---
title: "Maroko: klimatski rizik i karta opasnosti · Criora"
description: "Maroko: rizik 46 od 100, srednji. Glavne pretnje: suše, rečne i priobalne poplave. Na osnovu podataka Svetske banke, INFORM i ND-GAIN."
url: "https://criora.com/sr/atlas/MAR"
language: "sr"
---

# Maroko Klimatski rizik i karta opasnosti

Maroko: rizik 46 od 100, srednji.

Region
:   Afrika

Podregion
:   Severna Afrika

Prihod
:   Niži srednji

1. Slab
2. Nizak
3. Srednji
4. Visok
5. Opasan

Neke opasnosti su ovde jake, ali ocena uzima u obzir i koliko dobro se zemlja s njima nosi, pa je ukupni rizik srednji.

## Glavne pretnje

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 6,4 od 10 | Suša |  | Visok |
| 5,0 od 10 | Rečna poplava |  | Srednji |
| 5,0 od 10 | Priobalna poplava |  | Srednji |
| 4,5 od 10 | Cunami |  | Srednji |

[Ispod su još 4 pretnje: sukobi (5,6 od 10), zemljotres (4,4 od 10), epidemije (3,5 od 10), vetar tropskih ciklona (0,0 od 10).](https://criora.com/sr/atlas/MAR#threats)

Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.

Budućnost
:   [+3,6 °C do 2080. godine u odnosu na period 1970-2000, ako emisije nastave da rastu; nivo mora uz obalu +81 cm do 2100. godine u odnosu na period 1995-2014](https://criora.com/sr/atlas/MAR#future)

Gradovi
:   [Kazablanka, Rabat, Tanger i još 1](https://criora.com/sr/atlas/MAR#cities)

Mapa opasnosti

[Mapa opasnosti: Suše: rizik od suše u svakom kraju, od niskog do izuzetno visokog. Izvor: WRI Aqueduct.](https://criora.com/sr/?lat=33.601922&lon=-7.618313&layer=aqueduct_water_stress%3A%3Adrr&band=1)

Nizak  Nizak-Srednji  Srednji-Visok  Visok  Izuzetno visok

Suše: rizik od suše u svakom kraju, od niskog do izuzetno visokog. Izvor: WRI Aqueduct.

[Otvori veliku mapu](https://criora.com/sr/?lat=33.601922&lon=-7.618313&layer=aqueduct_water_stress%3A%3Adrr&band=1)

Još na mapi: [rečne poplave](https://criora.com/sr/?lat=33.601922&lon=-7.618313&layer=flood_riverine%3A%3Ainundation&band=1) · [zemljotresi](https://criora.com/sr/?lat=33.601922&lon=-7.618313&layer=seismic_hazard%3A%3Apga_475&band=1)

---

## Događaji uživo

Katastrofe koje još traju i zvanična upozorenja na snazi, prema službama koje ih prate.

Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.

[Otvori mapu uživo](https://criora.com/sr/?ref=atlas-pulse)

## Zašto je ocena 46

Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.

Za 5 godina Rizik

1. 46  Klima i energija   Srednji    Poplave, suše, cikloni i epidemije, vrućina i hladnoća, energija i emisije.
2. 43  Priroda   -0,3   Srednji    Voda, hrana, zdravlje, šume i kako će ih pogoditi klimatske promene; zemljotresi i cunamiji.
3. 33  Društvo   Nizak    Siromaštvo, zdravlje, obrazovanje, nejednakost, sukobi i ljudi primorani da napuste dom.
4. 50  Rizik slabog upravljanja   Srednji    Koliko loše rade vlast, bolnice, veze, putevi i priprema za katastrofe.
5. 57  Rizik slabe adaptacije   +1,2   Srednji    Koliko privreda, vlast i društvo nisu spremni da ulažu u zaštitu od klimatskih promena.

## Koje još pretnje postoje?

Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 5,6 | Sukobi |  | Srednji |
| 4,4 | Zemljotres |  | Srednji |
| 3,5 | Epidemije |  | Nizak |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona |  | Slab |

Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „denga” (4,7 od 10).

Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.

## El Ninjo

El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.

Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:

Januar-mart
:   Toplije nego obično: 12 od 23 godine sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 8. Slab znak, možda slučajnost.

„Toplije nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u najtoplijoj trećini. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.

Ovi redovi su prosek za zemlju. Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: nijedna nije pokazala jasan znak koji se u proseku ne vidi.

[Na koje još zemlje utiče El Ninjo](https://criora.com/sr/atlas/el-nino#MAR)

## Klima do 2050. i 2080.

Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.

+3,6 °C

### Temperatura

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   +2,7 °C → +3,6 °C

Ako emisije prestanu da rastu
:   +2,0 °C → +2,5 °C

Najtopliji mesec: toplije za oko 4,7 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.

-61 mm

### Godišnje padavine

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   -39 mm → -61 mm

Ako emisije prestanu da rastu
:   -18 mm → -39 mm

Najsuvlji mesec: oko 1 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 210 mm, pa će do 2080. padavina biti manje za oko 29 % godišnje sume.

87%

### Teritorija pod visokim vodnim stresom

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   79% → 87%

Ako se emisije smanje
:   70% → 78%

Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 66%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.

0,3%

### Rečne poplave

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   0,4% → 0,3%

Ako emisije prestanu da rastu
:   0,4% → 0,3%

Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 0,9%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.

Klimatske zone zemlje

Scenario

Do 2080. godine 14% teritorije pomera se u suvlju, aridniju zonu.

Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.

Sada

20%

Suva 79%

2050

13%

Suva 87%

2080

Suva 92%

Kontinentalna: hladne zimeUmereno topla: blage zimeSuva: malo padavina

Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.

### Nivo mora

Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.

Dahla · Kopno pod vodom 3,6%Dubina vode na mapi 0 m3 m[Otvori mapu uživo](https://criora.com/sr/?lat=23.7141&lon=-15.9368&view=1&layer=flood_coastal::inundation&band=5)[Natural Earth](https://www.naturalearthdata.com/)

#### Porast nivoa mora uz obalu

1995-201420502100

Ako emisije nastave da rastu
:   +0,26 m → +0,81 m

Ako emisije prestanu da rastu
:   +0,23 m → +0,59 m

#### Gradovi do kojih bi morska voda mogla da stigne

Kopno pod vodom

Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.

Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.

Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.

## Gradovi sa sopstvenom stranicom

Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.

- [Kazablanka](https://criora.com/sr/atlas/MAR/casablanca)   · 4,01 mil. stanovnika   Vrućina: do 41,3 °C u 2025. godini. Više nego u 86% velikih gradova sveta.
- [Rabat](https://criora.com/sr/atlas/MAR/rabat)   · 2,02 mil. stanovnika
- [Tanger](https://criora.com/sr/atlas/MAR/tangier)   · 1,38 mil. stanovnika
- [Fes](https://criora.com/sr/atlas/MAR/fes)   · 1,34 mil. stanovnika   Vrućina: do 41,4 °C u 2025. godini. Više nego u 87% velikih gradova sveta.

Rabat i Tanger ni po jednoj opasnosti ne spadaju u gornju četvrtinu velikih gradova sveta.

## Proverite rizik na svojoj adresi

Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.

### Bilo koja adresa ili mesto

Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.

ili[izaberi tačku na mapi →](https://criora.com/sr/)

## Maroko u globalnom kontekstu

Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.

### Severna Afrika

2. mesto od 6, računajući od najbezbednije

1. [1TunisSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/TUN)
2. [2MarokoSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/MAR)
3. [3AlžirSrednji49](https://criora.com/sr/atlas/DZA)
4. [4LibijaSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/LBY)
5. [5EgipatSrednji57](https://criora.com/sr/atlas/EGY)
6. [6SudanVisok62](https://criora.com/sr/atlas/SDN)

### Afrika

14. mesto od 54, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 51

1. [10GanaSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/GHA)
2. [11NamibijaSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/NAM)
3. [12TunisSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/TUN)
4. [13Komorska OstrvaSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/COM)
5. [14MarokoSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/MAR)
6. [15LesotoSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/LSO)
7. [16Ekvatorijalna GvinejaSrednji47](https://criora.com/sr/atlas/GNQ)
8. [17TogoSrednji48](https://criora.com/sr/atlas/TGO)
9. [18AlžirSrednji49](https://criora.com/sr/atlas/DZA)
10. [19TanzanijaSrednji49](https://criora.com/sr/atlas/TZA)

### Niži srednji dohodak

12. mesto od 47, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 50

1. [8VanuatuSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/VUT)
2. [9NamibijaSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/NAM)
3. [10TunisSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/TUN)
4. [11Komorska OstrvaSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/COM)
5. [12MarokoSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/MAR)
6. [13LesotoSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/LSO)
7. [14Solomonska OstrvaSrednji47](https://criora.com/sr/atlas/SLB)
8. [15TogoSrednji48](https://criora.com/sr/atlas/TGO)
9. [16TanzanijaSrednji49](https://criora.com/sr/atlas/TZA)
10. [17LibanSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/LBN)

### Stavite dve zemlje jednu naspram druge

Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.

[Uporedi](https://criora.com/sr/atlas/compare?a=MAR)

## Svi pokazatelji

Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.

Na primer, „Uvoz energije”: 93,6 % potrošnje energije za 2023. godinu. To je rizik 93,6 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 43,8, pa je razlika u odnosu na svet +49,8.

Rizik najviše podižu: Uvoz energije (93,6); Indeks suše (SPEI) (89,0); Udeo obnovljive energije (88,7); najmanje: Zaštita obale prirodnim staništima (0,0); Pristup čistim gorivima (1,9); Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (2,2).

|  |  | Godina |  | U odnosu na svet | U odnosu na region |
| --- | --- | --- | --- | --- | --- |
| Uvoz energije  93,6 % potrošnje energije | 93,6 % potrošnje energije | 2023 | 93,6 | +49,8 | +72,3 |
| Indeks suše (SPEI)  -2,22 (ispod 0: suvlje nego obično) | -2,22 (ispod 0: suvlje nego obično) | 2023 | 89,0 | +76,3 | +69,8 |
| Udeo obnovljive energije  10,9 % ukupne energije | 10,9 % ukupne energije | 2021 | 88,7 | +13,4 | +58,5 |
| Udeo obnovljive električne energije  19,3 % ukupne proizvodnje | 19,3 % ukupne proizvodnje | 2021 | 80,7 | +5,8 | +6,0 |
| Temperatura površine tla  31,6 °C  Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 31,6 °C | 2021 | 73,9 | +8,9 | 0,0 |
| Udeo uglja u električnoj energiji  62,1 % ukupne proizvodnje | 62,1 % ukupne proizvodnje | 2023 | 62,2 | +48,1 | +43,9 |
| Rizik od rečnih poplava  5,0 od 10 | 5,0 od 10 | 2026 | 50,0 | -1,0 | +2,5 |
| Potrošnja energije po stanovniku  601 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 601 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 2023 | 39,1 | -16,0 | +5,3 |
| Stepen-dani hlađenja  1.348 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 1.348 stepen-dana | 2024 | 32,0 | -20,5 | -33,9 |
| Emisije CO2 po stanovniku  1,84 t CO2e po stanovniku | 1,84 t CO2e po stanovniku | 2024 | 23,5 | -5,2 | +14,6 |
| Zagađenje vazduha PM2,5  21,3 µg/m³ | 21,3 µg/m³ | 2020 | 18,6 | +1,2 | -11,0 |
| Energetska intenzivnost  3,05 MJ po dolaru BDP-a | 3,05 MJ po dolaru BDP-a | 2022 | 11,7 | -2,1 | -8,8 |
| Stepen-dani grejanja  754 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 754 stepen-dana | 2024 | 9,1 | -1,4 | +8,3 |
| Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C  3,45 dana | 3,45 dana | 2024 | 2,2 | -1,6 | -3,1 |
| Pristup čistim gorivima  98,1 % stanovništva | 98,1 % stanovništva | 2023 | 1,9 | -6,7 | -84,9 |
| Zaštita obale prirodnim staništima  100 od 100 | 100 od 100 | 2025 | 0,0 | -23,8 | -13,4 |

Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2018-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.

O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka.  [Kako povezati asistenta](https://criora.com/sr/docs/references/api-and-agents)

## Za novinare i istraživače

Citiraj ovu stranicu

U jednom redu

```
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
```

APA

```
Criora. (2026). Maroko: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/MAR
```

BibTeX

```
@misc{criora_atlas_MAR_2026,
  author = {{Criora}},
  title = {Maroko: profil klimatskog rizika},
  year = {2026},
  url = {https://criora.com/sr/atlas/MAR},
  urldate = {2026-11-13}
}
```

Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.

Ugradi na svoj sajt

Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.
