---
title: "Maldivi: klimatski rizik i porast nivoa mora · Criora"
description: "Maldivi: rizik 36 od 100, nizak. Glavne pretnje: porast nivoa mora i cunamiji. Rizik je nedavno opao. Na osnovu podataka Svetske banke, INFORM i ND-GAIN."
url: "https://criora.com/sr/atlas/MDV"
language: "sr"
---

# Maldivi Klimatski rizik i porast nivoa mora

Maldivi: rizik 36 od 100, nizak.

Region
:   Azija

Podregion
:   Južna Azija

Prihod
:   Viši srednji

1. Slab
2. Nizak
3. Srednji
4. Visok
5. Opasan

Glavna pretnja, porast nivoa mora, ne ulazi u ocenu: svetske karte poplava po kojima INFORM računa ne vide ova ostrva, pa ovde nema ocene poplava s mora. Ocena 36 proizlazi iz ostalih pretnji i iz toga kako se zemlja s njima nosi.

## Glavne pretnje

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
|  | Porast nivoa mora |  | Nije ocenjen |
| 9,0 od 10 | Cunami |  | Opasan |

[Ispod je još 6 pretnji: epidemije (2,7 od 10), zemljotres (0,1 od 10), sukobi (0,1 od 10), rečna poplava (0,0 od 10), vetar tropskih ciklona (0,0 od 10), suša (0,0 od 10).](https://criora.com/sr/atlas/MDV#threats)

Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.

Nivo mora

1995-201420502100

Ako emisije nastave da rastu
:   +0,26 m → +0,84 m

Ako emisije prestanu da rastu
:   +0,23 m → +0,60 m

Porast u odnosu na period 1995-2014, regionalna projekcija IPCC AR6 za ovu obalu.

Gradovi
:   Nema grada sa milion stanovnika

[Otvori veliku mapu](https://criora.com/sr/?lat=3.7396003122278323&lon=73.45664050000002&layer=slr_projections%3A%3Aprojections&band=2)

---

## Događaji uživo

Katastrofe koje još traju i zvanična upozorenja na snazi, prema službama koje ih prate.

Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.

[Otvori mapu uživo](https://criora.com/sr/?ref=atlas-pulse)

## Zašto je ocena 36

Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.

Za 5 godina Rizik

1. 17  Klima i energija   Slab    Poplave, suše, cikloni i epidemije, vrućina i hladnoća, energija i emisije.
2. 41  Priroda   -0,2   Srednji    Voda, hrana, zdravlje, šume i kako će ih pogoditi klimatske promene; zemljotresi i cunamiji.
3. 19  Društvo   Slab    Siromaštvo, zdravlje, obrazovanje, nejednakost, sukobi i ljudi primorani da napuste dom.
4. 48  Rizik slabog upravljanja   Srednji    Koliko loše rade vlast, bolnice, veze, putevi i priprema za katastrofe.
5. 54  Rizik slabe adaptacije   -4,4   Srednji    Koliko privreda, vlast i društvo nisu spremni da ulažu u zaštitu od klimatskih promena.

## Koje još pretnje postoje?

Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 2,7 | Epidemije |  | Nizak |
| 0,1 | Zemljotres |  | Slab |
| 0,1 | Sukobi |  | Slab |
| 0,0 | Rečna poplava |  | Slab |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona |  | Slab |
| 0,0 | Suša |  | Slab |

Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „bolesti koje se prenose s čoveka na čoveka” (4,4 od 10).

0,0 od 10 za vetar tropskih ciklona je ocena samog INFORM-a (poređenja radi: Japan 9,2, Filipini 9,2). INFORM ovde računa samo vetar; talase i olujni nalet mora kojima cikloni plave niska ostrva svrstava u obalne poplave, a takve poplave njegove karte na ovim ostrvima ne vide.

Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.

## El Ninjo

El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.

Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:

Novembar-januar
:   Više padavina nego obično: 8 od 14 godina sa El Ninjom u tim mesecima (od 1980. godine); obično bude oko 5. Slab znak, možda slučajnost.

Decembar-februar
:   Toplije nego obično: 14 od 27 godina sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 9. Slab znak, možda slučajnost.

„Više padavina nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u trećini sa najviše padavina. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.

Ovi redovi su prosek za zemlju. Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: nijedna nije pokazala jasan znak koji se u proseku ne vidi.

[Na koje još zemlje utiče El Ninjo](https://criora.com/sr/atlas/el-nino#MDV)

## Klima do 2050. i 2080.

Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.

Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.

## Proverite rizik na svojoj adresi

Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.

### Bilo koja adresa ili mesto

Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.

ili[izaberi tačku na mapi →](https://criora.com/sr/)

## Maldivi u globalnom kontekstu

Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.

### Južna Azija

1. mesto od 9, računajući od najbezbednije

1. [1MaldiviNizak36](https://criora.com/sr/atlas/MDV)
2. [2ButanNizak39](https://criora.com/sr/atlas/BTN)
3. [3Šri LankaSrednji45](https://criora.com/sr/atlas/LKA)
4. [4NepalSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/NPL)
5. [5IranSrednji54](https://criora.com/sr/atlas/IRN)
6. [6IndijaSrednji56](https://criora.com/sr/atlas/IND)
7. [7BangladešVisok61](https://criora.com/sr/atlas/BGD)
8. [8PakistanVisok65](https://criora.com/sr/atlas/PAK)
9. [9AvganistanVisok65](https://criora.com/sr/atlas/AFG)

### Azija

8. mesto od 48, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 46

1. [4Ujedinjeni Arapski EmiratiNizak32](https://criora.com/sr/atlas/ARE)
2. [5KatarNizak32](https://criora.com/sr/atlas/QAT)
3. [6KiparNizak35](https://criora.com/sr/atlas/CYP)
4. [7JapanNizak36](https://criora.com/sr/atlas/JPN)
5. [8MaldiviNizak36](https://criora.com/sr/atlas/MDV)
6. [9BahreinNizak36](https://criora.com/sr/atlas/BHR)
7. [10BrunejNizak36](https://criora.com/sr/atlas/BRN)
8. [11ButanNizak39](https://criora.com/sr/atlas/BTN)
9. [12Saudijska ArabijaNizak39](https://criora.com/sr/atlas/SAU)
10. [13OmanSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/OMN)

### Viši srednji dohodak

7. mesto od 58, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 44

1. [3DominikaNizak33](https://criora.com/sr/atlas/DMA)
2. [4Sent Vinsent i GrenadiniNizak33](https://criora.com/sr/atlas/VCT)
3. [5FidžiNizak34](https://criora.com/sr/atlas/FJI)
4. [6Sveta LucijaNizak34](https://criora.com/sr/atlas/LCA)
5. [7MaldiviNizak36](https://criora.com/sr/atlas/MDV)
6. [8Zelenortska OstrvaNizak37](https://criora.com/sr/atlas/CPV)
7. [9Crna GoraNizak37](https://criora.com/sr/atlas/MNE)
8. [10SamoaNizak38](https://criora.com/sr/atlas/WSM)
9. [11BelorusijaNizak39](https://criora.com/sr/atlas/BLR)
10. [12TuvaluNizak39](https://criora.com/sr/atlas/TUV)

### Stavite dve zemlje jednu naspram druge

Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.

[Uporedi](https://criora.com/sr/atlas/compare?a=MDV)

## Svi pokazatelji

Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.

Na primer, „Udeo obnovljive energije”: 1,20 % ukupne energije za 2022. godinu. To je rizik 98,8 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 68,0, pa je razlika u odnosu na svet +30,8.

Rizik najviše podižu: Udeo obnovljive energije (98,8); Udeo obnovljive električne energije (94,2); Stepen-dani hlađenja (84,5); najmanje: Udeo uglja u električnoj energiji (0,0); Stepen-dani grejanja (0,0); Rizik od rečnih poplava (0,0).

|  |  | Godina |  | U odnosu na svet | U odnosu na region |
| --- | --- | --- | --- | --- | --- |
| Udeo obnovljive energije  1,20 % ukupne energije | 1,20 % ukupne energije | 2022 | 98,8 | +30,8 | +19,5 |
| Udeo obnovljive električne energije  5,82 % ukupne proizvodnje | 5,82 % ukupne proizvodnje | 2021 | 94,2 | +19,3 | +9,3 |
| Stepen-dani hlađenja  3.555 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 3.555 stepen-dana | 2024 | 84,5 | +32,0 | +32,1 |
| Emisije CO2 po stanovniku  3,57 t CO2e po stanovniku | 3,57 t CO2e po stanovniku | 2024 | 34,3 | +5,6 | -1,1 |
| Zaštita obale prirodnim staništima  67,3 od 100 | 67,3 od 100 | 2025 | 32,7 | +8,9 | +8,3 |
| Energetska intenzivnost  2,79 MJ po dolaru BDP-a | 2,79 MJ po dolaru BDP-a | 2022 | 10,2 | -3,6 | -3,4 |
| Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C  13,6 dana | 13,6 dana | 2024 | 8,7 | +4,9 | -0,3 |
| Zagađenje vazduha PM2,5  12,0 µg/m³ | 12,0 µg/m³ | 2020 | 8,1 | -9,3 | -15,7 |
| Pristup čistim gorivima  99,8 % stanovništva | 99,8 % stanovništva | 2023 | 0,2 | -8,4 | -7,4 |
| Rizik od rečnih poplava  0 od 10 | 0 od 10 | 2026 | 0,0 | -51,0 | -65,0 |
| Stepen-dani grejanja  0 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 0 stepen-dana | 2020 | 0,0 | -5,6 | -10,8 |
| Udeo uglja u električnoj energiji  0 % ukupne proizvodnje | 0 % ukupne proizvodnje | 2021 | 0,0 | 0,0 | -5,6 |

Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2019-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.

O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka.  [Kako povezati asistenta](https://criora.com/sr/docs/references/api-and-agents)

## Za novinare i istraživače

Citiraj ovu stranicu

U jednom redu

```
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
```

APA

```
Criora. (2026). Maldivi: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/MDV
```

BibTeX

```
@misc{criora_atlas_MDV_2026,
  author = {{Criora}},
  title = {Maldivi: profil klimatskog rizika},
  year = {2026},
  url = {https://criora.com/sr/atlas/MDV},
  urldate = {2026-11-13}
}
```

Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.

Ugradi na svoj sajt

Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.
