---
title: "Mjanmar: klimatski rizik i karta opasnosti · Criora"
description: "Mjanmar: rizik 62 od 100, visok. Glavne pretnje: rečne poplave i cunamiji. Rizik je porastao za pet godina. Na osnovu podataka Svetske banke, INFORM i ND-GAIN."
url: "https://criora.com/sr/atlas/MMR"
language: "sr"
---

# Mjanmar Klimatski rizik i karta opasnosti

Mjanmar: rizik 62 od 100, visok.

Region
:   Azija

Podregion
:   Jugoistočna Azija

Prihod
:   Niži srednji

1. Slab
2. Nizak
3. Srednji
4. Visok
5. Opasan

Opasnosti su ovde jake, a zemlja je loše opremljena da se s njima nosi, pa je ukupni rizik visok.

## Glavne pretnje

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 8,8 od 10 | Rečna poplava |  | Opasan |
| 8,3 od 10 | Cunami |  | Opasan |
| 8,2 od 10 | Zemljotres |  | Opasan |
| 8,0 od 10 | Priobalna poplava |  | Opasan |

[Ispod su još 4 pretnje: sukobi (9,2 od 10), epidemije (6,3 od 10), vetar tropskih ciklona (5,8 od 10), suša (0,9 od 10).](https://criora.com/sr/atlas/MMR#threats)

Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.

Budućnost
:   [+3,2 °C do 2080. godine u odnosu na period 1970-2000, ako emisije nastave da rastu; nivo mora uz obalu +75 cm do 2100. godine u odnosu na period 1995-2014](https://criora.com/sr/atlas/MMR#future)

Gradovi
:   [Rangun, Mandalej](https://criora.com/sr/atlas/MMR#cities)

Mapa opasnosti

[Mapa opasnosti: Rečne poplave: dubina vode pri poplavi kakva dolazi jednom u sto godina. Izvor: WRI Aqueduct Floods.](https://criora.com/sr/?lat=16.7853&lon=96.164732&layer=flood_riverine%3A%3Ainundation&band=1)

0  3 m

Rečne poplave: dubina vode pri poplavi kakva dolazi jednom u sto godina. Izvor: WRI Aqueduct Floods.

[Otvori veliku mapu](https://criora.com/sr/?lat=16.7853&lon=96.164732&layer=flood_riverine%3A%3Ainundation&band=1)

Još na mapi: [zemljotresi](https://criora.com/sr/?lat=16.7853&lon=96.164732&layer=seismic_hazard%3A%3Apga_475&band=1) · [porast nivoa mora](https://criora.com/sr/?lat=16.7853&lon=96.164732&layer=slr_projections%3A%3Aprojections&band=2) · [požari](https://criora.com/sr/?lat=16.7853&lon=96.164732&layer=burned_area%3A%3Aclimatology_22yr&band=1)

---

## Događaji uživo

Katastrofe koje još traju i zvanična upozorenja na snazi, prema službama koje ih prate.

Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.

[Otvori mapu uživo](https://criora.com/sr/?ref=atlas-pulse)

## Zašto je ocena 62

Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.

Za 5 godina Rizik

1. 57  Klima i energija   Srednji    Poplave, suše, cikloni i epidemije, vrućina i hladnoća, energija i emisije.
2. 51  Priroda   -2,2   Srednji    Voda, hrana, zdravlje, šume i kako će ih pogoditi klimatske promene; zemljotresi i cunamiji.
3. 46  Društvo   Srednji    Siromaštvo, zdravlje, obrazovanje, nejednakost, sukobi i ljudi primorani da napuste dom.
4. 78  Rizik slabog upravljanja   Visok    Koliko loše rade vlast, bolnice, veze, putevi i priprema za katastrofe.
5. 76  Rizik slabe adaptacije   +7,4   Visok    Koliko privreda, vlast i društvo nisu spremni da ulažu u zaštitu od klimatskih promena.

## Koje još pretnje postoje?

Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 9,2 | Sukobi |  | Opasan |
| 6,3 | Epidemije |  | Visok |
| 5,8 | Vetar tropskih ciklona |  | Srednji |
| 0,9 | Suša |  | Slab |

Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „denga” (9,5 od 10).

INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 5% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).

Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.

## El Ninjo

El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.

Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:

Mart-maj
:   Suvlje nego obično: 11 od 17 godina sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 6. Jasan znak.

„Suvlje nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u najsušoj trećini. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.

Ovi redovi su prosek za zemlju. Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: nijedna nije pokazala jasan znak koji se u proseku ne vidi.

[Na koje još zemlje utiče El Ninjo](https://criora.com/sr/atlas/el-nino#MMR)

## Klima do 2050. i 2080.

Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.

+3,2 °C

### Temperatura

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   +2,2 °C → +3,2 °C

Ako emisije prestanu da rastu
:   +1,6 °C → +2,0 °C

Najtopliji mesec: toplije za oko 2,8 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.

+121 mm

### Godišnje padavine

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   +66 mm → +121 mm

Ako emisije prestanu da rastu
:   +94 mm → +89 mm

Najsuvlji mesec: do 2080. otprilike iste padavine, čak i ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 2.460 mm, pa će porast do 2080. biti oko 5 % godišnje sume.

11%

### Teritorija pod visokim vodnim stresom

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   9,9% → 11%

Ako se emisije smanje
:   9,4% → 9,5%

Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 7,5%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.

6,4%

### Rečne poplave

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   5,1% → 6,4%

Ako emisije prestanu da rastu
:   4,9% → 5,1%

Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 3,9%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.

Klimatske zone zemlje

Scenario

Do 2080. godine 34% teritorije pomera se u topliju klimatsku zonu.

Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.

Sada

Umereno topla 47%

Tropska 52%

2050

25%

Tropska 73%

2080

14%

Tropska 85%

Polarna: bez toplog godišnjeg dobaKontinentalna: hladne zimeUmereno topla: blage zimeTropska: toplo cele godineSuva: malo padavina

Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.

### Nivo mora

Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.

Myeik · Kopno pod vodom 60%Dubina vode na mapi 0 m3 m[Otvori mapu uživo](https://criora.com/sr/?lat=12.4541&lon=98.6115&view=1&layer=flood_coastal::inundation&band=5)[Natural Earth](https://www.naturalearthdata.com/)

#### Porast nivoa mora uz obalu

1995-201420502100

Ako emisije nastave da rastu
:   +0,21 m → +0,75 m

Ako emisije prestanu da rastu
:   +0,19 m → +0,53 m

#### Gradovi do kojih bi morska voda mogla da stigne

Kopno pod vodom

Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.

Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.

Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.

## Gradovi sa sopstvenom stranicom

Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.

- [Rangun](https://criora.com/sr/atlas/MMR/yangon)   · 5,81 mil. stanovnika   Obilne kiše: 46 dana sa 20 mm kiše ili više u 2025. godini. Više nego u 99% velikih gradova sveta.  Tropski cikloni: jednom u 100 godina vetar oko 119 km/h (kategorija 1). Jače nego u 86% velikih gradova sveta.  Udeo tla koje se sleže više od 1 cm godišnje, u krugu od 15 km: 23%. Više nego u 94% velikih gradova sveta.  Dani iznad 35 °C u 2025; najtopliji je dostigao 39 °C: 69 dana. Više nego u 86% velikih gradova sveta.
- [Mandalej](https://criora.com/sr/atlas/MMR/mandalay)   · 1,59 mil. stanovnika   Zemljotresi: razorni potresi na čvrstom tlu (0,4 g), na mekom jači. Jače nego u 95% velikih gradova sveta.  Vrućina: 61 dan iznad 35 °C u 2025. godini. Više nego u 84% velikih gradova sveta.

g je ubrzanje Zemljine teže: od oko 0,1 g trese snažno i moguća su laka oštećenja zgrada.

## Proverite rizik na svojoj adresi

Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.

### Bilo koja adresa ili mesto

Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.

ili[izaberi tačku na mapi →](https://criora.com/sr/)

## Mjanmar u globalnom kontekstu

Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.

### Jugoistočna Azija

11. mesto od 11, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 49

1. [2BrunejNizak36](https://criora.com/sr/atlas/BRN)
2. [3MalezijaSrednji41](https://criora.com/sr/atlas/MYS)
3. [4Istočni TimorSrednji45](https://criora.com/sr/atlas/TLS)
4. [5VijetnamSrednji49](https://criora.com/sr/atlas/VNM)
5. [6TajlandSrednji49](https://criora.com/sr/atlas/THA)
6. [7LaosSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/LAO)
7. [8IndonezijaSrednji53](https://criora.com/sr/atlas/IDN)
8. [9FilipiniSrednji54](https://criora.com/sr/atlas/PHL)
9. [10KambodžaSrednji54](https://criora.com/sr/atlas/KHM)
10. [11MjanmarVisok62](https://criora.com/sr/atlas/MMR)

### Azija

44. mesto od 48, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 46

1. [39KambodžaSrednji54](https://criora.com/sr/atlas/KHM)
2. [40IndijaSrednji56](https://criora.com/sr/atlas/IND)
3. [41IrakSrednji56](https://criora.com/sr/atlas/IRQ)
4. [42Palestinske teritorijeVisok61](https://criora.com/sr/atlas/PSE)
5. [43BangladešVisok61](https://criora.com/sr/atlas/BGD)
6. [44MjanmarVisok62](https://criora.com/sr/atlas/MMR)
7. [45PakistanVisok65](https://criora.com/sr/atlas/PAK)
8. [46SirijaVisok65](https://criora.com/sr/atlas/SYR)
9. [47AvganistanVisok65](https://criora.com/sr/atlas/AFG)
10. [48JemenVisok65](https://criora.com/sr/atlas/YEM)

### Niži srednji dohodak

45. mesto od 47, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 50

1. [38MauritanijaSrednji56](https://criora.com/sr/atlas/MRT)
2. [39Papua Nova GvinejaSrednji56](https://criora.com/sr/atlas/PNG)
3. [40IndijaSrednji56](https://criora.com/sr/atlas/IND)
4. [41EgipatSrednji57](https://criora.com/sr/atlas/EGY)
5. [42NigerijaSrednji58](https://criora.com/sr/atlas/NGA)
6. [43Palestinske teritorijeVisok61](https://criora.com/sr/atlas/PSE)
7. [44BangladešVisok61](https://criora.com/sr/atlas/BGD)
8. [45MjanmarVisok62](https://criora.com/sr/atlas/MMR)
9. [46HaitiVisok62](https://criora.com/sr/atlas/HTI)
10. [47PakistanVisok65](https://criora.com/sr/atlas/PAK)

### Stavite dve zemlje jednu naspram druge

Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.

[Uporedi](https://criora.com/sr/atlas/compare?a=MMR)

## Svi pokazatelji

Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.

Na primer, „Rizik od rečnih poplava”: 8,8 od 10 za 2026. godinu. To je rizik 88,0 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 51,0, pa je razlika u odnosu na svet +37,0.

Rizik najviše podižu: Rizik od rečnih poplava (88,0); Temperatura površine tla (65,1); Stepen-dani hlađenja (56,1); najmanje: Uvoz energije (0,0); Indeks suše (SPEI) (0,0); Stepen-dani grejanja (2,0).

|  |  | Godina |  | U odnosu na svet | U odnosu na region |
| --- | --- | --- | --- | --- | --- |
| Rizik od rečnih poplava  8,8 od 10 | 8,8 od 10 | 2026 | 88,0 | +37,0 | +23,0 |
| Temperatura površine tla  27,4 °C  Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 27,4 °C | 2021 | 65,1 | 0,0 | -2,4 |
| Stepen-dani hlađenja  2.360 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 2.360 stepen-dana | 2024 | 56,1 | +3,6 | +3,7 |
| Udeo obnovljive električne energije  50,8 % ukupne proizvodnje | 50,8 % ukupne proizvodnje | 2021 | 49,2 | -25,8 | -35,7 |
| Pristup čistim gorivima  53,5 % stanovništva | 53,5 % stanovništva | 2023 | 46,5 | +37,9 | +38,9 |
| Udeo obnovljive energije  62,9 % ukupne energije | 62,9 % ukupne energije | 2021 | 34,8 | -40,5 | -55,8 |
| Potrošnja energije po stanovniku  411 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 411 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 2023 | 32,2 | -22,9 | -23,8 |
| Zagađenje vazduha PM2,5  32,3 µg/m³ | 32,3 µg/m³ | 2020 | 31,0 | +13,6 | +7,2 |
| Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C  34,1 dan | 34,1 dan | 2024 | 21,7 | +17,9 | +12,8 |
| Zaštita obale prirodnim staništima  82,1 od 100 | 82,1 od 100 | 2025 | 17,9 | -5,9 | -6,5 |
| Energetska intenzivnost  4,17 MJ po dolaru BDP-a | 4,17 MJ po dolaru BDP-a | 2021 | 17,9 | +0,4 | -1,0 |
| Emisije CO2 po stanovniku  0,58 t CO2e po stanovniku | 0,58 t CO2e po stanovniku | 2024 | 10,2 | -18,5 | -25,2 |
| Udeo uglja u električnoj energiji  5,33 % ukupne proizvodnje | 5,33 % ukupne proizvodnje | 2023 | 5,3 | -8,9 | -20,8 |
| Stepen-dani grejanja  169 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 169 stepen-dana | 2024 | 2,0 | -8,5 | -9,1 |
| Indeks suše (SPEI)  0,02 (ispod 0: suvlje nego obično) | 0,02 (ispod 0: suvlje nego obično) | 2023 | 0,0 | -12,7 | -30,6 |
| Uvoz energije  neto izvoznik: proizvodi 19 % više nego što troši | neto izvoznik: proizvodi 19 % više nego što troši | 2022 | 0,0 | -27,7 | -23,4 |

Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2018-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.

O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka.  [Kako povezati asistenta](https://criora.com/sr/docs/references/api-and-agents)

## Za novinare i istraživače

Citiraj ovu stranicu

U jednom redu

```
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
```

APA

```
Criora. (2026). Mjanmar: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/MMR
```

BibTeX

```
@misc{criora_atlas_MMR_2026,
  author = {{Criora}},
  title = {Mjanmar: profil klimatskog rizika},
  year = {2026},
  url = {https://criora.com/sr/atlas/MMR},
  urldate = {2026-11-13}
}
```

Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.

Ugradi na svoj sajt

Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.
