---
title: "Južna Koreja: klimatski rizik i karta opasnosti · Criora"
description: "Južna Koreja: rizik 32 od 100, nizak. Glavne pretnje: tropski cikloni, rečne i priobalne poplave. Na osnovu podataka Svetske banke, INFORM i ND-GAIN."
url: "https://criora.com/sr/atlas/KOR"
language: "sr"
---

# Južna Koreja Klimatski rizik i karta opasnosti

Južna Koreja: rizik 32 od 100, nizak.

Region
:   Azija

Podregion
:   Istočna Azija

Prihod
:   Visok

1. Slab
2. Nizak
3. Srednji
4. Visok
5. Opasan

Neke opasnosti su ovde jake, ali ocena uzima u obzir i koliko dobro se zemlja s njima nosi, pa je ukupni rizik nizak.

## Glavne pretnje

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 8,3 od 10 | Vetar tropskih ciklona |  | Opasan |
| 7,1 od 10 | Rečna poplava |  | Visok |
| 7,1 od 10 | Priobalna poplava |  | Visok |
| 6,9 od 10 | Zemljotres |  | Visok |

[Ispod su još 4 pretnje: cunami (5,6 od 10), epidemije (3,3 od 10), sukobi (2,1 od 10), suša (0,3 od 10).](https://criora.com/sr/atlas/KOR#threats)

Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.

Budućnost
:   [+4,0 °C do 2080. godine u odnosu na period 1970-2000, ako emisije nastave da rastu; nivo mora uz obalu +82 cm do 2100. godine u odnosu na period 1995-2014](https://criora.com/sr/atlas/KOR#future)

Gradovi
:   [Seul, Busan, Inčon i još 6](https://criora.com/sr/atlas/KOR#cities)

Mapa opasnosti

[Mapa opasnosti: Rečne poplave: dubina vode pri poplavi kakva dolazi jednom u sto godina. Izvor: WRI Aqueduct Floods.](https://criora.com/sr/?lat=37.568295&lon=126.997785&layer=flood_riverine%3A%3Ainundation&band=1)

0  3 m

Rečne poplave: dubina vode pri poplavi kakva dolazi jednom u sto godina. Izvor: WRI Aqueduct Floods.

Nisu prikazani jer ih mapa cele zemlje ne može pokazati: tropski cikloni.

[Otvori veliku mapu](https://criora.com/sr/?lat=37.568295&lon=126.997785&layer=flood_riverine%3A%3Ainundation&band=1)

Još na mapi: [zemljotresi](https://criora.com/sr/?lat=37.568295&lon=126.997785&layer=seismic_hazard%3A%3Apga_475&band=1)

---

## Događaji uživo

Katastrofe koje još traju i zvanična upozorenja na snazi, prema službama koje ih prate.

Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.

[Otvori mapu uživo](https://criora.com/sr/?ref=atlas-pulse)

## Zašto je ocena 32

Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.

Za 5 godina Rizik

1. 57  Klima i energija   Srednji    Poplave, suše, cikloni i epidemije, vrućina i hladnoća, energija i emisije.
2. 45  Priroda   -0,5   Srednji    Voda, hrana, zdravlje, šume i kako će ih pogoditi klimatske promene; zemljotresi i cunamiji.
3. 12  Društvo   Slab    Siromaštvo, zdravlje, obrazovanje, nejednakost, sukobi i ljudi primorani da napuste dom.
4. 19  Rizik slabog upravljanja   Slab    Koliko loše rade vlast, bolnice, veze, putevi i priprema za katastrofe.
5. 27  Rizik slabe adaptacije   -1,6   Nizak    Koliko privreda, vlast i društvo nisu spremni da ulažu u zaštitu od klimatskih promena.

## Koje još pretnje postoje?

Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 5,6 | Cunami |  | Srednji |
| 3,3 | Epidemije |  | Nizak |
| 2,1 | Sukobi |  | Nizak |
| 0,3 | Suša |  | Slab |

Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „denga” (6,6 od 10).

Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.

## El Ninjo

El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.

Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:

Novembar-januar
:   Toplije nego obično: 15 od 26 godina sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 9. Jasan znak.Više padavina nego obično: 13 od 26 godina sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 9. Slab znak, možda slučajnost.

„Toplije nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u najtoplijoj trećini. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.

Ovi redovi su prosek za zemlju. Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: nijedna nije pokazala jasan znak koji se u proseku ne vidi.

[Na koje još zemlje utiče El Ninjo](https://criora.com/sr/atlas/el-nino#KOR)

## Klima do 2050. i 2080.

Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.

+4,0 °C

### Temperatura

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   +2,9 °C → +4,0 °C

Ako emisije prestanu da rastu
:   +2,5 °C → +2,9 °C

Najtopliji mesec: toplije za oko 3,9 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.

+220 mm

### Godišnje padavine

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   +162 mm → +220 mm

Ako emisije prestanu da rastu
:   +141 mm → +108 mm

Najsuvlji mesec: oko 3 mm više padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 1.270 mm, pa će porast do 2080. biti oko 17 % godišnje sume.

9,4%

### Teritorija pod visokim vodnim stresom

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   4,5% → 9,4%

Ako se emisije smanje
:   9,4% → 9,4%

Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 20%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.

4,2%

### Rečne poplave

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   3,8% → 4,2%

Ako emisije prestanu da rastu
:   4,1% → 4,5%

Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 4,4%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.

Klimatske zone zemlje

Scenario

Do 2080. godine 62% teritorije pomera se u topliju klimatsku zonu.

Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.

Sada

Kontinentalna 75%

25%

2050

34%

Umereno topla 66%

2080

Umereno topla 87%

Kontinentalna: hladne zimeUmereno topla: blage zime

Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.

### Nivo mora

Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.

Busan · Kopno pod vodom 12%Dubina vode na mapi 0 m3 m[Otvori mapu uživo](https://criora.com/sr/?lat=35.097&lon=129.0081&view=1&layer=flood_coastal::inundation&band=5)[Natural Earth](https://www.naturalearthdata.com/)

#### Porast nivoa mora uz obalu

1995-201420502100

Ako emisije nastave da rastu
:   +0,24 m → +0,82 m

Ako emisije prestanu da rastu
:   +0,20 m → +0,56 m

#### Gradovi do kojih bi morska voda mogla da stigne

Kopno pod vodom

Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.

Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.

Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.

## Gradovi sa sopstvenom stranicom

Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.

- [Seul](https://criora.com/sr/atlas/KOR/seoul)   · 10 mil. stanovnika   Tropski cikloni: jednom u 100 godina vetar oko 137 km/h (kategorija 1). Jače nego u 90% velikih gradova sveta.  Obilne kiše: 21 dan sa 20 mm kiše ili više u 2025. godini. Više nego u 87% velikih gradova sveta.
- [Busan](https://criora.com/sr/atlas/KOR/busan)   · 3,48 mil. stanovnika   Tropski cikloni: jednom u 100 godina vetar oko 167 km/h (kategorija 2). Jače nego u 96% velikih gradova sveta.  Obilne kiše: 17 dana sa 20 mm kiše ili više u 2025. godini. Više nego u 77% velikih gradova sveta.
- [Inčon](https://criora.com/sr/atlas/KOR/incheon)   · 2,87 mil. stanovnika   Tropski cikloni: jednom u 100 godina vetar oko 137 km/h (kategorija 1). Jače nego u 90% velikih gradova sveta.  Obilne kiše: 18 dana sa 20 mm kiše ili više u 2025. godini. Više nego u 79% velikih gradova sveta.
- [Tegu](https://criora.com/sr/atlas/KOR/daegu)   · 2,18 mil. stanovnika
- [Tedžon](https://criora.com/sr/atlas/KOR/daejeon)   · 1,59 mil. stanovnika   Tropski cikloni: jednom u 100 godina vetar oko 145 km/h (kategorija 1). Jače nego u 92% velikih gradova sveta.  Obilne kiše: 19 dana sa 20 mm kiše ili više u 2025. godini. Više nego u 82% velikih gradova sveta.
- [Kvangdžu](https://criora.com/sr/atlas/KOR/gwangju)   · 1,54 mil. stanovnika   Tropski cikloni: jednom u 100 godina vetar oko 163 km/h (kategorija 2). Jače nego u 94% velikih gradova sveta.  Obilne kiše: 17 dana sa 20 mm kiše ili više u 2025. godini. Više nego u 77% velikih gradova sveta.
- [Suvon](https://criora.com/sr/atlas/KOR/suwon)   · 1,39 mil. stanovnika   Tropski cikloni: jednom u 100 godina vetar oko 137 km/h (kategorija 1). Jače nego u 90% velikih gradova sveta.  Obilne kiše: 20 dana sa 20 mm kiše ili više u 2025. godini. Više nego u 85% velikih gradova sveta.
- [Changwon](https://criora.com/sr/atlas/KOR/changwon)   · 1,06 mil. stanovnika   Rečne poplave: do 1,1 m vode u centru pri stogodišnjoj poplavi. Više nego u 96% velikih gradova sveta.  Tropski cikloni: jednom u 100 godina vetar oko 161 km/h (kategorija 2). Jače nego u 94% velikih gradova sveta.
- [Ulsan](https://criora.com/sr/atlas/KOR/ulsan)   · 916 hilj. stanovnika   Tropski cikloni: jednom u 100 godina vetar oko 161 km/h (kategorija 2). Jače nego u 94% velikih gradova sveta.

Tegu ni po jednoj opasnosti ne spada u gornju četvrtinu velikih gradova sveta.

## Proverite rizik na svojoj adresi

Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.

### Bilo koja adresa ili mesto

Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.

ili[izaberi tačku na mapi →](https://criora.com/sr/)

## Južna Koreja u globalnom kontekstu

Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.

### Istočna Azija

1. mesto od 5, računajući od najbezbednije

1. [1Južna KorejaNizak32](https://criora.com/sr/atlas/KOR)
2. [2JapanNizak36](https://criora.com/sr/atlas/JPN)
3. [3MongolijaSrednji42](https://criora.com/sr/atlas/MNG)
4. [4KinaSrednji43](https://criora.com/sr/atlas/CHN)
5. [5Severna KorejaSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/PRK)

### Azija

3. mesto od 48, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 46

1. [1SingapurNizak20](https://criora.com/sr/atlas/SGP)
2. [2IzraelNizak31](https://criora.com/sr/atlas/ISR)
3. [3Južna KorejaNizak32](https://criora.com/sr/atlas/KOR)
4. [4Ujedinjeni Arapski EmiratiNizak32](https://criora.com/sr/atlas/ARE)
5. [5KatarNizak32](https://criora.com/sr/atlas/QAT)
6. [6KiparNizak35](https://criora.com/sr/atlas/CYP)
7. [7JapanNizak36](https://criora.com/sr/atlas/JPN)
8. [8MaldiviNizak36](https://criora.com/sr/atlas/MDV)
9. [9BahreinNizak36](https://criora.com/sr/atlas/BHR)
10. [10BrunejNizak36](https://criora.com/sr/atlas/BRN)

### Visok dohodak

23. mesto od 64, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34

1. [19AustrijaNizak31](https://criora.com/sr/atlas/AUT)
2. [20IzraelNizak31](https://criora.com/sr/atlas/ISR)
3. [21EstonijaNizak32](https://criora.com/sr/atlas/EST)
4. [22SejšeliNizak32](https://criora.com/sr/atlas/SYC)
5. [23Južna KorejaNizak32](https://criora.com/sr/atlas/KOR)
6. [24NemačkaNizak32](https://criora.com/sr/atlas/DEU)
7. [25Ujedinjeni Arapski EmiratiNizak32](https://criora.com/sr/atlas/ARE)
8. [26KatarNizak32](https://criora.com/sr/atlas/QAT)
9. [27PortugalijaNizak32](https://criora.com/sr/atlas/PRT)
10. [28SlovenijaNizak33](https://criora.com/sr/atlas/SVN)

### Stavite dve zemlje jednu naspram druge

Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.

[Uporedi](https://criora.com/sr/atlas/compare?a=KOR)

## Svi pokazatelji

Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.

Na primer, „Udeo obnovljive energije”: 3,60 % ukupne energije za 2021. godinu. To je rizik 96,3 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 75,3, pa je razlika u odnosu na svet +21,0.

Rizik najviše podižu: Udeo obnovljive energije (96,3); Udeo obnovljive električne energije (93,4); Uvoz energije (84,6); najmanje: Pristup čistim gorivima (0,0); Indeks suše (SPEI) (0,0); Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (3,6).

|  |  | Godina |  | U odnosu na svet | U odnosu na region |
| --- | --- | --- | --- | --- | --- |
| Udeo obnovljive energije  3,60 % ukupne energije | 3,60 % ukupne energije | 2021 | 96,3 | +21,0 | +5,7 |
| Udeo obnovljive električne energije  6,59 % ukupne proizvodnje | 6,59 % ukupne proizvodnje | 2021 | 93,4 | +18,5 | +8,5 |
| Uvoz energije  84,6 % potrošnje energije | 84,6 % potrošnje energije | 2023 | 84,6 | +40,8 | +37,8 |
| Potrošnja energije po stanovniku  5.439 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 5.439 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 2024 | 79,0 | +13,1 | +12,5 |
| Rizik od rečnih poplava  7,1 od 10 | 7,1 od 10 | 2026 | 71,0 | +20,0 | +6,0 |
| Emisije CO2 po stanovniku  11,4 t CO2e po stanovniku | 11,4 t CO2e po stanovniku | 2024 | 56,8 | +28,1 | +21,4 |
| Temperatura površine tla  16,4 °C  Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 16,4 °C | 2021 | 42,6 | -22,4 | -24,9 |
| Zaštita obale prirodnim staništima  63,7 od 100 | 63,7 od 100 | 2025 | 36,3 | +12,5 | +11,9 |
| Udeo uglja u električnoj energiji  32,6 % ukupne proizvodnje | 32,6 % ukupne proizvodnje | 2024 | 32,7 | +26,7 | +1,3 |
| Stepen-dani grejanja  2.367 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 2.367 stepen-dana | 2024 | 28,6 | +18,1 | +17,5 |
| Zagađenje vazduha PM2,5  25,9 µg/m³ | 25,9 µg/m³ | 2020 | 23,8 | +6,4 | 0,0 |
| Energetska intenzivnost  5,11 MJ po dolaru BDP-a | 5,11 MJ po dolaru BDP-a | 2022 | 23,2 | +9,4 | +9,6 |
| Stepen-dani hlađenja  869 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 869 stepen-dana | 2024 | 20,7 | -31,8 | -31,7 |
| Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C  5,69 dana | 5,69 dana | 2024 | 3,6 | -0,2 | -5,4 |
| Indeks suše (SPEI)  1,10 (ispod 0: suvlje nego obično) | 1,10 (ispod 0: suvlje nego obično) | 2023 | 0,0 | -12,7 | -30,6 |
| Pristup čistim gorivima  100 % stanovništva | 100 % stanovništva | 2023 | 0,0 | -8,6 | -7,6 |

Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2020-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.

O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka.  [Kako povezati asistenta](https://criora.com/sr/docs/references/api-and-agents)

## Za novinare i istraživače

Citiraj ovu stranicu

U jednom redu

```
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
```

APA

```
Criora. (2026). Južna Koreja: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/KOR
```

BibTeX

```
@misc{criora_atlas_KOR_2026,
  author = {{Criora}},
  title = {Južna Koreja: profil klimatskog rizika},
  year = {2026},
  url = {https://criora.com/sr/atlas/KOR},
  urldate = {2026-11-13}
}
```

Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.

Ugradi na svoj sajt

Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.
