)
9. [9JordanSrednji42](https://criora.com/sr/atlas/JOR)
10. [10KuvajtSrednji43](https://criora.com/sr/atlas/KWT)

### Azija

2. mesto od 48, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 46

1. [1SingapurNizak20](https://criora.com/sr/atlas/SGP)
2. [2IzraelNizak31](https://criora.com/sr/atlas/ISR)
3. [3Južna KorejaNizak32](https://criora.com/sr/atlas/KOR)
4. [4Ujedinjeni Arapski EmiratiNizak32](https://criora.com/sr/atlas/ARE)
5. [5KatarNizak32](https://criora.com/sr/atlas/QAT)
6. [6KiparNizak35](https://criora.com/sr/atlas/CYP)
7. [7JapanNizak36](https://criora.com/sr/atlas/JPN)
8. [8MaldiviNizak36](https://criora.com/sr/atlas/MDV)
9. [9BahreinNizak36](https://criora.com/sr/atlas/BHR)
10. [10BrunejNizak36](https://criora.com/sr/atlas/BRN)

### Visok dohodak

20. mesto od 64, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34

1. [16PalauNizak31](https://criora.com/sr/atlas/PLW)
2. [17BarbadosNizak31](https://criora.com/sr/atlas/BRB)
3. [18IrskaNizak31](https://criora.com/sr/atlas/IRL)
4. [19AustrijaNizak31](https://criora.com/sr/atlas/AUT)
5. [20IzraelNizak31](https://criora.com/sr/atlas/ISR)
6. [21EstonijaNizak32](https://criora.com/sr/atlas/EST)
7. [22SejšeliNizak32](https://criora.com/sr/atlas/SYC)
8. [23Južna KorejaNizak32](https://criora.com/sr/atlas/KOR)
9. [24NemačkaNizak32](https://criora.com/sr/atlas/DEU)
10. [25Ujedinjeni Arapski EmiratiNizak32](https://criora.com/sr/atlas/ARE)

### Stavite dve zemlje jednu naspram druge

Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.

[Uporedi](https://criora.com/sr/atlas/compare?a=ISR)

## Svi pokazatelji

Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.

Na primer, „Udeo obnovljive energije”: 6,20 % ukupne energije za 2021. godinu. To je rizik 93,6 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 75,3, pa je razlika u odnosu na svet +18,3.

Rizik najviše podižu: Udeo obnovljive energije (93,6); Udeo obnovljive električne energije (92,4); Temperatura površine tla (79,4); najmanje: Pristup čistim gorivima (0,0); Indeks suše (SPEI) (0,0); Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (0,6).

|  |  | Godina |  | U odnosu na svet | U odnosu na region |
| --- | --- | --- | --- | --- | --- |
| Udeo obnovljive energije  6,20 % ukupne energije | 6,20 % ukupne energije | 2021 | 93,6 | +18,3 | +3,0 |
| Udeo obnovljive električne energije  7,63 % ukupne proizvodnje | 7,63 % ukupne proizvodnje | 2021 | 92,4 | +17,5 | +7,5 |
| Temperatura površine tla  34,3 °C  Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 34,3 °C | 2021 | 79,4 | +14,4 | +11,9 |
| Potrošnja energije po stanovniku  2.484 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 2.484 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 2024 | 64,8 | -1,1 | -1,7 |
| Emisije CO2 po stanovniku  5,77 t CO2e po stanovniku | 5,77 t CO2e po stanovniku | 2024 | 43,1 | +14,4 | +7,7 |
| Stepen-dani hlađenja  1.700 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 1.700 stepen-dana | 2024 | 40,4 | -12,1 | -12,0 |
| Zaštita obale prirodnim staništima  71,8 od 100 | 71,8 od 100 | 2025 | 28,2 | +4,4 | +3,8 |
| Zagađenje vazduha PM2,5  18,6 µg/m³ | 18,6 µg/m³ | 2020 | 15,5 | -1,9 | -8,3 |
| Udeo uglja u električnoj energiji  14,0 % ukupne proizvodnje | 14,0 % ukupne proizvodnje | 2024 | 14,0 | +8,0 | -17,4 |
| Uvoz energije  13,7 % potrošnje energije | 13,7 % potrošnje energije | 2023 | 13,7 | -30,1 | -33,1 |
| Energetska intenzivnost  2,30 MJ po dolaru BDP-a | 2,30 MJ po dolaru BDP-a | 2022 | 7,5 | -6,3 | -6,1 |
| Stepen-dani grejanja  528 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 528 stepen-dana | 2024 | 6,4 | -4,1 | -4,7 |
| Rizik od rečnih poplava  0,3 od 10 | 0,3 od 10 | 2026 | 3,0 | -48,0 | -62,0 |
| Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C  0,92 dana | 0,92 dana | 2024 | 0,6 | -3,2 | -8,4 |
| Indeks suše (SPEI)  0,16 (ispod 0: suvlje nego obično) | 0,16 (ispod 0: suvlje nego obično) | 2023 | 0,0 | -12,7 | -30,6 |
| Pristup čistim gorivima  100 % stanovništva | 100 % stanovništva | 2023 | 0,0 | -8,6 | -7,6 |

Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2020-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.

O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka.  [Kako povezati asistenta](https://criora.com/sr/docs/references/api-and-agents)

## Za novinare i istraživače

Citiraj ovu stranicu

U jednom redu

```
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
```

APA

```
Criora. (2026). Izrael: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/ISR
```

BibTeX

```
@misc{criora_atlas_ISR_2026,
  author = {{Criora}},
  title = {Izrael: profil klimatskog rizika},
  year = {2026},
  url = {https://criora.com/sr/atlas/ISR},
  urldate = {2026-11-13}
}
```

Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.

Ugradi na svoj sajt

Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.
