---
title: "Japan: klimatski rizik i karta opasnosti · Criora"
description: "Japan: rizik 36 od 100, nizak. Glavne pretnje: cunamiji i zemljotresi. Na osnovu podataka Svetske banke, INFORM i ND-GAIN."
url: "https://criora.com/sr/atlas/JPN"
language: "sr"
---

# Japan Klimatski rizik i karta opasnosti

Japan: rizik 36 od 100, nizak.

Region
:   Azija

Podregion
:   Istočna Azija

Prihod
:   Visok

1. Slab
2. Nizak
3. Srednji
4. Visok
5. Opasan

Neke opasnosti su ovde jake, ali ocena uzima u obzir i koliko dobro se zemlja s njima nosi, pa je ukupni rizik nizak.

## Glavne pretnje

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 10,0 od 10 | Cunami |  | Opasan |
| 9,7 od 10 | Zemljotres |  | Opasan |
| 9,4 od 10 | Priobalna poplava |  | Opasan |
| 9,2 od 10 | Vetar tropskih ciklona |  | Opasan |

[Ispod su još 4 pretnje: rečna poplava (7,8 od 10), epidemije (3,8 od 10), sukobi (1,1 od 10), suša (0,4 od 10).](https://criora.com/sr/atlas/JPN#threats)

Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.

Budućnost
:   [+3,9 °C do 2080. godine u odnosu na period 1970-2000, ako emisije nastave da rastu; nivo mora uz obalu +84 cm do 2100. godine u odnosu na period 1995-2014](https://criora.com/sr/atlas/JPN#future)

Gradovi
:   [Tokio, Jokohama, Kavasaki i još 8](https://criora.com/sr/atlas/JPN#cities)

Mapa opasnosti

[Mapa opasnosti: Zemljotresi: koliko jako se tlo trese pri udaru čija je verovatnoća u 50 godina jedan prema deset. Izvor: GSHAP.](https://criora.com/sr/?lat=35.686963&lon=139.749462&layer=seismic_hazard%3A%3Apga_475&band=1)

Ne osećaju se  Razorni

Zemljotresi: koliko jako se tlo trese pri udaru čija je verovatnoća u 50 godina jedan prema deset. Izvor: GSHAP.

Nisu prikazani jer ih mapa cele zemlje ne može pokazati: cunamiji.

[Otvori veliku mapu](https://criora.com/sr/?lat=35.686963&lon=139.749462&layer=seismic_hazard%3A%3Apga_475&band=1)

Još na mapi: [porast nivoa mora](https://criora.com/sr/?lat=35.686963&lon=139.749462&layer=slr_projections%3A%3Aprojections&band=2)

---

## Događaji uživo

Katastrofe koje još traju i zvanična upozorenja na snazi, prema službama koje ih prate.

Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.

[Otvori mapu uživo](https://criora.com/sr/?ref=atlas-pulse)

## Zašto je ocena 36

Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.

Za 5 godina Rizik

1. 59  Klima i energija   Srednji    Poplave, suše, cikloni i epidemije, vrućina i hladnoća, energija i emisije.
2. 54  Priroda   -0,2   Srednji    Voda, hrana, zdravlje, šume i kako će ih pogoditi klimatske promene; zemljotresi i cunamiji.
3. 12  Društvo   Slab    Siromaštvo, zdravlje, obrazovanje, nejednakost, sukobi i ljudi primorani da napuste dom.
4. 21  Rizik slabog upravljanja   Nizak    Koliko loše rade vlast, bolnice, veze, putevi i priprema za katastrofe.
5. 32  Rizik slabe adaptacije   -0,2   Nizak    Koliko privreda, vlast i društvo nisu spremni da ulažu u zaštitu od klimatskih promena.

## Koje još pretnje postoje?

Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 7,8 | Rečna poplava |  | Visok |
| 3,8 | Epidemije |  | Nizak |
| 1,1 | Sukobi |  | Slab |
| 0,4 | Suša |  | Slab |

Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „denga” (8,5 od 10).

Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.

## El Ninjo

El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.

Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:

Novembar-januar
:   Toplije nego obično: 15 od 26 godina sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 9. Jasan znak.Više padavina nego obično: 14 od 26 godina sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 9. Slab znak, možda slučajnost.

„Toplije nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u najtoplijoj trećini. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.

Ovi redovi su prosek za zemlju. Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: nijedna nije pokazala jasan znak koji se u proseku ne vidi.

[Na koje još zemlje utiče El Ninjo](https://criora.com/sr/atlas/el-nino#JPN)

## Klima do 2050. i 2080.

Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.

+3,9 °C

### Temperatura

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   +2,9 °C → +3,9 °C

Ako emisije prestanu da rastu
:   +2,4 °C → +2,9 °C

Najtopliji mesec: toplije za oko 3,7 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.

+141 mm

### Godišnje padavine

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   +77 mm → +141 mm

Ako emisije prestanu da rastu
:   +81 mm → +110 mm

Najsuvlji mesec: oko 3 mm više padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 1.640 mm, pa će porast do 2080. biti oko 9 % godišnje sume.

0%

### Teritorija pod visokim vodnim stresom

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   0,1% → 0%

Ako se emisije smanje
:   0% → 0,1%

Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 0,1%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.

2,2%

### Rečne poplave

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   1,8% → 2,2%

Ako emisije prestanu da rastu
:   1,9% → 1,9%

Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 1,9%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.

Klimatske zone zemlje

Scenario

Do 2080. godine 23% teritorije pomera se u topliju klimatsku zonu.

Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.

Sada

Kontinentalna 48%

Umereno topla 52%

2050

34%

Umereno topla 66%

2080

25%

Umereno topla 75%

Kontinentalna: hladne zimeUmereno topla: blage zimeTropska: toplo cele godine

Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.

### Nivo mora

Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.

Cu · Kopno pod vodom 20%Dubina vode na mapi 0 m3 m[Otvori mapu uživo](https://criora.com/sr/?lat=34.7171&lon=136.5167&view=1&layer=flood_coastal::inundation&band=5)[Natural Earth](https://www.naturalearthdata.com/)

#### Porast nivoa mora uz obalu

1995-201420502100

Ako emisije nastave da rastu
:   +0,25 m → +0,84 m

Ako emisije prestanu da rastu
:   +0,22 m → +0,59 m

#### Gradovi do kojih bi morska voda mogla da stigne

Kopno pod vodom

Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.

Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.

Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.

## Gradovi sa sopstvenom stranicom

Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.

- [Tokio](https://criora.com/sr/atlas/JPN/tokyo)   · 37 mil. stanovnika   Tropski cikloni: jednom u 100 godina vetar oko 170 km/h (kategorija 2). Jače nego u 96% velikih gradova sveta.  Zemljotresi: razorni potresi na čvrstom tlu (0,37 g), na mekom jači. Jače nego u 93% velikih gradova sveta.  Udeo tla koje se sleže više od 1 cm godišnje, u krugu od 15 km: 10%. Više nego u 91% velikih gradova sveta.
- [Jokohama](https://criora.com/sr/atlas/JPN/yokohama)   Zemljotresi: razorni potresi na čvrstom tlu (0,52 g), na mekom jači. Jače nego u 98% velikih gradova sveta.  Tropski cikloni: jednom u 100 godina vetar oko 172 km/h (kategorija 2). Jače nego u 97% velikih gradova sveta.
- [Kavasaki](https://criora.com/sr/atlas/JPN/kawasaki)   Zemljotresi: razorni potresi na čvrstom tlu (0,45 g), na mekom jači. Jače nego u 97% velikih gradova sveta.  Tropski cikloni: jednom u 100 godina vetar oko 171 km/h (kategorija 2). Jače nego u 96% velikih gradova sveta.
- [Osaka](https://criora.com/sr/atlas/JPN/osaka)   · 18,9 mil. stanovnika   Tropski cikloni: jednom u 100 godina vetar oko 167 km/h (kategorija 2). Jače nego u 96% velikih gradova sveta.  Zemljotresi: razorni potresi na čvrstom tlu (0,36 g), na mekom jači. Jače nego u 92% velikih gradova sveta.  Dani sa 20 mm kiše ili više u 2025: 16 dana. Više nego u 75% velikih gradova sveta.
- [Kobe](https://criora.com/sr/atlas/JPN/kobe)   Tropski cikloni: jednom u 100 godina vetar oko 165 km/h (kategorija 2). Jače nego u 95% velikih gradova sveta.  Zemljotresi: razorni potresi na čvrstom tlu (0,38 g), na mekom jači. Jače nego u 94% velikih gradova sveta.  Priobalne poplave: 4,3% kopna oko centra (kvadrat 10 sa 10 km) stogodišnja poplava s mora prekrije slojem vode od najmanje 0,5 m; do 2080. 6%, ako emisije nastave da rastu. Više nego u 87% velikih primorskih gradova sveta.  Dani sa 20 mm kiše ili više u 2025: 19 dana. Više nego u 82% velikih gradova sveta.
- [Kjoto](https://criora.com/sr/atlas/JPN/kyoto)   Tropski cikloni: jednom u 100 godina vetar oko 162 km/h (kategorija 2). Jače nego u 94% velikih gradova sveta.  Zemljotresi: razorni potresi na čvrstom tlu (0,36 g), na mekom jači. Jače nego u 93% velikih gradova sveta.  Obilne kiše: 19 dana sa 20 mm kiše ili više u 2025. godini. Više nego u 82% velikih gradova sveta.
- [Nagoja](https://criora.com/sr/atlas/JPN/nagoya)   · 9,53 mil. stanovnika   Tropski cikloni: jednom u 100 godina vetar oko 163 km/h (kategorija 2). Jače nego u 95% velikih gradova sveta.  Zemljotresi: razorni potresi na čvrstom tlu (0,39 g), na mekom jači. Jače nego u 94% velikih gradova sveta.  Obilne kiše: 19 dana sa 20 mm kiše ili više u 2025. godini. Više nego u 82% velikih gradova sveta.  Dani iznad 35 °C u 2025; najtopliji je dostigao 39,4 °C: 45 dana. Više nego u 79% velikih gradova sveta.
- [Fukuoka](https://criora.com/sr/atlas/JPN/fukuoka)   · 5,47 mil. stanovnika   Tropski cikloni: jednom u 100 godina vetar oko 181 km/h (kategorija 3). Jače nego u 97% velikih gradova sveta.  Obilne kiše: 23 dana sa 20 mm kiše ili više u 2025. godini. Više nego u 90% velikih gradova sveta.
- [Saporo](https://criora.com/sr/atlas/JPN/sapporo)   · 2,65 mil. stanovnika   Tropski cikloni: jednom u 100 godina vetar oko 123 km/h (kategorija 1). Jače nego u 87% velikih gradova sveta.  Zemljotresi: veoma jaki potresi na čvrstom tlu (0,2 g), na mekom jači. Jače nego u 79% velikih gradova sveta.
- [Sendaj](https://criora.com/sr/atlas/JPN/sendai)   · 2,34 mil. stanovnika   Tropski cikloni: jednom u 100 godina vetar oko 136 km/h (kategorija 1). Jače nego u 89% velikih gradova sveta.  Zemljotresi: veoma jaki potresi na čvrstom tlu (0,3 g), na mekom jači. Jače nego u 88% velikih gradova sveta.
- [Hirošima](https://criora.com/sr/atlas/JPN/hiroshima)   · 2,06 mil. stanovnika   Tropski cikloni: jednom u 100 godina vetar oko 170 km/h (kategorija 2). Jače nego u 96% velikih gradova sveta.  Obilne kiše: 24 dana sa 20 mm kiše ili više u 2025. godini. Više nego u 91% velikih gradova sveta.  Jačina potresa na čvrstom tlu, verovatnoća 10% za 50 godina: 0,22 g. Jače nego u 82% velikih gradova sveta.

g je ubrzanje Zemljine teže: od oko 0,1 g trese snažno i moguća su laka oštećenja zgrada.

## Proverite rizik na svojoj adresi

Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.

### Bilo koja adresa ili mesto

Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.

ili[izaberi tačku na mapi →](https://criora.com/sr/)

## Japan u globalnom kontekstu

Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.

### Istočna Azija

2. mesto od 5, računajući od najbezbednije

1. [1Južna KorejaNizak32](https://criora.com/sr/atlas/KOR)
2. [2JapanNizak36](https://criora.com/sr/atlas/JPN)
3. [3MongolijaSrednji42](https://criora.com/sr/atlas/MNG)
4. [4KinaSrednji43](https://criora.com/sr/atlas/CHN)
5. [5Severna KorejaSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/PRK)

### Azija

7. mesto od 48, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 46

1. [3Južna KorejaNizak32](https://criora.com/sr/atlas/KOR)
2. [4Ujedinjeni Arapski EmiratiNizak32](https://criora.com/sr/atlas/ARE)
3. [5KatarNizak32](https://criora.com/sr/atlas/QAT)
4. [6KiparNizak35](https://criora.com/sr/atlas/CYP)
5. [7JapanNizak36](https://criora.com/sr/atlas/JPN)
6. [8MaldiviNizak36](https://criora.com/sr/atlas/MDV)
7. [9BahreinNizak36](https://criora.com/sr/atlas/BHR)
8. [10BrunejNizak36](https://criora.com/sr/atlas/BRN)
9. [11ButanNizak39](https://criora.com/sr/atlas/BTN)
10. [12Saudijska ArabijaNizak39](https://criora.com/sr/atlas/SAU)

### Visok dohodak

43. mesto od 64, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34

1. [39KiparNizak35](https://criora.com/sr/atlas/CYP)
2. [40PoljskaNizak35](https://criora.com/sr/atlas/POL)
3. [41Antigva i BarbudaNizak35](https://criora.com/sr/atlas/ATG)
4. [42BelgijaNizak35](https://criora.com/sr/atlas/BEL)
5. [43JapanNizak36](https://criora.com/sr/atlas/JPN)
6. [44BahreinNizak36](https://criora.com/sr/atlas/BHR)
7. [45BrunejNizak36](https://criora.com/sr/atlas/BRN)
8. [46Sjedinjene DržaveNizak37](https://criora.com/sr/atlas/USA)
9. [47ŠpanijaNizak39](https://criora.com/sr/atlas/ESP)
10. [48Saudijska ArabijaNizak39](https://criora.com/sr/atlas/SAU)

### Stavite dve zemlje jednu naspram druge

Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.

[Uporedi](https://criora.com/sr/atlas/compare?a=JPN)

## Svi pokazatelji

Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.

Na primer, „Udeo obnovljive energije”: 8,80 % ukupne energije za 2021. godinu. To je rizik 90,9 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 75,3, pa je razlika u odnosu na svet +15,6.

Rizik najviše podižu: Udeo obnovljive energije (90,9); Uvoz energije (87,3); Udeo obnovljive električne energije (78,9); najmanje: Pristup čistim gorivima (0,0); Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (4,7); Zagađenje vazduha PM2,5 (9,0).

|  |  | Godina |  | U odnosu na svet | U odnosu na region |
| --- | --- | --- | --- | --- | --- |
| Udeo obnovljive energije  8,80 % ukupne energije | 8,80 % ukupne energije | 2021 | 90,9 | +15,6 | +0,3 |
| Uvoz energije  87,3 % potrošnje energije | 87,3 % potrošnje energije | 2023 | 87,3 | +43,5 | +40,5 |
| Udeo obnovljive električne energije  21,1 % ukupne proizvodnje | 21,1 % ukupne proizvodnje | 2021 | 78,9 | +4,0 | -6,0 |
| Rizik od rečnih poplava  7,8 od 10 | 7,8 od 10 | 2026 | 78,0 | +27,0 | +13,0 |
| Potrošnja energije po stanovniku  3.006 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 3.006 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 2024 | 68,2 | +2,3 | +1,7 |
| Emisije CO2 po stanovniku  7,84 t CO2e po stanovniku | 7,84 t CO2e po stanovniku | 2024 | 49,2 | +20,5 | +13,8 |
| Temperatura površine tla  15,3 °C  Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 15,3 °C | 2021 | 40,3 | -24,8 | -27,2 |
| Indeks suše (SPEI)  -0,84 (ispod 0: suvlje nego obično) | -0,84 (ispod 0: suvlje nego obično) | 2023 | 33,4 | +20,7 | +2,8 |
| Stepen-dani grejanja  2.518 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 2.518 stepen-dana | 2024 | 30,5 | +20,0 | +19,4 |
| Udeo uglja u električnoj energiji  30,1 % ukupne proizvodnje | 30,1 % ukupne proizvodnje | 2024 | 30,1 | +24,1 | -1,3 |
| Zaštita obale prirodnim staništima  71,7 od 100 | 71,7 od 100 | 2025 | 28,3 | +4,5 | +3,9 |
| Stepen-dani hlađenja  739 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 739 stepen-dana | 2024 | 17,6 | -34,9 | -34,8 |
| Energetska intenzivnost  3,15 MJ po dolaru BDP-a | 3,15 MJ po dolaru BDP-a | 2022 | 12,2 | -1,6 | -1,4 |
| Zagađenje vazduha PM2,5  12,8 µg/m³ | 12,8 µg/m³ | 2020 | 9,0 | -8,4 | -14,8 |
| Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C  7,35 dana | 7,35 dana | 2024 | 4,7 | +0,9 | -4,2 |
| Pristup čistim gorivima  100 % stanovništva | 100 % stanovništva | 2023 | 0,0 | -8,6 | -7,6 |

Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2019-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.

O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka.  [Kako povezati asistenta](https://criora.com/sr/docs/references/api-and-agents)

## Za novinare i istraživače

Citiraj ovu stranicu

U jednom redu

```
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
```

APA

```
Criora. (2026). Japan: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/JPN
```

BibTeX

```
@misc{criora_atlas_JPN_2026,
  author = {{Criora}},
  title = {Japan: profil klimatskog rizika},
  year = {2026},
  url = {https://criora.com/sr/atlas/JPN},
  urldate = {2026-11-13}
}
```

Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.

Ugradi na svoj sajt

Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.
