---
title: "Kazahstan: klimatski rizik i karta opasnosti · Criora"
description: "Kazahstan: rizik 43 od 100, srednji. Glavne pretnje: rečne poplave i suše. Na osnovu podataka Svetske banke, INFORM i ND-GAIN."
url: "https://criora.com/sr/atlas/KAZ"
language: "sr"
---

# Kazahstan Klimatski rizik i karta opasnosti

Kazahstan: rizik 43 od 100, srednji.

Region
:   Azija

Podregion
:   Centralna Azija

Prihod
:   Viši srednji

1. Slab
2. Nizak
3. Srednji
4. Visok
5. Opasan

Neke opasnosti su ovde jake, ali ocena uzima u obzir i koliko dobro se zemlja s njima nosi, pa je ukupni rizik srednji.

## Glavne pretnje

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 7,6 od 10 | Rečna poplava |  | Visok |
| 6,1 od 10 | Suša |  | Visok |
| 5,6 od 10 | Zemljotres |  | Srednji |

[Ispod je još 5 pretnji: epidemije (3,6 od 10), sukobi (1,3 od 10), priobalna poplava (0,0 od 10), cunami (0,0 od 10), vetar tropskih ciklona (0,0 od 10).](https://criora.com/sr/atlas/KAZ#threats)

Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.

Budućnost
:   [+4,6 °C do 2080. godine u odnosu na period 1970-2000, ako emisije nastave da rastu](https://criora.com/sr/atlas/KAZ#future)

Gradovi
:   [Almati, Šimkent](https://criora.com/sr/atlas/KAZ#cities)

Mapa opasnosti

[Mapa opasnosti: Rečne poplave: dubina vode pri poplavi kakva dolazi jednom u sto godina. Izvor: WRI Aqueduct Floods.](https://criora.com/sr/?lat=43.326936&lon=76.91309&layer=flood_riverine%3A%3Ainundation&band=1)

0  3 m

Rečne poplave: dubina vode pri poplavi kakva dolazi jednom u sto godina. Izvor: WRI Aqueduct Floods.

[Otvori veliku mapu](https://criora.com/sr/?lat=43.326936&lon=76.91309&layer=flood_riverine%3A%3Ainundation&band=1)

Još na mapi: [suše](https://criora.com/sr/?lat=43.326936&lon=76.91309&layer=aqueduct_water_stress%3A%3Adrr&band=1) · [zemljotresi](https://criora.com/sr/?lat=43.326936&lon=76.91309&layer=seismic_hazard%3A%3Apga_475&band=1) · [požari](https://criora.com/sr/?lat=43.326936&lon=76.91309&layer=burned_area%3A%3Aclimatology_22yr&band=1)

---

## Događaji uživo

Katastrofe koje još traju i zvanična upozorenja na snazi, prema službama koje ih prate.

Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.

[Otvori mapu uživo](https://criora.com/sr/?ref=atlas-pulse)

## Zašto je ocena 43

Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.

Za 5 godina Rizik

1. 60  Klima i energija   Visok    Poplave, suše, cikloni i epidemije, vrućina i hladnoća, energija i emisije.
2. 36  Priroda   0,0   Nizak    Voda, hrana, zdravlje, šume i kako će ih pogoditi klimatske promene; zemljotresi i cunamiji.
3. 17  Društvo   Slab    Siromaštvo, zdravlje, obrazovanje, nejednakost, sukobi i ljudi primorani da napuste dom.
4. 51  Rizik slabog upravljanja   Srednji    Koliko loše rade vlast, bolnice, veze, putevi i priprema za katastrofe.
5. 49  Rizik slabe adaptacije   +0,7   Srednji    Koliko privreda, vlast i društvo nisu spremni da ulažu u zaštitu od klimatskih promena.

## Koje još pretnje postoje?

Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 3,6 | Epidemije |  | Nizak |
| 1,3 | Sukobi |  | Slab |
| 0,0 | Priobalna poplava |  | Slab |
| 0,0 | Cunami |  | Slab |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona |  | Slab |

Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „bolesti koje prenose životinje” (6,9 od 10).

INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 2,9% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).

Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.

## El Ninjo

El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.

Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:

Januar-mart
:   Više padavina nego obično: 15 od 23 godine sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 8. Jasan znak.

„Više padavina nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u trećini sa najviše padavina. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.

Ovi redovi su prosek za zemlju. Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: nijedna nije pokazala jasan znak koji se u proseku ne vidi.

[Na koje još zemlje utiče El Ninjo](https://criora.com/sr/atlas/el-nino#KAZ)

## Klima do 2050. i 2080.

Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.

+4,6 °C

### Temperatura

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   +3,2 °C → +4,6 °C

Ako emisije prestanu da rastu
:   +2,7 °C → +3,0 °C

Najtopliji mesec: toplije za oko 5,3 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.

+41 mm

### Godišnje padavine

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   +36 mm → +41 mm

Ako emisije prestanu da rastu
:   +24 mm → +44 mm

Najsuvlji mesec: oko 1 mm više padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 310 mm, pa će porast do 2080. biti oko 13 % godišnje sume.

57%

### Teritorija pod visokim vodnim stresom

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   51% → 57%

Ako se emisije smanje
:   51% → 50%

Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 45%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.

0,7%

### Rečne poplave

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   0,6% → 0,7%

Ako emisije prestanu da rastu
:   0,5% → 0,8%

Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 0,9%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.

Klimatske zone zemlje

Scenario

Do 2080. godine 21% teritorije pomera se u suvlju, aridniju zonu.

Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.

Sada

Kontinentalna 42%

Suva 58%

2050

34%

Suva 65%

2080

23%

Suva 76%

Polarna: bez toplog godišnjeg dobaKontinentalna: hladne zimeUmereno topla: blage zimeSuva: malo padavina

Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.

### Nivo mora

Bez izlaza na more, nije primenljivo.

Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.

## Gradovi sa sopstvenom stranicom

Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.

- [Almati](https://criora.com/sr/atlas/KAZ/almaty)   · 2,04 mil. stanovnika   Zemljotresi: pustošni potresi na čvrstom tlu (0,78 g), na mekom jači. Jače nego u 99% velikih gradova sveta.
- [Šimkent](https://criora.com/sr/atlas/KAZ/shymkent)   · 1,2 mil. stanovnika   Vrućina: do 42,1 °C u 2025. godini. Više nego u 88% velikih gradova sveta.  Zemljotresi: veoma jaki potresi na čvrstom tlu (0,23 g), na mekom jači. Jače nego u 82% velikih gradova sveta.

g je ubrzanje Zemljine teže: od oko 0,1 g trese snažno i moguća su laka oštećenja zgrada.

## Proverite rizik na svojoj adresi

Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.

### Bilo koja adresa ili mesto

Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.

ili[izaberi tačku na mapi →](https://criora.com/sr/)

## Kazahstan u globalnom kontekstu

Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.

### Centralna Azija

1. mesto od 5, računajući od najbezbednije

1. [1KazahstanSrednji43](https://criora.com/sr/atlas/KAZ)
2. [2KirgistanSrednji45](https://criora.com/sr/atlas/KGZ)
3. [3UzbekistanSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/UZB)
4. [4TadžikistanSrednji53](https://criora.com/sr/atlas/TJK)
5. [5TurkmenistanSrednji54](https://criora.com/sr/atlas/TKM)

### Azija

20. mesto od 48, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 46

1. [16JordanSrednji42](https://criora.com/sr/atlas/JOR)
2. [17MongolijaSrednji42](https://criora.com/sr/atlas/MNG)
3. [18KuvajtSrednji43](https://criora.com/sr/atlas/KWT)
4. [19KinaSrednji43](https://criora.com/sr/atlas/CHN)
5. [20KazahstanSrednji43](https://criora.com/sr/atlas/KAZ)
6. [21JermenijaSrednji43](https://criora.com/sr/atlas/ARM)
7. [22Istočni TimorSrednji45](https://criora.com/sr/atlas/TLS)
8. [23Šri LankaSrednji45](https://criora.com/sr/atlas/LKA)
9. [24KirgistanSrednji45](https://criora.com/sr/atlas/KGZ)
10. [25TurskaSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/TUR)

### Viši srednji dohodak

26. mesto od 58, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 44

1. [22JordanSrednji42](https://criora.com/sr/atlas/JOR)
2. [23KubaSrednji42](https://criora.com/sr/atlas/CUB)
3. [24MongolijaSrednji42](https://criora.com/sr/atlas/MNG)
4. [25KinaSrednji43](https://criora.com/sr/atlas/CHN)
5. [26KazahstanSrednji43](https://criora.com/sr/atlas/KAZ)
6. [27ParagvajSrednji43](https://criora.com/sr/atlas/PRY)
7. [28JermenijaSrednji43](https://criora.com/sr/atlas/ARM)
8. [29AlbanijaSrednji44](https://criora.com/sr/atlas/ALB)
9. [30BrazilSrednji44](https://criora.com/sr/atlas/BRA)
10. [31MoldavijaSrednji44](https://criora.com/sr/atlas/MDA)

### Stavite dve zemlje jednu naspram druge

Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.

[Uporedi](https://criora.com/sr/atlas/compare?a=KAZ)

## Svi pokazatelji

Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.

Na primer, „Udeo obnovljive energije”: 2,00 % ukupne energije za 2021. godinu. To je rizik 97,9 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 75,3, pa je razlika u odnosu na svet +22,6.

Rizik najviše podižu: Udeo obnovljive energije (97,9); Udeo obnovljive električne energije (89,0); Indeks suše (SPEI) (85,2); najmanje: Uvoz energije (0,0); Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (0,0); Pristup čistim gorivima (5,8).

|  |  | Godina |  | U odnosu na svet | U odnosu na region |
| --- | --- | --- | --- | --- | --- |
| Udeo obnovljive energije  2,00 % ukupne energije | 2,00 % ukupne energije | 2021 | 97,9 | +22,6 | +7,3 |
| Udeo obnovljive električne energije  11,0 % ukupne proizvodnje | 11,0 % ukupne proizvodnje | 2021 | 89,0 | +14,0 | +4,1 |
| Indeks suše (SPEI)  -2,13 (ispod 0: suvlje nego obično) | -2,13 (ispod 0: suvlje nego obično) | 2023 | 85,2 | +72,5 | +54,7 |
| Rizik od rečnih poplava  7,6 od 10 | 7,6 od 10 | 2026 | 76,0 | +25,0 | +11,0 |
| Potrošnja energije po stanovniku  3.651 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 3.651 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 2023 | 71,8 | +16,7 | +15,8 |
| Emisije CO2 po stanovniku  12,6 t CO2e po stanovniku | 12,6 t CO2e po stanovniku | 2024 | 58,9 | +30,2 | +23,5 |
| Udeo uglja u električnoj energiji  58,4 % ukupne proizvodnje | 58,4 % ukupne proizvodnje | 2023 | 58,5 | +44,4 | +32,4 |
| Stepen-dani grejanja  4.424 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 4.424 stepen-dana | 2024 | 53,5 | +43,0 | +42,4 |
| Temperatura površine tla  17,2 °C  Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 17,2 °C | 2021 | 44,3 | -20,8 | -23,2 |
| Energetska intenzivnost  5,81 MJ po dolaru BDP-a | 5,81 MJ po dolaru BDP-a | 2021 | 27,1 | +9,6 | +8,2 |
| Zagađenje vazduha PM2,5  20,0 µg/m³ | 20,0 µg/m³ | 2020 | 17,1 | -0,3 | -6,7 |
| Stepen-dani hlađenja  567 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 567 stepen-dana | 2024 | 13,5 | -39,1 | -38,9 |
| Pristup čistim gorivima  94,2 % stanovništva | 94,2 % stanovništva | 2023 | 5,8 | -2,8 | -1,8 |
| Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C  0,03 dana | 0,03 dana | 2024 | 0,0 | -3,8 | -9,0 |
| Uvoz energije  neto izvoznik: proizvodi 119 % više nego što troši | neto izvoznik: proizvodi 119 % više nego što troši | 2023 | 0,0 | -43,8 | -46,8 |

Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2018-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.

O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka.  [Kako povezati asistenta](https://criora.com/sr/docs/references/api-and-agents)

## Za novinare i istraživače

Citiraj ovu stranicu

U jednom redu

```
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
```

APA

```
Criora. (2026). Kazahstan: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/KAZ
```

BibTeX

```
@misc{criora_atlas_KAZ_2026,
  author = {{Criora}},
  title = {Kazahstan: profil klimatskog rizika},
  year = {2026},
  url = {https://criora.com/sr/atlas/KAZ},
  urldate = {2026-11-13}
}
```

Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.

Ugradi na svoj sajt

Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.
