---
title: "Crna Gora: klimatski rizik i karta opasnosti · Criora"
description: "Crna Gora: rizik 37 od 100, nizak. Glavne pretnje: cunamiji i zemljotresi. Na osnovu podataka Svetske banke, INFORM i ND-GAIN."
url: "https://criora.com/sr/atlas/MNE"
language: "sr"
---

# Crna Gora Klimatski rizik i karta opasnosti

Crna Gora: rizik 37 od 100, nizak.

Region
:   Evropa

Podregion
:   Južna Evropa

Prihod
:   Viši srednji

1. Slab
2. Nizak
3. Srednji
4. Visok
5. Opasan

Neke opasnosti su ovde jake, ali ocena uzima u obzir i koliko dobro se zemlja s njima nosi, pa je ukupni rizik nizak.

## Glavne pretnje

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 6,1 od 10 | Cunami |  | Visok |
| 5,5 od 10 | Zemljotres |  | Srednji |

[Ispod je još 6 pretnji: priobalna poplava (3,0 od 10), epidemije (2,7 od 10), suša (1,7 od 10), rečna poplava (1,3 od 10), sukobi (1,2 od 10), vetar tropskih ciklona (0,0 od 10).](https://criora.com/sr/atlas/MNE#threats)

Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.

Budućnost
:   [+3,8 °C do 2080. godine u odnosu na period 1970-2000, ako emisije nastave da rastu; nivo mora uz obalu +73 cm do 2100. godine u odnosu na period 1995-2014](https://criora.com/sr/atlas/MNE#future)

Gradovi
:   [Podgorica](https://criora.com/sr/atlas/MNE#cities)

Mapa opasnosti

[Mapa opasnosti: Zemljotresi: koliko jako se tlo trese pri udaru čija je verovatnoća u 50 godina jedan prema deset. Izvor: GSHAP.](https://criora.com/sr/?lat=42.465972&lon=19.266307&layer=seismic_hazard%3A%3Apga_475&band=1)

Ne osećaju se  Razorni

Zemljotresi: koliko jako se tlo trese pri udaru čija je verovatnoća u 50 godina jedan prema deset. Izvor: GSHAP.

Nisu prikazani jer ih mapa cele zemlje ne može pokazati: cunamiji.

[Otvori veliku mapu](https://criora.com/sr/?lat=42.465972&lon=19.266307&layer=seismic_hazard%3A%3Apga_475&band=1)

Još na mapi: [požari](https://criora.com/sr/?lat=42.465972&lon=19.266307&layer=burned_area%3A%3Aclimatology_22yr&band=1)

---

## Događaji uživo

Katastrofe koje još traju i zvanična upozorenja na snazi, prema službama koje ih prate.

Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.

[Otvori mapu uživo](https://criora.com/sr/?ref=atlas-pulse)

## Zašto je ocena 37

Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.

Za 5 godina Rizik

1. 21  Klima i energija   Nizak    Poplave, suše, cikloni i epidemije, vrućina i hladnoća, energija i emisije.
2. 38  Priroda   -0,3   Nizak    Voda, hrana, zdravlje, šume i kako će ih pogoditi klimatske promene; zemljotresi i cunamiji.
3. 28  Društvo   Nizak    Siromaštvo, zdravlje, obrazovanje, nejednakost, sukobi i ljudi primorani da napuste dom.
4. 45  Rizik slabog upravljanja   Srednji    Koliko loše rade vlast, bolnice, veze, putevi i priprema za katastrofe.
5. 53  Rizik slabe adaptacije   +0,7   Srednji    Koliko privreda, vlast i društvo nisu spremni da ulažu u zaštitu od klimatskih promena.

## Koje još pretnje postoje?

Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 3,0 | Priobalna poplava |  | Nizak |
| 2,7 | Epidemije |  | Nizak |
| 1,7 | Suša |  | Slab |
| 1,3 | Rečna poplava |  | Slab |
| 1,2 | Sukobi |  | Slab |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona |  | Slab |

Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „denga” (5,3 od 10).

INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 0,5% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).

Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.

## El Ninjo

El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.

Prošle epizode El Ninja nisu ostavile jasan trag u vremenu ove zemlje od novembra do maja.

Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: ni tamo se u tim mesecima nije pokazao jasan znak.

Svaka prošla epizoda El Ninja računa se jednako, slaba ili jaka, pa jak El Ninjo može doneti ono što ovaj prosek ne pokazuje.

[Na koje zemlje utiče El Ninjo](https://criora.com/sr/atlas/el-nino#MNE)

## Klima do 2050. i 2080.

Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.

+3,8 °C

### Temperatura

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   +2,9 °C → +3,8 °C

Ako emisije prestanu da rastu
:   +2,4 °C → +2,7 °C

Najtopliji mesec: toplije za oko 6,7 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.

-105 mm

### Godišnje padavine

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   +25 mm → -105 mm

Ako emisije prestanu da rastu
:   +15 mm → -15 mm

Najsuvlji mesec: oko 29 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 1.540 mm, pa će do 2080. padavina biti manje za oko 7 % godišnje sume.

2,4%

### Teritorija pod visokim vodnim stresom

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   2,4% → 2,4%

Ako se emisije smanje
:   0% → 2,4%

Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 0%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.

2,2%

### Rečne poplave

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   2,2% → 2,2%

Ako emisije prestanu da rastu
:   2,2% → 2,2%

Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 2,4%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.

Klimatske zone zemlje

Scenario

Do 2080. godine 50% teritorije pomera se u topliju klimatsku zonu.

Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.

Sada

Kontinentalna 66%

34%

2050

35%

Umereno topla 65%

2080

16%

Umereno topla 84%

Kontinentalna: hladne zimeUmereno topla: blage zime

Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.

### Nivo mora

#### Porast nivoa mora uz obalu

1995-201420502100

Ako emisije nastave da rastu
:   +0,23 m → +0,73 m

Ako emisije prestanu da rastu
:   +0,21 m → +0,54 m

Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.

Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.

## Gradovi sa sopstvenom stranicom

Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.

Za ovaj grad UN ne daje posebnu procenu.

- [Podgorica](https://criora.com/sr/atlas/MNE/podgorica)   Rečne poplave: do 2 m vode u centru pri stogodišnjoj poplavi. Više nego u 97% velikih gradova sveta.  Obilne kiše: 32 dana sa 20 mm kiše ili više u 2025. godini. Više nego u 96% velikih gradova sveta.  Zemljotresi: veoma jaki potresi na čvrstom tlu (0,3 g), na mekom jači. Jače nego u 88% velikih gradova sveta.

g je ubrzanje Zemljine teže: od oko 0,1 g trese snažno i moguća su laka oštećenja zgrada.

## Proverite rizik na svojoj adresi

Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.

### Bilo koja adresa ili mesto

Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.

ili[izaberi tačku na mapi →](https://criora.com/sr/)

## Crna Gora u globalnom kontekstu

Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.

### Južna Evropa

6. mesto od 14, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 39

1. [2PortugalijaNizak32](https://criora.com/sr/atlas/PRT)
2. [3SlovenijaNizak33](https://criora.com/sr/atlas/SVN)
3. [4AndoraNizak33](https://criora.com/sr/atlas/AND)
4. [5MaltaNizak34](https://criora.com/sr/atlas/MLT)
5. [6Crna GoraNizak37](https://criora.com/sr/atlas/MNE)
6. [7ŠpanijaNizak39](https://criora.com/sr/atlas/ESP)
7. [8GrčkaNizak39](https://criora.com/sr/atlas/GRC)
8. [9HrvatskaSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/HRV)
9. [10ItalijaSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/ITA)
10. [11Severna MakedonijaSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/MKD)

### Evropa

27. mesto od 43, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34

1. [23LetonijaNizak34](https://criora.com/sr/atlas/LVA)
2. [24MaltaNizak34](https://criora.com/sr/atlas/MLT)
3. [25PoljskaNizak35](https://criora.com/sr/atlas/POL)
4. [26BelgijaNizak35](https://criora.com/sr/atlas/BEL)
5. [27Crna GoraNizak37](https://criora.com/sr/atlas/MNE)
6. [28ŠpanijaNizak39](https://criora.com/sr/atlas/ESP)
7. [29BelorusijaNizak39](https://criora.com/sr/atlas/BLR)
8. [30SlovačkaNizak39](https://criora.com/sr/atlas/SVK)
9. [31GrčkaNizak39](https://criora.com/sr/atlas/GRC)
10. [32MađarskaNizak39](https://criora.com/sr/atlas/HUN)

### Viši srednji dohodak

9. mesto od 58, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 44

1. [5FidžiNizak34](https://criora.com/sr/atlas/FJI)
2. [6Sveta LucijaNizak34](https://criora.com/sr/atlas/LCA)
3. [7MaldiviNizak36](https://criora.com/sr/atlas/MDV)
4. [8Zelenortska OstrvaNizak37](https://criora.com/sr/atlas/CPV)
5. [9Crna GoraNizak37](https://criora.com/sr/atlas/MNE)
6. [10SamoaNizak38](https://criora.com/sr/atlas/WSM)
7. [11BelorusijaNizak39](https://criora.com/sr/atlas/BLR)
8. [12TuvaluNizak39](https://criora.com/sr/atlas/TUV)
9. [13JamajkaNizak39](https://criora.com/sr/atlas/JAM)
10. [14Maršalska OstrvaSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/MHL)

### Stavite dve zemlje jednu naspram druge

Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.

[Uporedi](https://criora.com/sr/atlas/compare?a=MNE)

## Svi pokazatelji

Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.

Na primer, „Udeo obnovljive energije”: 39,6 % ukupne energije za 2021. godinu. To je rizik 58,9 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 75,3, pa je razlika u odnosu na svet -16,4.

Rizik najviše podižu: Udeo obnovljive energije (58,9); Potrošnja energije po stanovniku (58,1); Temperatura površine tla (39,5); najmanje: Indeks suše (SPEI) (0,0); Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (0,3); Stepen-dani hlađenja (8,6).

|  |  | Godina |  | U odnosu na svet | U odnosu na region |
| --- | --- | --- | --- | --- | --- |
| Udeo obnovljive energije  39,6 % ukupne energije | 39,6 % ukupne energije | 2021 | 58,9 | -16,4 | -18,9 |
| Potrošnja energije po stanovniku  1.722 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 1.722 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 2023 | 58,1 | +3,0 | -6,9 |
| Temperatura površine tla  14,9 °C  Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 14,9 °C | 2021 | 39,5 | -25,5 | +1,1 |
| Udeo uglja u električnoj energiji  39,1 % ukupne proizvodnje | 39,1 % ukupne proizvodnje | 2023 | 39,2 | +25,1 | +31,7 |
| Pristup čistim gorivima  61,4 % stanovništva | 61,4 % stanovništva | 2023 | 38,6 | +30,0 | +38,6 |
| Udeo obnovljive električne energije  61,8 % ukupne proizvodnje | 61,8 % ukupne proizvodnje | 2021 | 38,2 | -36,8 | -21,9 |
| Stepen-dani grejanja  2.841 stepen-dan  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 2.841 stepen-dan | 2024 | 34,4 | +23,9 | -0,1 |
| Zaštita obale prirodnim staništima  74,9 od 100 | 74,9 od 100 | 2025 | 25,1 | +1,3 | -11,8 |
| Uvoz energije  24,4 % potrošnje energije | 24,4 % potrošnje energije | 2023 | 24,4 | -19,4 | -25,9 |
| Zagađenje vazduha PM2,5  18,0 µg/m³ | 18,0 µg/m³ | 2020 | 14,8 | -2,6 | +7,7 |
| Energetska intenzivnost  3,43 MJ po dolaru BDP-a | 3,43 MJ po dolaru BDP-a | 2022 | 13,8 | 0,0 | +3,4 |
| Rizik od rečnih poplava  1,3 od 10 | 1,3 od 10 | 2026 | 13,0 | -38,0 | -46,0 |
| Stepen-dani hlađenja  363 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 363 stepen-dana | 2024 | 8,6 | -43,9 | +3,2 |
| Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C  0,54 dana | 0,54 dana | 2024 | 0,3 | -3,5 | +0,3 |
| Indeks suše (SPEI)  0,54 (ispod 0: suvlje nego obično) | 0,54 (ispod 0: suvlje nego obično) | 2023 | 0,0 | -12,7 | -6,1 |

Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2018-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.

O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka.  [Kako povezati asistenta](https://criora.com/sr/docs/references/api-and-agents)

## Za novinare i istraživače

Citiraj ovu stranicu

U jednom redu

```
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
```

APA

```
Criora. (2026). Crna Gora: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/MNE
```

BibTeX

```
@misc{criora_atlas_MNE_2026,
  author = {{Criora}},
  title = {Crna Gora: profil klimatskog rizika},
  year = {2026},
  url = {https://criora.com/sr/atlas/MNE},
  urldate = {2026-11-13}
}
```

Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.

Ugradi na svoj sajt

Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.
