---
title: "Italija: klimatski rizik i karta opasnosti · Criora"
description: "Italija: rizik 40 od 100, srednji. Glavne pretnje: zemljotresi i priobalne poplave. Rizik je nedavno opao. Na osnovu podataka Svetske banke, INFORM i ND-GAIN."
url: "https://criora.com/sr/atlas/ITA"
language: "sr"
---

# Italija Klimatski rizik i karta opasnosti

Italija: rizik 40 od 100, srednji.

Region
:   Evropa

Podregion
:   Južna Evropa

Prihod
:   Visok

1. Slab
2. Nizak
3. Srednji
4. Visok
5. Opasan

Neke opasnosti su ovde jake, ali ocena uzima u obzir i koliko dobro se zemlja s njima nosi, pa je ukupni rizik srednji.

## Glavne pretnje

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 7,7 od 10 | Zemljotres |  | Visok |
| 6,4 od 10 | Priobalna poplava |  | Visok |
| 6,3 od 10 | Rečna poplava |  | Visok |
| 6,1 od 10 | Cunami |  | Visok |

[Ispod su još 4 pretnje: suša (2,3 od 10), epidemije (1,9 od 10), sukobi (0,5 od 10), vetar tropskih ciklona (0,0 od 10).](https://criora.com/sr/atlas/ITA#threats)

Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.

Budućnost
:   [+3,6 °C do 2080. godine u odnosu na period 1970-2000, ako emisije nastave da rastu; nivo mora uz obalu +73 cm do 2100. godine u odnosu na period 1995-2014](https://criora.com/sr/atlas/ITA#future)

Gradovi
:   [Rim, Milano, Napulj i još 2](https://criora.com/sr/atlas/ITA#cities)

Mapa opasnosti

[Mapa opasnosti: Zemljotresi: koliko jako se tlo trese pri udaru čija je verovatnoća u 50 godina jedan prema deset. Izvor: GSHAP.](https://criora.com/sr/?lat=41.897902&lon=12.481313&layer=seismic_hazard%3A%3Apga_475&band=1)

Ne osećaju se  Razorni

Zemljotresi: koliko jako se tlo trese pri udaru čija je verovatnoća u 50 godina jedan prema deset. Izvor: GSHAP.

[Otvori veliku mapu](https://criora.com/sr/?lat=41.897902&lon=12.481313&layer=seismic_hazard%3A%3Apga_475&band=1)

Još na mapi: [rečne poplave](https://criora.com/sr/?lat=41.897902&lon=12.481313&layer=flood_riverine%3A%3Ainundation&band=1) · [porast nivoa mora](https://criora.com/sr/?lat=41.897902&lon=12.481313&layer=slr_projections%3A%3Aprojections&band=2) · [suše](https://criora.com/sr/?lat=41.897902&lon=12.481313&layer=aqueduct_water_stress%3A%3Adrr&band=1) · [požari](https://criora.com/sr/?lat=41.897902&lon=12.481313&layer=burned_area%3A%3Aclimatology_22yr&band=1)

---

## Događaji uživo

Katastrofe koje još traju i zvanična upozorenja na snazi, prema službama koje ih prate.

Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.

[Otvori mapu uživo](https://criora.com/sr/?ref=atlas-pulse)

## Zašto je ocena 40

Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.

Za 5 godina Rizik

1. 49  Klima i energija   Srednji    Poplave, suše, cikloni i epidemije, vrućina i hladnoća, energija i emisije.
2. 47  Priroda   -0,4   Srednji    Voda, hrana, zdravlje, šume i kako će ih pogoditi klimatske promene; zemljotresi i cunamiji.
3. 21  Društvo   Nizak    Siromaštvo, zdravlje, obrazovanje, nejednakost, sukobi i ljudi primorani da napuste dom.
4. 37  Rizik slabog upravljanja   Nizak    Koliko loše rade vlast, bolnice, veze, putevi i priprema za katastrofe.
5. 46  Rizik slabe adaptacije   -4,9   Srednji    Koliko privreda, vlast i društvo nisu spremni da ulažu u zaštitu od klimatskih promena.

## Koje još pretnje postoje?

Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 2,3 | Suša |  | Nizak |
| 1,9 | Epidemije |  | Slab |
| 0,5 | Sukobi |  | Slab |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona |  | Slab |

Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „denga” (3,8 od 10).

INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 0,2% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).

Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.

## El Ninjo

El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.

Prošle epizode El Ninja nisu ostavile jasan trag u vremenu ove zemlje od novembra do maja.

Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: ni tamo se u tim mesecima nije pokazao jasan znak.

Svaka prošla epizoda El Ninja računa se jednako, slaba ili jaka, pa jak El Ninjo može doneti ono što ovaj prosek ne pokazuje.

[Na koje zemlje utiče El Ninjo](https://criora.com/sr/atlas/el-nino#ITA)

## Klima do 2050. i 2080.

Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.

+3,6 °C

### Temperatura

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   +2,9 °C → +3,6 °C

Ako emisije prestanu da rastu
:   +2,2 °C → +2,6 °C

Najtopliji mesec: toplije za oko 6,2 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.

-58 mm

### Godišnje padavine

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   +3 mm → -58 mm

Ako emisije prestanu da rastu
:   -8 mm → -38 mm

Najsuvlji mesec: oko 3 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 1.040 mm, pa će do 2080. padavina biti manje za oko 6 % godišnje sume.

77%

### Teritorija pod visokim vodnim stresom

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   70% → 77%

Ako se emisije smanje
:   77% → 70%

Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 64%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.

1,7%

### Rečne poplave

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   1,7% → 1,7%

Ako emisije prestanu da rastu
:   1,7% → 1,7%

Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 1,2%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.

Klimatske zone zemlje

Scenario

Do 2080. godine 17% teritorije pomera se u topliju klimatsku zonu.

Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.

Sada

14%

Umereno topla 82%

2050

Umereno topla 85%

2080

Umereno topla 84%

Polarna: bez toplog godišnjeg dobaKontinentalna: hladne zimeUmereno topla: blage zimeSuva: malo padavina

Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.

### Nivo mora

Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.

Ravena · Kopno pod vodom 20%Dubina vode na mapi 0 m3 m[Otvori mapu uživo](https://criora.com/sr/?lat=44.4204&lon=12.22&view=1&layer=flood_coastal::inundation&band=5)[Natural Earth](https://www.naturalearthdata.com/)

#### Porast nivoa mora uz obalu

1995-201420502100

Ako emisije nastave da rastu
:   +0,23 m → +0,73 m

Ako emisije prestanu da rastu
:   +0,21 m → +0,54 m

#### Gradovi do kojih bi morska voda mogla da stigne

Kopno pod vodom

Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.

Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.

Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.

## Gradovi sa sopstvenom stranicom

Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.

- [Rim](https://criora.com/sr/atlas/ITA/rome)   · 4,35 mil. stanovnika   Zemljotresi: jaki potresi na čvrstom tlu (0,18 g), na mekom jači. Jače nego u 75% velikih gradova sveta.
- [Milano](https://criora.com/sr/atlas/ITA/milan)   · 3,17 mil. stanovnika   Obilne kiše: 18 dana sa 20 mm kiše ili više u 2025. godini. Više nego u 79% velikih gradova sveta.
- [Napulj](https://criora.com/sr/atlas/ITA/naples)   · 2,18 mil. stanovnika   Zemljotresi: jaki potresi na čvrstom tlu (0,16 g), na mekom jači. Jače nego u 72% velikih gradova sveta.
- [Torino](https://criora.com/sr/atlas/ITA/turin)   · 1,81 mil. stanovnika   Zemljotresi: jaki potresi na čvrstom tlu (0,1 g), na mekom jači. Jače nego u 64% velikih gradova sveta.
- [Firenca](https://criora.com/sr/atlas/ITA/florence)   · 714 hilj. stanovnika   Zemljotresi: veoma jaki potresi na čvrstom tlu (0,19 g), na mekom jači. Jače nego u 77% velikih gradova sveta.

g je ubrzanje Zemljine teže: od oko 0,1 g trese snažno i moguća su laka oštećenja zgrada.

## Proverite rizik na svojoj adresi

Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.

### Bilo koja adresa ili mesto

Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.

ili[izaberi tačku na mapi →](https://criora.com/sr/)

## Italija u globalnom kontekstu

Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.

### Južna Evropa

10. mesto od 14, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 39

1. [5MaltaNizak34](https://criora.com/sr/atlas/MLT)
2. [6Crna GoraNizak37](https://criora.com/sr/atlas/MNE)
3. [7ŠpanijaNizak39](https://criora.com/sr/atlas/ESP)
4. [8GrčkaNizak39](https://criora.com/sr/atlas/GRC)
5. [9HrvatskaSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/HRV)
6. [10ItalijaSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/ITA)
7. [11Severna MakedonijaSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/MKD)
8. [12AlbanijaSrednji44](https://criora.com/sr/atlas/ALB)
9. [13SrbijaSrednji45](https://criora.com/sr/atlas/SRB)
10. [14Bosna i HercegovinaSrednji47](https://criora.com/sr/atlas/BIH)

### Evropa

34. mesto od 43, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34

1. [30SlovačkaNizak39](https://criora.com/sr/atlas/SVK)
2. [31GrčkaNizak39](https://criora.com/sr/atlas/GRC)
3. [32MađarskaNizak39](https://criora.com/sr/atlas/HUN)
4. [33HrvatskaSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/HRV)
5. [34ItalijaSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/ITA)
6. [35RumunijaSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/ROU)
7. [36Severna MakedonijaSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/MKD)
8. [37BugarskaSrednji41](https://criora.com/sr/atlas/BGR)
9. [38RusijaSrednji42](https://criora.com/sr/atlas/RUS)
10. [39AlbanijaSrednji44](https://criora.com/sr/atlas/ALB)

### Visok dohodak

54. mesto od 64, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34

1. [50GrčkaNizak39](https://criora.com/sr/atlas/GRC)
2. [51NauruNizak39](https://criora.com/sr/atlas/NRU)
3. [52MađarskaNizak39](https://criora.com/sr/atlas/HUN)
4. [53HrvatskaSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/HRV)
5. [54ItalijaSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/ITA)
6. [55Trinidad i TobagoSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/TTO)
7. [56OmanSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/OMN)
8. [57RumunijaSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/ROU)
9. [58ČileSrednji41](https://criora.com/sr/atlas/CHL)
10. [59KostarikaSrednji41](https://criora.com/sr/atlas/CRI)

### Stavite dve zemlje jednu naspram druge

Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.

[Uporedi](https://criora.com/sr/atlas/compare?a=ITA)

## Svi pokazatelji

Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.

Na primer, „Udeo obnovljive energije”: 17,5 % ukupne energije za 2021. godinu. To je rizik 81,8 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 75,3, pa je razlika u odnosu na svet +6,5.

Rizik najviše podižu: Udeo obnovljive energije (81,8); Uvoz energije (79,6); Rizik od rečnih poplava (63,0); najmanje: Pristup čistim gorivima (0,0); Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (0,0); Udeo uglja u električnoj energiji (1,8).

|  |  | Godina |  | U odnosu na svet | U odnosu na region |
| --- | --- | --- | --- | --- | --- |
| Udeo obnovljive energije  17,5 % ukupne energije | 17,5 % ukupne energije | 2021 | 81,8 | +6,5 | +4,0 |
| Uvoz energije  79,6 % potrošnje energije | 79,6 % potrošnje energije | 2023 | 79,6 | +35,8 | +29,3 |
| Rizik od rečnih poplava  6,3 od 10 | 6,3 od 10 | 2026 | 63,0 | +12,0 | +4,0 |
| Potrošnja energije po stanovniku  2.231 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 2.231 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 2024 | 62,8 | -3,1 | -4,0 |
| Udeo obnovljive električne energije  41,0 % ukupne proizvodnje | 41,0 % ukupne proizvodnje | 2021 | 59,0 | -16,0 | -1,1 |
| Indeks suše (SPEI)  -1,31 (ispod 0: suvlje nego obično) | -1,31 (ispod 0: suvlje nego obično) | 2023 | 52,4 | +39,7 | +46,3 |
| Temperatura površine tla  20,4 °C  Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 20,4 °C | 2021 | 50,7 | -14,3 | +12,3 |
| Emisije CO2 po stanovniku  5,08 t CO2e po stanovniku | 5,08 t CO2e po stanovniku | 2024 | 40,7 | +12,0 | +0,1 |
| Zaštita obale prirodnim staništima  72,5 od 100 | 72,5 od 100 | 2025 | 27,5 | +3,7 | -9,4 |
| Stepen-dani grejanja  2.040 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 2.040 stepen-dana | 2024 | 24,7 | +14,2 | -9,8 |
| Stepen-dani hlađenja  612 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 612 stepen-dana | 2024 | 14,5 | -38,1 | +9,1 |
| Zagađenje vazduha PM2,5  14,7 µg/m³ | 14,7 µg/m³ | 2020 | 11,0 | -6,4 | +3,8 |
| Energetska intenzivnost  2,30 MJ po dolaru BDP-a | 2,30 MJ po dolaru BDP-a | 2022 | 7,5 | -6,3 | -2,9 |
| Udeo uglja u električnoj energiji  1,76 % ukupne proizvodnje | 1,76 % ukupne proizvodnje | 2024 | 1,8 | -4,2 | -1,2 |
| Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C  0,02 dana | 0,02 dana | 2024 | 0,0 | -3,8 | 0,0 |
| Pristup čistim gorivima  100 % stanovništva | 100 % stanovništva | 2023 | 0,0 | -8,6 | 0,0 |

Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2019-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.

O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka.  [Kako povezati asistenta](https://criora.com/sr/docs/references/api-and-agents)

## Za novinare i istraživače

Citiraj ovu stranicu

U jednom redu

```
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
```

APA

```
Criora. (2026). Italija: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/ITA
```

BibTeX

```
@misc{criora_atlas_ITA_2026,
  author = {{Criora}},
  title = {Italija: profil klimatskog rizika},
  year = {2026},
  url = {https://criora.com/sr/atlas/ITA},
  urldate = {2026-11-13}
}
```

Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.

Ugradi na svoj sajt

Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.
