---
title: "Libija: klimatski rizik i karta opasnosti · Criora"
description: "Libija: rizik 50 od 100, srednji. Glavne pretnje: priobalne poplave i cunamiji. Na osnovu podataka Svetske banke, INFORM i ND-GAIN."
url: "https://criora.com/sr/atlas/LBY"
language: "sr"
---

# Libija Klimatski rizik i karta opasnosti

Libija: rizik 50 od 100, srednji.

Region
:   Afrika

Podregion
:   Severna Afrika

Prihod
:   Viši srednji

1. Slab
2. Nizak
3. Srednji
4. Visok
5. Opasan

## Glavne pretnje

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 5,4 od 10 | Priobalna poplava |  | Srednji |
| 5,4 od 10 | Cunami |  | Srednji |
| 5,0 od 10 | Suša |  | Srednji |

[Ispod je još 5 pretnji: sukobi (6,4 od 10), epidemije (3,3 od 10), zemljotres (1,4 od 10), rečna poplava (0,6 od 10), vetar tropskih ciklona (0,0 od 10).](https://criora.com/sr/atlas/LBY#threats)

Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.

Budućnost
:   [+3,8 °C do 2080. godine u odnosu na period 1970-2000, ako emisije nastave da rastu; nivo mora uz obalu +77 cm do 2100. godine u odnosu na period 1995-2014](https://criora.com/sr/atlas/LBY#future)

Gradovi
:   [Tripoli, Bengazi](https://criora.com/sr/atlas/LBY#cities)

Mapa opasnosti

[Mapa opasnosti: Suše: rizik od suše u svakom kraju, od niskog do izuzetno visokog. Izvor: WRI Aqueduct.](https://criora.com/sr/?lat=32.8925&lon=13.180012&layer=aqueduct_water_stress%3A%3Adrr&band=1)

Nizak  Nizak-Srednji  Srednji-Visok  Visok  Izuzetno visok

Suše: rizik od suše u svakom kraju, od niskog do izuzetno visokog. Izvor: WRI Aqueduct.

Nisu prikazani jer ih mapa cele zemlje ne može pokazati: priobalne poplave, cunamiji.

[Otvori veliku mapu](https://criora.com/sr/?lat=32.8925&lon=13.180012&layer=aqueduct_water_stress%3A%3Adrr&band=1)

---

## Događaji uživo

Katastrofe koje još traju i zvanična upozorenja na snazi, prema službama koje ih prate.

Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.

[Otvori mapu uživo](https://criora.com/sr/?ref=atlas-pulse)

## Zašto je ocena 50

Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.

Za 5 godina Rizik

1. 25  Klima i energija   Nizak    Poplave, suše, cikloni i epidemije, vrućina i hladnoća, energija i emisije.
2. 52  Priroda   -0,4   Srednji    Voda, hrana, zdravlje, šume i kako će ih pogoditi klimatske promene; zemljotresi i cunamiji.
3. 41  Društvo   Srednji    Siromaštvo, zdravlje, obrazovanje, nejednakost, sukobi i ljudi primorani da napuste dom.
4. 63  Rizik slabog upravljanja   Visok    Koliko loše rade vlast, bolnice, veze, putevi i priprema za katastrofe.
5. 69  Rizik slabe adaptacije   -1,0   Visok    Koliko privreda, vlast i društvo nisu spremni da ulažu u zaštitu od klimatskih promena.

## Koje još pretnje postoje?

Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 6,4 | Sukobi |  | Visok |
| 3,3 | Epidemije |  | Nizak |
| 1,4 | Zemljotres |  | Slab |
| 0,6 | Rečna poplava |  | Slab |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona |  | Slab |

Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „denga” (4,6 od 10).

Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.

## El Ninjo

El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.

Prošle epizode El Ninja nisu ostavile jasan trag u vremenu ove zemlje od novembra do maja.

Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: ni tamo se u tim mesecima nije pokazao jasan znak.

Svaka prošla epizoda El Ninja računa se jednako, slaba ili jaka, pa jak El Ninjo može doneti ono što ovaj prosek ne pokazuje.

[Na koje zemlje utiče El Ninjo](https://criora.com/sr/atlas/el-nino#LBY)

## Klima do 2050. i 2080.

Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.

+3,8 °C

### Temperatura

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   +3,0 °C → +3,8 °C

Ako emisije prestanu da rastu
:   +2,1 °C → +2,5 °C

Najtopliji mesec: toplije za oko 4,8 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.

-6 mm

### Godišnje padavine

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   -6 mm → -6 mm

Ako emisije prestanu da rastu
:   -3 mm → -4 mm

Najsuvlji mesec: do 2080. otprilike iste padavine, čak i ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 20 mm, pa će do 2080. padavina biti manje za oko 35 % godišnje sume.

97%

### Teritorija pod visokim vodnim stresom

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   97% → 97%

Ako se emisije smanje
:   92% → 96%

Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 95%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.

Klimatske zone zemlje

Scenario

Klimatske zone ostaju uglavnom iste do 2080.

Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.

Sada

Suva 100%

2050

Suva 100%

2080

Suva 100%

Umereno topla: blage zimeSuva: malo padavina

Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.

### Nivo mora

Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.

Zuara · Kopno pod vodom 8,5%Dubina vode na mapi 0 m3 m[Otvori mapu uživo](https://criora.com/sr/?lat=32.9344&lon=12.0791&view=1&layer=flood_coastal::inundation&band=5)[Natural Earth](https://www.naturalearthdata.com/)

#### Porast nivoa mora uz obalu

1995-201420502100

Ako emisije nastave da rastu
:   +0,25 m → +0,77 m

Ako emisije prestanu da rastu
:   +0,22 m → +0,55 m

#### Gradovi do kojih bi morska voda mogla da stigne

Kopno pod vodom

Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.

Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.

Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.

## Gradovi sa sopstvenom stranicom

Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.

- [Tripoli](https://criora.com/sr/atlas/LBY/tripoli)   · 1,2 mil. stanovnika   Zemljotresi: jaki potresi na čvrstom tlu (0,11 g), na mekom jači. Jače nego u 65% velikih gradova sveta.
- [Bengazi](https://criora.com/sr/atlas/LBY/benghazi)   · 882 hilj. stanovnika   Zemljotresi: jaki potresi na čvrstom tlu (0,1 g), na mekom jači. Jače nego u 64% velikih gradova sveta.

g je ubrzanje Zemljine teže: od oko 0,1 g trese snažno i moguća su laka oštećenja zgrada.

## Proverite rizik na svojoj adresi

Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.

### Bilo koja adresa ili mesto

Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.

ili[izaberi tačku na mapi →](https://criora.com/sr/)

## Libija u globalnom kontekstu

Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.

### Severna Afrika

4. mesto od 6, računajući od najbezbednije

1. [1TunisSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/TUN)
2. [2MarokoSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/MAR)
3. [3AlžirSrednji49](https://criora.com/sr/atlas/DZA)
4. [4LibijaSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/LBY)
5. [5EgipatSrednji57](https://criora.com/sr/atlas/EGY)
6. [6SudanVisok62](https://criora.com/sr/atlas/SDN)

### Afrika

20. mesto od 54, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 51

1. [16Ekvatorijalna GvinejaSrednji47](https://criora.com/sr/atlas/GNQ)
2. [17TogoSrednji48](https://criora.com/sr/atlas/TGO)
3. [18AlžirSrednji49](https://criora.com/sr/atlas/DZA)
4. [19TanzanijaSrednji49](https://criora.com/sr/atlas/TZA)
5. [20LibijaSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/LBY)
6. [21AngolaSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/AGO)
7. [22SenegalSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/SEN)
8. [23DžibutiSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/DJI)
9. [24Gvineja-BisaoSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/GNB)
10. [25ZimbabveSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/ZWE)

### Viši srednji dohodak

47. mesto od 58, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 44

1. [43Bosna i HercegovinaSrednji47](https://criora.com/sr/atlas/BIH)
2. [44VijetnamSrednji49](https://criora.com/sr/atlas/VNM)
3. [45AlžirSrednji49](https://criora.com/sr/atlas/DZA)
4. [46TajlandSrednji49](https://criora.com/sr/atlas/THA)
5. [47LibijaSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/LBY)
6. [48SalvadorSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/SLV)
7. [49KolumbijaSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/COL)
8. [50PeruSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/PER)
9. [51EkvadorSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/ECU)
10. [52MeksikoSrednji52](https://criora.com/sr/atlas/MEX)

### Stavite dve zemlje jednu naspram druge

Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.

[Uporedi](https://criora.com/sr/atlas/compare?a=LBY)

## Svi pokazatelji

Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.

Na primer, „Udeo obnovljive električne energije”: 0,02 % ukupne proizvodnje za 2021. godinu. To je rizik 100,0 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 75,0, pa je razlika u odnosu na svet +25,0.

Rizik najviše podižu: Udeo obnovljive električne energije (100,0); Udeo obnovljive energije (96,8); Temperatura površine tla (84,3); najmanje: Uvoz energije (0,0); Udeo uglja u električnoj energiji (0,0); Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (1,0).

|  |  | Godina |  | U odnosu na svet | U odnosu na region |
| --- | --- | --- | --- | --- | --- |
| Udeo obnovljive električne energije  0,02 % ukupne proizvodnje | 0,02 % ukupne proizvodnje | 2021 | 100,0 | +25,0 | +25,3 |
| Udeo obnovljive energije  3,10 % ukupne energije | 3,10 % ukupne energije | 2021 | 96,8 | +21,5 | +66,6 |
| Temperatura površine tla  36,7 °C  Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 36,7 °C | 2021 | 84,3 | +19,3 | +10,3 |
| Potrošnja energije po stanovniku  2.662 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 2.662 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 2023 | 66,0 | +10,9 | +32,2 |
| Stepen-dani hlađenja  2.530 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 2.530 stepen-dana | 2024 | 60,2 | +7,7 | -5,7 |
| Indeks suše (SPEI)  -1,49 (ispod 0: suvlje nego obično) | -1,49 (ispod 0: suvlje nego obično) | 2023 | 59,4 | +46,7 | +40,2 |
| Emisije CO2 po stanovniku  8,66 t CO2e po stanovniku | 8,66 t CO2e po stanovniku | 2024 | 51,2 | +22,5 | +42,3 |
| Zaštita obale prirodnim staništima  64,1 od 100 | 64,1 od 100 | 2025 | 35,9 | +12,1 | +22,5 |
| Zagađenje vazduha PM2,5  33,0 µg/m³ | 33,0 µg/m³ | 2020 | 31,8 | +14,4 | +2,3 |
| Energetska intenzivnost  5,26 MJ po dolaru BDP-a | 5,26 MJ po dolaru BDP-a | 2021 | 24,0 | +6,5 | +0,4 |
| Rizik od rečnih poplava  0,6 od 10 | 0,6 od 10 | 2026 | 6,0 | -45,0 | -41,5 |
| Stepen-dani grejanja  479 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 479 stepen-dana | 2024 | 5,8 | -4,7 | +5,0 |
| Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C  1,63 dana | 1,63 dana | 2024 | 1,0 | -2,8 | -4,3 |
| Udeo uglja u električnoj energiji  0 % ukupne proizvodnje | 0 % ukupne proizvodnje | 2021 | 0,0 | 0,0 | 0,0 |
| Uvoz energije  neto izvoznik: proizvodi 250 % više nego što troši | neto izvoznik: proizvodi 250 % više nego što troši | 2022 | 0,0 | -27,7 | -9,4 |

Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2020-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.

O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka.  [Kako povezati asistenta](https://criora.com/sr/docs/references/api-and-agents)

## Za novinare i istraživače

Citiraj ovu stranicu

U jednom redu

```
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
```

APA

```
Criora. (2026). Libija: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/LBY
```

BibTeX

```
@misc{criora_atlas_LBY_2026,
  author = {{Criora}},
  title = {Libija: profil klimatskog rizika},
  year = {2026},
  url = {https://criora.com/sr/atlas/LBY},
  urldate = {2026-11-13}
}
```

Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.

Ugradi na svoj sajt

Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.
