---
title: "Jordan: klimatski rizik i karta opasnosti · Criora"
description: "Jordan: rizik 42 od 100, srednji. Glavne pretnje: zemljotresi i suše. Na osnovu podataka Svetske banke, INFORM i ND-GAIN."
url: "https://criora.com/sr/atlas/JOR"
language: "sr"
---

# Jordan Klimatski rizik i karta opasnosti

Jordan: rizik 42 od 100, srednji.

Region
:   Azija

Podregion
:   Zapadna Azija

Prihod
:   Viši srednji

1. Slab
2. Nizak
3. Srednji
4. Visok
5. Opasan

Neke opasnosti su ovde jake, ali ocena uzima u obzir i koliko dobro se zemlja s njima nosi, pa je ukupni rizik srednji.

## Glavne pretnje

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 7,3 od 10 | Zemljotres |  | Visok |
| 6,7 od 10 | Suša |  | Visok |
| 4,2 od 10 | Epidemije |  | Srednji |

[Ispod je još 5 pretnji: sukobi (3,5 od 10), rečna poplava (0,4 od 10), priobalna poplava (0,2 od 10), cunami (0,0 od 10), vetar tropskih ciklona (0,0 od 10).](https://criora.com/sr/atlas/JOR#threats)

Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.

Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „bolesti koje prenose životinje” (4,5 od 10).

Budućnost
:   [+4,2 °C do 2080. godine u odnosu na period 1970-2000, ako emisije nastave da rastu; nivo mora uz obalu +74 cm do 2100. godine u odnosu na period 1995-2014](https://criora.com/sr/atlas/JOR#future)

Gradovi
:   [Aman](https://criora.com/sr/atlas/JOR#cities)

Mapa opasnosti

[Mapa opasnosti: Zemljotresi: koliko jako se tlo trese pri udaru čija je verovatnoća u 50 godina jedan prema deset. Izvor: GSHAP.](https://criora.com/sr/?lat=31.951971&lon=35.931354&layer=seismic_hazard%3A%3Apga_475&band=1)

Ne osećaju se  Razorni

Zemljotresi: koliko jako se tlo trese pri udaru čija je verovatnoća u 50 godina jedan prema deset. Izvor: GSHAP.

[Otvori veliku mapu](https://criora.com/sr/?lat=31.951971&lon=35.931354&layer=seismic_hazard%3A%3Apga_475&band=1)

Još na mapi: [suše](https://criora.com/sr/?lat=31.951971&lon=35.931354&layer=aqueduct_water_stress%3A%3Adrr&band=1)

---

## Događaji uživo

Katastrofe koje još traju i zvanična upozorenja na snazi, prema službama koje ih prate.

Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.

[Otvori mapu uživo](https://criora.com/sr/?ref=atlas-pulse)

## Zašto je ocena 42

Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.

Za 5 godina Rizik

1. 20  Klima i energija   Nizak    Poplave, suše, cikloni i epidemije, vrućina i hladnoća, energija i emisije.
2. 41  Priroda   -0,4   Srednji    Voda, hrana, zdravlje, šume i kako će ih pogoditi klimatske promene; zemljotresi i cunamiji.
3. 43  Društvo   Srednji    Siromaštvo, zdravlje, obrazovanje, nejednakost, sukobi i ljudi primorani da napuste dom.
4. 47  Rizik slabog upravljanja   Srednji    Koliko loše rade vlast, bolnice, veze, putevi i priprema za katastrofe.
5. 58  Rizik slabe adaptacije   -2,2   Srednji    Koliko privreda, vlast i društvo nisu spremni da ulažu u zaštitu od klimatskih promena.

## Koje još pretnje postoje?

Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 3,5 | Sukobi |  | Nizak |
| 0,4 | Rečna poplava |  | Slab |
| 0,2 | Priobalna poplava |  | Slab |
| 0,0 | Cunami |  | Slab |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona |  | Slab |

Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.

## El Ninjo

El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.

Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:

Mart-maj
:   Više padavina nego obično: 10 od 17 godina sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 6. Slab znak, možda slučajnost.

„Više padavina nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u trećini sa najviše padavina. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.

Ovi redovi su prosek za zemlju. Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: nijedna nije pokazala jasan znak koji se u proseku ne vidi.

[Na koje još zemlje utiče El Ninjo](https://criora.com/sr/atlas/el-nino#JOR)

## Klima do 2050. i 2080.

Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.

+4,2 °C

### Temperatura

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   +3,2 °C → +4,2 °C

Ako emisije prestanu da rastu
:   +2,4 °C → +2,9 °C

Najtopliji mesec: toplije za oko 5,8 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.

-9 mm

### Godišnje padavine

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   -15 mm → -9 mm

Ako emisije prestanu da rastu
:   -8 mm → -18 mm

Najsuvlji mesec: do 2080. otprilike iste padavine, čak i ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 80 mm, pa će do 2080. padavina biti manje za oko 11 % godišnje sume.

100%

### Teritorija pod visokim vodnim stresom

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   100% → 100%

Ako se emisije smanje
:   93% → 100%

Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 93%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.

0%

### Rečne poplave

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   0,1% → 0%

Ako emisije prestanu da rastu
:   0,1% → 0%

Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 0,2%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.

Klimatske zone zemlje

Scenario

Klimatske zone ostaju uglavnom iste do 2080.

Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.

Sada

Suva 97%

2050

Suva 99%

2080

Suva 100%

Umereno topla: blage zimeSuva: malo padavina

Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.

### Nivo mora

#### Porast nivoa mora uz obalu

1995-201420502100

Ako emisije nastave da rastu
:   +0,24 m → +0,74 m

Ako emisije prestanu da rastu
:   +0,21 m → +0,52 m

Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.

Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.

## Gradovi sa sopstvenom stranicom

Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.

- [Aman](https://criora.com/sr/atlas/JOR/amman)   · 2,27 mil. stanovnika   Vrućina: do 41 °C u 2025. godini. Više nego u 84% velikih gradova sveta.  Rizik od suše: izuzetno visok. Najviši stepen skale, kao u 5% velikih gradova sveta.

## Proverite rizik na svojoj adresi

Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.

### Bilo koja adresa ili mesto

Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.

ili[izaberi tačku na mapi →](https://criora.com/sr/)

## Jordan u globalnom kontekstu

Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.

### Zapadna Azija

9. mesto od 18, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 42

1. [5BahreinNizak36](https://criora.com/sr/atlas/BHR)
2. [6Saudijska ArabijaNizak39](https://criora.com/sr/atlas/SAU)
3. [7OmanSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/OMN)
4. [8GruzijaSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/GEO)
5. [9JordanSrednji42](https://criora.com/sr/atlas/JOR)
6. [10KuvajtSrednji43](https://criora.com/sr/atlas/KWT)
7. [11JermenijaSrednji43](https://criora.com/sr/atlas/ARM)
8. [12TurskaSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/TUR)
9. [13AzerbejdžanSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/AZE)
10. [14LibanSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/LBN)

### Azija

16. mesto od 48, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 46

1. [12Saudijska ArabijaNizak39](https://criora.com/sr/atlas/SAU)
2. [13OmanSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/OMN)
3. [14GruzijaSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/GEO)
4. [15MalezijaSrednji41](https://criora.com/sr/atlas/MYS)
5. [16JordanSrednji42](https://criora.com/sr/atlas/JOR)
6. [17MongolijaSrednji42](https://criora.com/sr/atlas/MNG)
7. [18KuvajtSrednji43](https://criora.com/sr/atlas/KWT)
8. [19KinaSrednji43](https://criora.com/sr/atlas/CHN)
9. [20KazahstanSrednji43](https://criora.com/sr/atlas/KAZ)
10. [21JermenijaSrednji43](https://criora.com/sr/atlas/ARM)

### Viši srednji dohodak

22. mesto od 58, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 44

1. [18BocvanaSrednji41](https://criora.com/sr/atlas/BWA)
2. [19BelizeSrednji41](https://criora.com/sr/atlas/BLZ)
3. [20TongaSrednji42](https://criora.com/sr/atlas/TON)
4. [21MikronezijaSrednji42](https://criora.com/sr/atlas/FSM)
5. [22JordanSrednji42](https://criora.com/sr/atlas/JOR)
6. [23KubaSrednji42](https://criora.com/sr/atlas/CUB)
7. [24MongolijaSrednji42](https://criora.com/sr/atlas/MNG)
8. [25KinaSrednji43](https://criora.com/sr/atlas/CHN)
9. [26KazahstanSrednji43](https://criora.com/sr/atlas/KAZ)
10. [27ParagvajSrednji43](https://criora.com/sr/atlas/PRY)

### Stavite dve zemlje jednu naspram druge

Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.

[Uporedi](https://criora.com/sr/atlas/compare?a=JOR)

## Svi pokazatelji

Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.

Na primer, „Uvoz energije”: 96,4 % potrošnje energije za 2022. godinu. To je rizik 96,4 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 27,7, pa je razlika u odnosu na svet +68,7.

Rizik najviše podižu: Uvoz energije (96,4); Udeo obnovljive energije (88,1); Temperatura površine tla (82,0); najmanje: Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (0,2); Pristup čistim gorivima (0,6); Indeks suše (SPEI) (0,6).

|  |  | Godina |  | U odnosu na svet | U odnosu na region |
| --- | --- | --- | --- | --- | --- |
| Uvoz energije  96,4 % potrošnje energije | 96,4 % potrošnje energije | 2022 | 96,4 | +68,7 | +73,1 |
| Udeo obnovljive energije  11,5 % ukupne energije | 11,5 % ukupne energije | 2021 | 88,1 | +12,8 | -2,5 |
| Temperatura površine tla  35,6 °C  Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 35,6 °C | 2021 | 82,0 | +17,0 | +14,5 |
| Udeo obnovljive električne energije  24,9 % ukupne proizvodnje | 24,9 % ukupne proizvodnje | 2021 | 75,1 | +0,1 | -9,8 |
| Potrošnja energije po stanovniku  768 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 768 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 2023 | 43,5 | -11,6 | -12,5 |
| Stepen-dani hlađenja  1.750 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 1.750 stepen-dana | 2024 | 41,6 | -10,9 | -10,8 |
| Zagađenje vazduha PM2,5  28,8 µg/m³ | 28,8 µg/m³ | 2020 | 27,0 | +9,6 | +3,2 |
| Emisije CO2 po stanovniku  2,09 t CO2e po stanovniku | 2,09 t CO2e po stanovniku | 2024 | 25,4 | -3,3 | -10,0 |
| Zaštita obale prirodnim staništima  81,8 od 100 | 81,8 od 100 | 2025 | 18,2 | -5,6 | -6,2 |
| Energetska intenzivnost  3,39 MJ po dolaru BDP-a | 3,39 MJ po dolaru BDP-a | 2021 | 13,6 | -3,9 | -5,3 |
| Udeo uglja u električnoj energiji  12,6 % ukupne proizvodnje | 12,6 % ukupne proizvodnje | 2023 | 12,6 | -1,6 | -13,5 |
| Stepen-dani grejanja  915 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 915 stepen-dana | 2024 | 11,1 | +0,6 | 0,0 |
| Rizik od rečnih poplava  0,4 od 10 | 0,4 od 10 | 2026 | 4,0 | -47,0 | -61,0 |
| Indeks suše (SPEI)  -0,02 (ispod 0: suvlje nego obično) | -0,02 (ispod 0: suvlje nego obično) | 2023 | 0,6 | -12,1 | -30,0 |
| Pristup čistim gorivima  99,4 % stanovništva | 99,4 % stanovništva | 2023 | 0,6 | -8,0 | -7,0 |
| Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C  0,28 dana | 0,28 dana | 2024 | 0,2 | -3,6 | -8,8 |

Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2018-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.

O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka.  [Kako povezati asistenta](https://criora.com/sr/docs/references/api-and-agents)

## Za novinare i istraživače

Citiraj ovu stranicu

U jednom redu

```
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
```

APA

```
Criora. (2026). Jordan: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/JOR
```

BibTeX

```
@misc{criora_atlas_JOR_2026,
  author = {{Criora}},
  title = {Jordan: profil klimatskog rizika},
  year = {2026},
  url = {https://criora.com/sr/atlas/JOR},
  urldate = {2026-11-13}
}
```

Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.

Ugradi na svoj sajt

Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.
