---
title: "Monako: klimatski rizik i karta opasnosti · Criora"
description: "Monako: rizik 26 od 100, nizak. Rizik je porastao za pet godina. Na osnovu podataka Svetske banke, INFORM i ND-GAIN."
url: "https://criora.com/sr/atlas/MCO"
language: "sr"
---

# Monako Klimatski rizik i karta opasnosti

Monako: rizik 26 od 100, nizak.

Region
:   Evropa

Podregion
:   Zapadna Evropa

Prihod
:   Visok

1. Slab
2. Nizak
3. Srednji
4. Visok
5. Opasan

## Glavne pretnje

Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.

Budućnost
:   [+3,3 °C do 2080. godine u odnosu na period 1970-2000, ako emisije nastave da rastu; nivo mora uz obalu +74 cm do 2100. godine u odnosu na period 1995-2014](https://criora.com/sr/atlas/MCO#future)

Gradovi
:   Nema grada sa milion stanovnika

Mapa opasnosti

[Mapa opasnosti: Porast nivoa mora: koliko će more 2050. stajati više nego 1995-2014. ako emisije prestanu da rastu, prema medijani IPCC AR6.](https://criora.com/sr/?lat=43.748537356855316&lon=7.4082030000000145&layer=slr_projections%3A%3Aprojections&band=2)

0  100 cm

Porast nivoa mora: koliko će more 2050. stajati više nego 1995-2014. ako emisije prestanu da rastu, prema medijani IPCC AR6.

[Otvori veliku mapu](https://criora.com/sr/?lat=43.748537356855316&lon=7.4082030000000145&layer=slr_projections%3A%3Aprojections&band=2)

---

## Događaji uživo

Katastrofe koje još traju i zvanična upozorenja na snazi, prema službama koje ih prate.

Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.

[Otvori mapu uživo](https://criora.com/sr/?ref=atlas-pulse)

## Zašto je ocena 26

Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.

Za 5 godina Rizik

1. 13  Klima i energija   Slab    Poplave, suše, cikloni i epidemije, vrućina i hladnoća, energija i emisije.
2. 38  Priroda   -1,3   Nizak    Voda, hrana, zdravlje, šume i kako će ih pogoditi klimatske promene; zemljotresi i cunamiji.
3. 27  Društvo   Nizak    Siromaštvo, zdravlje, obrazovanje, nejednakost, sukobi i ljudi primorani da napuste dom.
4. 24  Rizik slabog upravljanja   Nizak    Koliko loše rade vlast, bolnice, veze, putevi i priprema za katastrofe.
5. 29  Rizik slabe adaptacije   +6,3   Nizak    Koliko privreda, vlast i društvo nisu spremni da ulažu u zaštitu od klimatskih promena.

## El Ninjo

El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.

Prošle epizode El Ninja nisu ostavile jasan trag u vremenu ove zemlje od novembra do maja.

Svaka prošla epizoda El Ninja računa se jednako, slaba ili jaka, pa jak El Ninjo može doneti ono što ovaj prosek ne pokazuje.

[Na koje zemlje utiče El Ninjo](https://criora.com/sr/atlas/el-nino#MCO)

## Klima do 2050. i 2080.

Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.

+3,3 °C

### Temperatura

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   +2,8 °C → +3,3 °C

Ako emisije prestanu da rastu
:   +2,0 °C → +2,4 °C

Najtopliji mesec: toplije za oko 5,7 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.

-51 mm

### Godišnje padavine

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   +7 mm → -51 mm

Ako emisije prestanu da rastu
:   +18 mm → -63 mm

Najsuvlji mesec: oko 8 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 880 mm, pa će do 2080. padavina biti manje za oko 6 % godišnje sume.

100%

### Teritorija pod visokim vodnim stresom

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   100% → 100%

Ako se emisije smanje
:   100% → 100%

Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 100%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.

Klimatske zone zemlje

Scenario

Klimatske zone ostaju uglavnom iste do 2080.

Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.

Sada

Umereno topla 100%

2050

Umereno topla 100%

2080

Umereno topla 100%

Umereno topla: blage zime

Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.

### Nivo mora

#### Porast nivoa mora uz obalu

1995-201420502100

Ako emisije nastave da rastu
:   +0,24 m → +0,74 m

Ako emisije prestanu da rastu
:   +0,21 m → +0,55 m

Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.

Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.

## Proverite rizik na svojoj adresi

Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.

### Bilo koja adresa ili mesto

Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.

ili[izaberi tačku na mapi →](https://criora.com/sr/)

## Monako u globalnom kontekstu

Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.

### Zapadna Evropa

2. mesto od 9, računajući od najbezbednije

1. [1LihtenštajnNizak23](https://criora.com/sr/atlas/LIE)
2. [2MonakoNizak26](https://criora.com/sr/atlas/MCO)
3. [3LuksemburgNizak27](https://criora.com/sr/atlas/LUX)
4. [4ŠvajcarskaNizak28](https://criora.com/sr/atlas/CHE)
5. [5AustrijaNizak31](https://criora.com/sr/atlas/AUT)
6. [6NemačkaNizak32](https://criora.com/sr/atlas/DEU)
7. [7HolandijaNizak34](https://criora.com/sr/atlas/NLD)
8. [8FrancuskaNizak34](https://criora.com/sr/atlas/FRA)
9. [9BelgijaNizak35](https://criora.com/sr/atlas/BEL)

### Evropa

7. mesto od 43, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34

1. [3LihtenštajnNizak23](https://criora.com/sr/atlas/LIE)
2. [4NorveškaNizak24](https://criora.com/sr/atlas/NOR)
3. [5San MarinoNizak25](https://criora.com/sr/atlas/SMR)
4. [6FinskaNizak26](https://criora.com/sr/atlas/FIN)
5. [7MonakoNizak26](https://criora.com/sr/atlas/MCO)
6. [8LuksemburgNizak27](https://criora.com/sr/atlas/LUX)
7. [9ŠvedskaNizak28](https://criora.com/sr/atlas/SWE)
8. [10ŠvajcarskaNizak28](https://criora.com/sr/atlas/CHE)
9. [11Ujedinjeno KraljevstvoNizak30](https://criora.com/sr/atlas/GBR)
10. [12IrskaNizak31](https://criora.com/sr/atlas/IRL)

### Visok dohodak

8. mesto od 64, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34

1. [4LihtenštajnNizak23](https://criora.com/sr/atlas/LIE)
2. [5NorveškaNizak24](https://criora.com/sr/atlas/NOR)
3. [6San MarinoNizak25](https://criora.com/sr/atlas/SMR)
4. [7FinskaNizak26](https://criora.com/sr/atlas/FIN)
5. [8MonakoNizak26](https://criora.com/sr/atlas/MCO)
6. [9LuksemburgNizak27](https://criora.com/sr/atlas/LUX)
7. [10ŠvedskaNizak28](https://criora.com/sr/atlas/SWE)
8. [11Novi ZelandNizak28](https://criora.com/sr/atlas/NZL)
9. [12ŠvajcarskaNizak28](https://criora.com/sr/atlas/CHE)
10. [13Sent Kits i NevisNizak29](https://criora.com/sr/atlas/KNA)

### Stavite dve zemlje jednu naspram druge

Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.

[Uporedi](https://criora.com/sr/atlas/compare?a=MCO)

## Svi pokazatelji

Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.

Na primer, „Indeks suše (SPEI)”: -1,62 (ispod 0: suvlje nego obično) za 2023. godinu. To je rizik 65,0 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 12,7, pa je razlika u odnosu na svet +52,3.

Rizik najviše podižu: Indeks suše (SPEI) (65,0); Temperatura površine tla (47,4); Zaštita obale prirodnim staništima (35,9); najmanje: Pristup čistim gorivima (0,0); Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (0,0); Zagađenje vazduha PM2,5 (5,3).

|  |  | Godina |  | U odnosu na svet | U odnosu na region |
| --- | --- | --- | --- | --- | --- |
| Indeks suše (SPEI)  -1,62 (ispod 0: suvlje nego obično) | -1,62 (ispod 0: suvlje nego obično) | 2023 | 65,0 | +52,3 | +58,9 |
| Temperatura površine tla  18,8 °C  Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 18,8 °C | 2021 | 47,4 | -17,7 | +9,0 |
| Zaštita obale prirodnim staništima  64,1 od 100 | 64,1 od 100 | 2025 | 35,9 | +12,1 | -1,0 |
| Stepen-dani grejanja  1.328 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 1.328 stepen-dana | 2024 | 16,1 | +5,6 | -18,4 |
| Stepen-dani hlađenja  512 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 512 stepen-dana | 2024 | 12,2 | -40,3 | +6,8 |
| Zagađenje vazduha PM2,5  9,58 µg/m³ | 9,58 µg/m³ | 2020 | 5,3 | -12,1 | -1,9 |
| Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C  0 dana | 0 dana | 2020 | 0,0 | -0,6 | 0,0 |
| Pristup čistim gorivima  100 % stanovništva | 100 % stanovništva | 2023 | 0,0 | -8,6 | 0,0 |

Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2020-2025. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.

O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka.  [Kako povezati asistenta](https://criora.com/sr/docs/references/api-and-agents)

## Za novinare i istraživače

Citiraj ovu stranicu

U jednom redu

```
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
```

APA

```
Criora. (2026). Monako: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/MCO
```

BibTeX

```
@misc{criora_atlas_MCO_2026,
  author = {{Criora}},
  title = {Monako: profil klimatskog rizika},
  year = {2026},
  url = {https://criora.com/sr/atlas/MCO},
  urldate = {2026-11-13}
}
```

Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.

Ugradi na svoj sajt

Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.
