---
title: "Severna Makedonija: klimatski rizik i karta opasnosti · Criora"
description: "Severna Makedonija: rizik 40 od 100, srednji. Glavne pretnje: zemljotresi i rečne poplave. Na osnovu podataka Svetske banke, INFORM i ND-GAIN."
url: "https://criora.com/sr/atlas/MKD"
language: "sr"
---

# Severna Makedonija Klimatski rizik i karta opasnosti

Severna Makedonija: rizik 40 od 100, srednji.

Region
:   Evropa

Podregion
:   Južna Evropa

Prihod
:   Viši srednji

1. Slab
2. Nizak
3. Srednji
4. Visok
5. Opasan

Neke opasnosti su ovde jake, ali ocena uzima u obzir i koliko dobro se zemlja s njima nosi, pa je ukupni rizik srednji.

## Glavne pretnje

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 6,5 od 10 | Zemljotres |  | Visok |
| 4,2 od 10 | Rečna poplava |  | Srednji |

[Ispod je još 6 pretnji: epidemije (3,6 od 10), suša (3,3 od 10), sukobi (1,1 od 10), priobalna poplava (0,0 od 10), cunami (0,0 od 10), vetar tropskih ciklona (0,0 od 10).](https://criora.com/sr/atlas/MKD#threats)

Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.

Budućnost
:   [+4,0 °C do 2080. godine u odnosu na period 1970-2000, ako emisije nastave da rastu](https://criora.com/sr/atlas/MKD#future)

Gradovi
:   [Skoplje](https://criora.com/sr/atlas/MKD#cities)

Mapa opasnosti

[Mapa opasnosti: Zemljotresi: koliko jako se tlo trese pri udaru čija je verovatnoća u 50 godina jedan prema deset. Izvor: GSHAP.](https://criora.com/sr/?lat=42.000006&lon=21.433461&layer=seismic_hazard%3A%3Apga_475&band=1)

Ne osećaju se  Razorni

Zemljotresi: koliko jako se tlo trese pri udaru čija je verovatnoća u 50 godina jedan prema deset. Izvor: GSHAP.

[Otvori veliku mapu](https://criora.com/sr/?lat=42.000006&lon=21.433461&layer=seismic_hazard%3A%3Apga_475&band=1)

Još na mapi: [rečne poplave](https://criora.com/sr/?lat=42.000006&lon=21.433461&layer=flood_riverine%3A%3Ainundation&band=1) · [suše](https://criora.com/sr/?lat=42.000006&lon=21.433461&layer=aqueduct_water_stress%3A%3Adrr&band=1) · [požari](https://criora.com/sr/?lat=42.000006&lon=21.433461&layer=burned_area%3A%3Aclimatology_22yr&band=1)

---

## Događaji uživo

Katastrofe koje još traju i zvanična upozorenja na snazi, prema službama koje ih prate.

Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.

[Otvori mapu uživo](https://criora.com/sr/?ref=atlas-pulse)

## Zašto je ocena 40

Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.

Za 5 godina Rizik

1. 39  Klima i energija   Nizak    Poplave, suše, cikloni i epidemije, vrućina i hladnoća, energija i emisije.
2. 37  Priroda   0,0   Nizak    Voda, hrana, zdravlje, šume i kako će ih pogoditi klimatske promene; zemljotresi i cunamiji.
3. 23  Društvo   Nizak    Siromaštvo, zdravlje, obrazovanje, nejednakost, sukobi i ljudi primorani da napuste dom.
4. 49  Rizik slabog upravljanja   Srednji    Koliko loše rade vlast, bolnice, veze, putevi i priprema za katastrofe.
5. 53  Rizik slabe adaptacije   -0,5   Srednji    Koliko privreda, vlast i društvo nisu spremni da ulažu u zaštitu od klimatskih promena.

## Koje još pretnje postoje?

Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 3,6 | Epidemije |  | Nizak |
| 3,3 | Suša |  | Nizak |
| 1,1 | Sukobi |  | Slab |
| 0,0 | Priobalna poplava |  | Slab |
| 0,0 | Cunami |  | Slab |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona |  | Slab |

Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „bolesti koje prenose životinje” (7,1 od 10).

INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 0,2% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).

Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.

## El Ninjo

El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.

Prošle epizode El Ninja nisu ostavile jasan trag u vremenu ove zemlje od novembra do maja.

Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: ni tamo se u tim mesecima nije pokazao jasan znak.

Svaka prošla epizoda El Ninja računa se jednako, slaba ili jaka, pa jak El Ninjo može doneti ono što ovaj prosek ne pokazuje.

[Na koje zemlje utiče El Ninjo](https://criora.com/sr/atlas/el-nino#MKD)

## Klima do 2050. i 2080.

Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.

+4,0 °C

### Temperatura

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   +3,0 °C → +4,0 °C

Ako emisije prestanu da rastu
:   +2,4 °C → +2,8 °C

Najtopliji mesec: toplije za oko 7,0 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.

-45 mm

### Godišnje padavine

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   -31 mm → -45 mm

Ako emisije prestanu da rastu
:   -12 mm → -4 mm

Najsuvlji mesec: oko 13 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 780 mm, pa će do 2080. padavina biti manje za oko 6 % godišnje sume.

89%

### Teritorija pod visokim vodnim stresom

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   86% → 89%

Ako se emisije smanje
:   86% → 86%

Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 6,6%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.

0,3%

### Rečne poplave

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   0,3% → 0,3%

Ako emisije prestanu da rastu
:   0,3% → 0,3%

Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 0,9%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.

Klimatske zone zemlje

Scenario

Do 2080. godine 49% teritorije pomera se u topliju klimatsku zonu.

Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.

Sada

38%

Umereno topla 62%

2050

15%

Umereno topla 83%

2080

Umereno topla 73%

19%

Kontinentalna: hladne zimeUmereno topla: blage zimeSuva: malo padavina

Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.

### Nivo mora

Bez izlaza na more, nije primenljivo.

Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.

## Gradovi sa sopstvenom stranicom

Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.

- [Skoplje](https://criora.com/sr/atlas/MKD/skopje)   · 621 hilj. stanovnika   Vrućina: do 40,3 °C u 2025. godini. Više nego u 79% velikih gradova sveta.

## Proverite rizik na svojoj adresi

Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.

### Bilo koja adresa ili mesto

Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.

ili[izaberi tačku na mapi →](https://criora.com/sr/)

## Severna Makedonija u globalnom kontekstu

Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.

### Južna Evropa

11. mesto od 14, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 39

1. [5MaltaNizak34](https://criora.com/sr/atlas/MLT)
2. [6Crna GoraNizak37](https://criora.com/sr/atlas/MNE)
3. [7ŠpanijaNizak39](https://criora.com/sr/atlas/ESP)
4. [8GrčkaNizak39](https://criora.com/sr/atlas/GRC)
5. [9HrvatskaSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/HRV)
6. [10ItalijaSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/ITA)
7. [11Severna MakedonijaSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/MKD)
8. [12AlbanijaSrednji44](https://criora.com/sr/atlas/ALB)
9. [13SrbijaSrednji45](https://criora.com/sr/atlas/SRB)
10. [14Bosna i HercegovinaSrednji47](https://criora.com/sr/atlas/BIH)

### Evropa

36. mesto od 43, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34

1. [32MađarskaNizak39](https://criora.com/sr/atlas/HUN)
2. [33HrvatskaSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/HRV)
3. [34ItalijaSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/ITA)
4. [35RumunijaSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/ROU)
5. [36Severna MakedonijaSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/MKD)
6. [37BugarskaSrednji41](https://criora.com/sr/atlas/BGR)
7. [38RusijaSrednji42](https://criora.com/sr/atlas/RUS)
8. [39AlbanijaSrednji44](https://criora.com/sr/atlas/ALB)
9. [40MoldavijaSrednji44](https://criora.com/sr/atlas/MDA)
10. [41SrbijaSrednji45](https://criora.com/sr/atlas/SRB)

### Viši srednji dohodak

15. mesto od 58, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 44

1. [11BelorusijaNizak39](https://criora.com/sr/atlas/BLR)
2. [12TuvaluNizak39](https://criora.com/sr/atlas/TUV)
3. [13JamajkaNizak39](https://criora.com/sr/atlas/JAM)
4. [14Maršalska OstrvaSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/MHL)
5. [15Severna MakedonijaSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/MKD)
6. [16GruzijaSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/GEO)
7. [17MalezijaSrednji41](https://criora.com/sr/atlas/MYS)
8. [18BocvanaSrednji41](https://criora.com/sr/atlas/BWA)
9. [19BelizeSrednji41](https://criora.com/sr/atlas/BLZ)
10. [20TongaSrednji42](https://criora.com/sr/atlas/TON)

### Stavite dve zemlje jednu naspram druge

Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.

[Uporedi](https://criora.com/sr/atlas/compare?a=MKD)

## Svi pokazatelji

Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.

Na primer, „Udeo obnovljive energije”: 19,5 % ukupne energije za 2021. godinu. To je rizik 79,8 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 75,3, pa je razlika u odnosu na svet +4,5.

Rizik najviše podižu: Udeo obnovljive energije (79,8); Udeo obnovljive električne energije (69,0); Uvoz energije (63,8); najmanje: Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (0,0); Energetska intenzivnost (12,6); Stepen-dani hlađenja (12,8).

|  |  | Godina |  | U odnosu na svet | U odnosu na region |
| --- | --- | --- | --- | --- | --- |
| Udeo obnovljive energije  19,5 % ukupne energije | 19,5 % ukupne energije | 2021 | 79,8 | +4,5 | +2,0 |
| Udeo obnovljive električne energije  31,0 % ukupne proizvodnje | 31,0 % ukupne proizvodnje | 2021 | 69,0 | -6,0 | +8,9 |
| Uvoz energije  63,8 % potrošnje energije | 63,8 % potrošnje energije | 2023 | 63,8 | +20,0 | +13,5 |
| Potrošnja energije po stanovniku  1.450 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 1.450 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 2023 | 55,0 | -0,1 | -10,0 |
| Temperatura površine tla  18,4 °C  Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 18,4 °C | 2021 | 46,7 | -18,3 | +8,3 |
| Rizik od rečnih poplava  4,2 od 10 | 4,2 od 10 | 2026 | 42,0 | -9,0 | -17,0 |
| Udeo uglja u električnoj energiji  40,2 % ukupne proizvodnje | 40,2 % ukupne proizvodnje | 2023 | 40,3 | +26,2 | +32,8 |
| Emisije CO2 po stanovniku  4,00 t CO2e po stanovniku | 4,00 t CO2e po stanovniku | 2024 | 36,3 | +7,6 | -4,4 |
| Stepen-dani grejanja  2.540 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 2.540 stepen-dana | 2024 | 30,7 | +20,2 | -3,8 |
| Zagađenje vazduha PM2,5  26,1 µg/m³ | 26,1 µg/m³ | 2020 | 24,0 | +6,6 | +16,9 |
| Pristup čistim gorivima  81,3 % stanovništva | 81,3 % stanovništva | 2023 | 18,7 | +10,1 | +18,7 |
| Indeks suše (SPEI)  -0,34 (ispod 0: suvlje nego obično) | -0,34 (ispod 0: suvlje nego obično) | 2023 | 13,6 | +0,9 | +7,5 |
| Stepen-dani hlađenja  540 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 540 stepen-dana | 2024 | 12,8 | -39,8 | +7,4 |
| Energetska intenzivnost  3,22 MJ po dolaru BDP-a | 3,22 MJ po dolaru BDP-a | 2022 | 12,6 | -1,2 | +2,2 |
| Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C  0 dana | 0 dana | 2020 | 0,0 | -0,6 | 0,0 |

Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2019-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.

O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka.  [Kako povezati asistenta](https://criora.com/sr/docs/references/api-and-agents)

## Za novinare i istraživače

Citiraj ovu stranicu

U jednom redu

```
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
```

APA

```
Criora. (2026). Severna Makedonija: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/MKD
```

BibTeX

```
@misc{criora_atlas_MKD_2026,
  author = {{Criora}},
  title = {Severna Makedonija: profil klimatskog rizika},
  year = {2026},
  url = {https://criora.com/sr/atlas/MKD},
  urldate = {2026-11-13}
}
```

Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.

Ugradi na svoj sajt

Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.
