---
title: "Madagaskar: klimatski rizik i karta opasnosti · Criora"
description: "Madagaskar: rizik 57 od 100, srednji. Glavne pretnje: epidemije i tropski cikloni. Na osnovu podataka Svetske banke, INFORM i ND-GAIN."
url: "https://criora.com/sr/atlas/MDG"
language: "sr"
---

# Madagaskar Klimatski rizik i karta opasnosti

Madagaskar: rizik 57 od 100, srednji.

Region
:   Afrika

Podregion
:   Istočna Afrika

Prihod
:   Nizak

1. Slab
2. Nizak
3. Srednji
4. Visok
5. Opasan

Neke opasnosti su ovde jake, a zemlja se s njima loše nosi, ali ocena uzima u obzir i ostale delove ispod, koji su blaži, pa je ukupni rizik srednji.

## Glavne pretnje

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 6,9 od 10 | Epidemije |  | Visok |
| 6,7 od 10 | Vetar tropskih ciklona |  | Visok |
| 6,4 od 10 | Cunami |  | Visok |
| 6,3 od 10 | Priobalna poplava |  | Visok |

[Ispod su još 4 pretnje: rečna poplava (6,1 od 10), suša (4,6 od 10), sukobi (3,0 od 10), zemljotres (0,1 od 10).](https://criora.com/sr/atlas/MDG#threats)

Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.

Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „malarija” (9,6 od 10).

Budućnost
:   [+2,7 °C do 2080. godine u odnosu na period 1970-2000, ako emisije nastave da rastu; nivo mora uz obalu +79 cm do 2100. godine u odnosu na period 1995-2014](https://criora.com/sr/atlas/MDG#future)

Gradovi
:   [Antananarivo](https://criora.com/sr/atlas/MDG#cities)

Mapa opasnosti

[Mapa opasnosti: Rečne poplave: dubina vode pri poplavi kakva dolazi jednom u sto godina. Izvor: WRI Aqueduct Floods.](https://criora.com/sr/?lat=-18.914691&lon=47.514678&layer=flood_riverine%3A%3Ainundation&band=1)

0  3 m

Rečne poplave: dubina vode pri poplavi kakva dolazi jednom u sto godina. Izvor: WRI Aqueduct Floods.

Nisu prikazani jer ih mapa cele zemlje ne može pokazati: tropski cikloni, cunamiji, priobalne poplave.

[Otvori veliku mapu](https://criora.com/sr/?lat=-18.914691&lon=47.514678&layer=flood_riverine%3A%3Ainundation&band=1)

Još na mapi: [suše](https://criora.com/sr/?lat=-18.914691&lon=47.514678&layer=aqueduct_water_stress%3A%3Adrr&band=1) · [požari](https://criora.com/sr/?lat=-18.914691&lon=47.514678&layer=burned_area%3A%3Aclimatology_22yr&band=1)

---

## Događaji uživo

Katastrofe koje još traju i zvanična upozorenja na snazi, prema službama koje ih prate.

Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.

[Otvori mapu uživo](https://criora.com/sr/?ref=atlas-pulse)

## Zašto je ocena 57

Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.

Za 5 godina Rizik

1. 47  Klima i energija   Srednji    Poplave, suše, cikloni i epidemije, vrućina i hladnoća, energija i emisije.
2. 42  Priroda   -0,2   Srednji    Voda, hrana, zdravlje, šume i kako će ih pogoditi klimatske promene; zemljotresi i cunamiji.
3. 44  Društvo   Srednji    Siromaštvo, zdravlje, obrazovanje, nejednakost, sukobi i ljudi primorani da napuste dom.
4. 77  Rizik slabog upravljanja   Visok    Koliko loše rade vlast, bolnice, veze, putevi i priprema za katastrofe.
5. 73  Rizik slabe adaptacije   -0,6   Visok    Koliko privreda, vlast i društvo nisu spremni da ulažu u zaštitu od klimatskih promena.

## Koje još pretnje postoje?

Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 6,1 | Rečna poplava |  | Visok |
| 4,6 | Suša |  | Srednji |
| 3,0 | Sukobi |  | Nizak |
| 0,1 | Zemljotres |  | Slab |

INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 6,8% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).

Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.

## El Ninjo

El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.

Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:

Decembar-februar
:   Toplije nego obično: 14 od 27 godina sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 9. Slab znak, možda slučajnost.

„Toplije nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u najtoplijoj trećini. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.

Ovi redovi su prosek za zemlju. Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: nijedna nije pokazala jasan znak koji se u proseku ne vidi.

[Na koje još zemlje utiče El Ninjo](https://criora.com/sr/atlas/el-nino#MDG)

## Klima do 2050. i 2080.

Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.

+2,7 °C

### Temperatura

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   +1,9 °C → +2,7 °C

Ako emisije prestanu da rastu
:   +1,4 °C → +1,9 °C

Najtopliji mesec: toplije za oko 3,0 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.

-73 mm

### Godišnje padavine

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   -74 mm → -73 mm

Ako emisije prestanu da rastu
:   -61 mm → -80 mm

Najsuvlji mesec: oko 11 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 1.470 mm, pa će do 2080. padavina biti manje za oko 5 % godišnje sume.

16%

### Teritorija pod visokim vodnim stresom

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   16% → 16%

Ako se emisije smanje
:   7,7% → 11%

Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 8,4%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.

3,6%

### Rečne poplave

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   3,8% → 3,6%

Ako emisije prestanu da rastu
:   3,3% → 3,3%

Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 3,1%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.

Klimatske zone zemlje

Scenario

Do 2080. godine 29% teritorije pomera se u topliju klimatsku zonu.

Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.

Sada

35%

Tropska 54%

2050

19%

Tropska 67%

14%

2080

Tropska 75%

15%

Umereno topla: blage zimeTropska: toplo cele godineSuva: malo padavina

Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.

### Nivo mora

Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.

Morondava · Kopno pod vodom 19%Dubina vode na mapi 0 m3 m[Otvori mapu uživo](https://criora.com/sr/?lat=-20.2833&lon=44.2833&view=1&layer=flood_coastal::inundation&band=5)[Natural Earth](https://www.naturalearthdata.com/)

#### Porast nivoa mora uz obalu

1995-201420502100

Ako emisije nastave da rastu
:   +0,24 m → +0,79 m

Ako emisije prestanu da rastu
:   +0,21 m → +0,58 m

#### Gradovi do kojih bi morska voda mogla da stigne

Kopno pod vodom

Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.

Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.

Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.

## Gradovi sa sopstvenom stranicom

Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.

- [Antananarivo](https://criora.com/sr/atlas/MDG/antananarivo)   · 4,23 mil. stanovnika   Obilne kiše: 22 dana sa 20 mm kiše ili više u 2025. godini. Više nego u 88% velikih gradova sveta.

## Proverite rizik na svojoj adresi

Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.

### Bilo koja adresa ili mesto

Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.

ili[izaberi tačku na mapi →](https://criora.com/sr/)

## Madagaskar u globalnom kontekstu

Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.

### Istočna Afrika

15. mesto od 18, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 52

1. [9ZambijaSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/ZMB)
2. [10KenijaSrednji53](https://criora.com/sr/atlas/KEN)
3. [11MalaviSrednji53](https://criora.com/sr/atlas/MWI)
4. [12BurundiSrednji54](https://criora.com/sr/atlas/BDI)
5. [13UgandaSrednji54](https://criora.com/sr/atlas/UGA)
6. [14EtiopijaSrednji54](https://criora.com/sr/atlas/ETH)
7. [15MadagaskarSrednji57](https://criora.com/sr/atlas/MDG)
8. [16MozambikSrednji57](https://criora.com/sr/atlas/MOZ)
9. [17Južni SudanVisok60](https://criora.com/sr/atlas/SSD)
10. [18SomalijaVisok66](https://criora.com/sr/atlas/SOM)

### Afrika

42. mesto od 54, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 51

1. [38Burkina FasoSrednji54](https://criora.com/sr/atlas/BFA)
2. [39EtiopijaSrednji54](https://criora.com/sr/atlas/ETH)
3. [40Republika KongoSrednji55](https://criora.com/sr/atlas/COG)
4. [41MauritanijaSrednji56](https://criora.com/sr/atlas/MRT)
5. [42MadagaskarSrednji57](https://criora.com/sr/atlas/MDG)
6. [43EgipatSrednji57](https://criora.com/sr/atlas/EGY)
7. [44MozambikSrednji57](https://criora.com/sr/atlas/MOZ)
8. [45LiberijaSrednji57](https://criora.com/sr/atlas/LBR)
9. [46NigerijaSrednji58](https://criora.com/sr/atlas/NGA)
10. [47NigerSrednji59](https://criora.com/sr/atlas/NER)

### Nizak dohodak

12. mesto od 25, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 57

1. [8BurundiSrednji54](https://criora.com/sr/atlas/BDI)
2. [9UgandaSrednji54](https://criora.com/sr/atlas/UGA)
3. [10Burkina FasoSrednji54](https://criora.com/sr/atlas/BFA)
4. [11EtiopijaSrednji54](https://criora.com/sr/atlas/ETH)
5. [12MadagaskarSrednji57](https://criora.com/sr/atlas/MDG)
6. [13MozambikSrednji57](https://criora.com/sr/atlas/MOZ)
7. [14LiberijaSrednji57](https://criora.com/sr/atlas/LBR)
8. [15NigerSrednji59](https://criora.com/sr/atlas/NER)
9. [16MaliVisok60](https://criora.com/sr/atlas/MLI)
10. [17Južni SudanVisok60](https://criora.com/sr/atlas/SSD)

### Stavite dve zemlje jednu naspram druge

Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.

[Uporedi](https://criora.com/sr/atlas/compare?a=MDG)

## Svi pokazatelji

Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.

Na primer, „Pristup čistim gorivima”: 1,60 % stanovništva za 2023. godinu. To je rizik 98,4 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 8,6, pa je razlika u odnosu na svet +89,8.

Rizik najviše podižu: Pristup čistim gorivima (98,4); Temperatura površine tla (75,0); Udeo obnovljive električne energije (65,9); najmanje: Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (1,0); Stepen-dani grejanja (1,0); Emisije CO2 po stanovniku (3,0).

|  |  | Godina |  | U odnosu na svet | U odnosu na region |
| --- | --- | --- | --- | --- | --- |
| Pristup čistim gorivima  1,60 % stanovništva | 1,60 % stanovništva | 2023 | 98,4 | +89,8 | +11,6 |
| Temperatura površine tla  32,2 °C  Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 32,2 °C | 2021 | 75,0 | +10,0 | +1,0 |
| Udeo obnovljive električne energije  34,1 % ukupne proizvodnje | 34,1 % ukupne proizvodnje | 2021 | 65,9 | -9,0 | -8,8 |
| Rizik od rečnih poplava  6,1 od 10 | 6,1 od 10 | 2026 | 61,0 | +10,0 | +13,5 |
| Stepen-dani hlađenja  1.936 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 1.936 stepen-dana | 2024 | 46,0 | -6,5 | -19,9 |
| Energetska intenzivnost  9,00 MJ po dolaru BDP-a | 9,00 MJ po dolaru BDP-a | 2022 | 45,0 | +31,2 | +24,5 |
| Potrošnja energije po stanovniku  304 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 304 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 2023 | 26,8 | -28,3 | -7,0 |
| Udeo uglja u električnoj energiji  19,5 % ukupne proizvodnje | 19,5 % ukupne proizvodnje | 2023 | 19,5 | +5,4 | +1,2 |
| Indeks suše (SPEI)  -0,46 (ispod 0: suvlje nego obično) | -0,46 (ispod 0: suvlje nego obično) | 2023 | 18,5 | +5,8 | -0,8 |
| Udeo obnovljive energije  83,1 % ukupne energije | 83,1 % ukupne energije | 2022 | 13,8 | -54,2 | -15,3 |
| Zaštita obale prirodnim staništima  88,1 od 100 | 88,1 od 100 | 2025 | 11,9 | -11,9 | -1,5 |
| Zagađenje vazduha PM2,5  12,8 µg/m³ | 12,8 µg/m³ | 2020 | 8,9 | -8,5 | -20,7 |
| Emisije CO2 po stanovniku  0,15 t CO2e po stanovniku | 0,15 t CO2e po stanovniku | 2024 | 3,0 | -25,7 | -5,9 |
| Stepen-dani grejanja  82,3 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 82,3 stepen-dana | 2024 | 1,0 | -9,5 | +0,2 |
| Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C  1,51 dan | 1,51 dan | 2024 | 1,0 | -2,8 | -4,3 |

Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2019-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.

O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka.  [Kako povezati asistenta](https://criora.com/sr/docs/references/api-and-agents)

## Za novinare i istraživače

Citiraj ovu stranicu

U jednom redu

```
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
```

APA

```
Criora. (2026). Madagaskar: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/MDG
```

BibTeX

```
@misc{criora_atlas_MDG_2026,
  author = {{Criora}},
  title = {Madagaskar: profil klimatskog rizika},
  year = {2026},
  url = {https://criora.com/sr/atlas/MDG},
  urldate = {2026-11-13}
}
```

Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.

Ugradi na svoj sajt

Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.
