---
title: "Malezija: klimatski rizik i karta opasnosti · Criora"
description: "Malezija: rizik 41 od 100, srednji. Glavne pretnje: rečne i priobalne poplave. Na osnovu podataka Svetske banke, INFORM i ND-GAIN."
url: "https://criora.com/sr/atlas/MYS"
language: "sr"
---

# Malezija Klimatski rizik i karta opasnosti

Malezija: rizik 41 od 100, srednji.

Region
:   Azija

Podregion
:   Jugoistočna Azija

Prihod
:   Viši srednji

1. Slab
2. Nizak
3. Srednji
4. Visok
5. Opasan

Neke opasnosti su ovde jake, ali ocena uzima u obzir i koliko dobro se zemlja s njima nosi, pa je ukupni rizik srednji.

## Glavne pretnje

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 6,8 od 10 | Rečna poplava |  | Visok |
| 6,4 od 10 | Priobalna poplava |  | Visok |
| 5,8 od 10 | Epidemije |  | Srednji |
| 5,4 od 10 | Cunami |  | Srednji |

[Ispod su još 4 pretnje: suša (3,1 od 10), zemljotres (1,9 od 10), sukobi (0,9 od 10), vetar tropskih ciklona (0,0 od 10).](https://criora.com/sr/atlas/MYS#threats)

Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.

Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „denga” (9,5 od 10).

Budućnost
:   [+2,6 °C do 2080. godine u odnosu na period 1970-2000, ako emisije nastave da rastu; nivo mora uz obalu +78 cm do 2100. godine u odnosu na period 1995-2014](https://criora.com/sr/atlas/MYS#future)

Gradovi
:   [Kuala Lumpur, Džordžtaun](https://criora.com/sr/atlas/MYS#cities)

Mapa opasnosti

[Mapa opasnosti: Rečne poplave: dubina vode pri poplavi kakva dolazi jednom u sto godina. Izvor: WRI Aqueduct Floods.](https://criora.com/sr/?lat=3.139797&lon=101.688699&layer=flood_riverine%3A%3Ainundation&band=1)

0  3 m

Rečne poplave: dubina vode pri poplavi kakva dolazi jednom u sto godina. Izvor: WRI Aqueduct Floods.

[Otvori veliku mapu](https://criora.com/sr/?lat=3.139797&lon=101.688699&layer=flood_riverine%3A%3Ainundation&band=1)

Još na mapi: [suše](https://criora.com/sr/?lat=3.139797&lon=101.688699&layer=aqueduct_water_stress%3A%3Adrr&band=1) · [požari](https://criora.com/sr/?lat=3.139797&lon=101.688699&layer=burned_area%3A%3Aclimatology_22yr&band=1)

---

## Događaji uživo

Katastrofe koje još traju i zvanična upozorenja na snazi, prema službama koje ih prate.

Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.

[Otvori mapu uživo](https://criora.com/sr/?ref=atlas-pulse)

## Zašto je ocena 41

Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.

Za 5 godina Rizik

1. 53  Klima i energija   Srednji    Poplave, suše, cikloni i epidemije, vrućina i hladnoća, energija i emisije.
2. 32  Priroda   -1,4   Nizak    Voda, hrana, zdravlje, šume i kako će ih pogoditi klimatske promene; zemljotresi i cunamiji.
3. 25  Društvo   Nizak    Siromaštvo, zdravlje, obrazovanje, nejednakost, sukobi i ljudi primorani da napuste dom.
4. 44  Rizik slabog upravljanja   Srednji    Koliko loše rade vlast, bolnice, veze, putevi i priprema za katastrofe.
5. 49  Rizik slabe adaptacije   +1,9   Srednji    Koliko privreda, vlast i društvo nisu spremni da ulažu u zaštitu od klimatskih promena.

## Koje još pretnje postoje?

Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 3,1 | Suša |  | Nizak |
| 1,9 | Zemljotres |  | Slab |
| 0,9 | Sukobi |  | Slab |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona |  | Slab |

INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 0,2% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).

Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.

## El Ninjo

El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.

Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:

Novembar-januar
:   Sandakan i šira okolina, gde živi 3% stanovništva zemlje: toplije nego obično, 16 od 26 godina sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 9. Jasan znak.

Decembar-februar
:   Kučing i šira okolina, gde živi 16% stanovništva zemlje: toplije nego obično, 17 od 27 godina sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 9. Jasan znak.

Januar-mart
:   Kota Kinabalu i šira okolina, gde živi 14% stanovništva zemlje: suvlje nego obično, 18 od 23 godine sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 8. Jasan znak.

Februar-april
:   Toplije nego obično: 12 od 19 godina sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 6. Jasan znak.Tavau i šira okolina, gde živi 4% stanovništva zemlje: suvlje nego obično, 13 od 19 godina sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 6. Jasan znak.

„Toplije nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u najtoplijoj trećini. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.

Red u kome se navodi grad odnosi se na njegovu okolinu: tamo je El Ninjo ostavio jasan znak koji se u proseku za zemlju ne vidi.

[Na koje još zemlje utiče El Ninjo](https://criora.com/sr/atlas/el-nino#MYS)

## Klima do 2050. i 2080.

Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.

+2,6 °C

### Temperatura

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   +1,8 °C → +2,6 °C

Ako emisije prestanu da rastu
:   +1,4 °C → +1,8 °C

Najtopliji mesec: toplije za oko 2,7 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.

+248 mm

### Godišnje padavine

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   +224 mm → +248 mm

Ako emisije prestanu da rastu
:   +221 mm → +244 mm

Najsuvlji mesec: oko 3 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 3.160 mm, pa će porast do 2080. biti oko 8 % godišnje sume.

1,1%

### Teritorija pod visokim vodnim stresom

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   1,1% → 1,1%

Ako se emisije smanje
:   1,1% → 1,1%

Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 1,1%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.

5,5%

### Rečne poplave

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   4,7% → 5,5%

Ako emisije prestanu da rastu
:   4,7% → 5%

Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 5%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.

Klimatske zone zemlje

Scenario

Klimatske zone ostaju uglavnom iste do 2080.

Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.

Sada

Tropska 99%

2050

Tropska 100%

2080

Tropska 100%

Umereno topla: blage zimeTropska: toplo cele godine

Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.

### Nivo mora

Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.

Sandakan · Kopno pod vodom 36%Dubina vode na mapi 0 m3 m[Otvori mapu uživo](https://criora.com/sr/?lat=5.843&lon=118.108&view=1&layer=flood_coastal::inundation&band=5)[Natural Earth](https://www.naturalearthdata.com/)

#### Porast nivoa mora uz obalu

1995-201420502100

Ako emisije nastave da rastu
:   +0,23 m → +0,78 m

Ako emisije prestanu da rastu
:   +0,20 m → +0,56 m

#### Gradovi do kojih bi morska voda mogla da stigne

Kopno pod vodom

Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.

Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.

Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.

## Gradovi sa sopstvenom stranicom

Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.

- [Kuala Lumpur](https://criora.com/sr/atlas/MYS/kuala-lumpur)   · 9 mil. stanovnika   Obilne kiše: 29 dana sa 20 mm kiše ili više u 2025. godini. Više nego u 95% velikih gradova sveta.

Za ovaj grad UN ne daje posebnu procenu.

- [Džordžtaun](https://criora.com/sr/atlas/MYS/george-town)   Obilne kiše: 22 dana sa 20 mm kiše ili više u 2025. godini. Više nego u 88% velikih gradova sveta.

## Proverite rizik na svojoj adresi

Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.

### Bilo koja adresa ili mesto

Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.

ili[izaberi tačku na mapi →](https://criora.com/sr/)

## Malezija u globalnom kontekstu

Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.

### Jugoistočna Azija

3. mesto od 11, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 49

1. [1SingapurNizak20](https://criora.com/sr/atlas/SGP)
2. [2BrunejNizak36](https://criora.com/sr/atlas/BRN)
3. [3MalezijaSrednji41](https://criora.com/sr/atlas/MYS)
4. [4Istočni TimorSrednji45](https://criora.com/sr/atlas/TLS)
5. [5VijetnamSrednji49](https://criora.com/sr/atlas/VNM)
6. [6TajlandSrednji49](https://criora.com/sr/atlas/THA)
7. [7LaosSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/LAO)
8. [8IndonezijaSrednji53](https://criora.com/sr/atlas/IDN)
9. [9FilipiniSrednji54](https://criora.com/sr/atlas/PHL)
10. [10KambodžaSrednji54](https://criora.com/sr/atlas/KHM)

### Azija

15. mesto od 48, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 46

1. [11ButanNizak39](https://criora.com/sr/atlas/BTN)
2. [12Saudijska ArabijaNizak39](https://criora.com/sr/atlas/SAU)
3. [13OmanSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/OMN)
4. [14GruzijaSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/GEO)
5. [15MalezijaSrednji41](https://criora.com/sr/atlas/MYS)
6. [16JordanSrednji42](https://criora.com/sr/atlas/JOR)
7. [17MongolijaSrednji42](https://criora.com/sr/atlas/MNG)
8. [18KuvajtSrednji43](https://criora.com/sr/atlas/KWT)
9. [19KinaSrednji43](https://criora.com/sr/atlas/CHN)
10. [20KazahstanSrednji43](https://criora.com/sr/atlas/KAZ)

### Viši srednji dohodak

17. mesto od 58, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 44

1. [13JamajkaNizak39](https://criora.com/sr/atlas/JAM)
2. [14Maršalska OstrvaSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/MHL)
3. [15Severna MakedonijaSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/MKD)
4. [16GruzijaSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/GEO)
5. [17MalezijaSrednji41](https://criora.com/sr/atlas/MYS)
6. [18BocvanaSrednji41](https://criora.com/sr/atlas/BWA)
7. [19BelizeSrednji41](https://criora.com/sr/atlas/BLZ)
8. [20TongaSrednji42](https://criora.com/sr/atlas/TON)
9. [21MikronezijaSrednji42](https://criora.com/sr/atlas/FSM)
10. [22JordanSrednji42](https://criora.com/sr/atlas/JOR)

### Stavite dve zemlje jednu naspram druge

Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.

[Uporedi](https://criora.com/sr/atlas/compare?a=MYS)

## Svi pokazatelji

Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.

Na primer, „Udeo obnovljive energije”: 7,50 % ukupne energije za 2021. godinu. To je rizik 92,2 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 75,3, pa je razlika u odnosu na svet +16,9.

Rizik najviše podižu: Udeo obnovljive energije (92,2); Udeo obnovljive električne energije (83,0); Stepen-dani hlađenja (70,5); najmanje: Uvoz energije (0,0); Stepen-dani grejanja (0,0); Indeks suše (SPEI) (0,0).

|  |  | Godina |  | U odnosu na svet | U odnosu na region |
| --- | --- | --- | --- | --- | --- |
| Udeo obnovljive energije  7,50 % ukupne energije | 7,50 % ukupne energije | 2021 | 92,2 | +16,9 | +1,6 |
| Udeo obnovljive električne energije  17,0 % ukupne proizvodnje | 17,0 % ukupne proizvodnje | 2021 | 83,0 | +8,0 | -1,9 |
| Stepen-dani hlađenja  2.964 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 2.964 stepen-dana | 2024 | 70,5 | +18,0 | +18,1 |
| Potrošnja energije po stanovniku  3.009 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 3.009 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 2023 | 68,3 | +13,2 | +12,3 |
| Rizik od rečnih poplava  6,8 od 10 | 6,8 od 10 | 2026 | 68,0 | +17,0 | +3,0 |
| Temperatura površine tla  27,9 °C  Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 27,9 °C | 2021 | 66,3 | +1,3 | -1,2 |
| Emisije CO2 po stanovniku  8,32 t CO2e po stanovniku | 8,32 t CO2e po stanovniku | 2024 | 50,4 | +21,7 | +15,0 |
| Udeo uglja u električnoj energiji  45,0 % ukupne proizvodnje | 45,0 % ukupne proizvodnje | 2023 | 45,1 | +31,0 | +19,0 |
| Zaštita obale prirodnim staništima  79,0 od 100 | 79,0 od 100 | 2025 | 21,0 | -2,8 | -3,4 |
| Energetska intenzivnost  4,49 MJ po dolaru BDP-a | 4,49 MJ po dolaru BDP-a | 2021 | 19,7 | +2,2 | +0,8 |
| Pristup čistim gorivima  83,8 % stanovništva | 83,8 % stanovništva | 2023 | 16,2 | +7,6 | +8,6 |
| Zagađenje vazduha PM2,5  16,2 µg/m³ | 16,2 µg/m³ | 2020 | 12,8 | -4,6 | -11,0 |
| Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C  9,36 dana | 9,36 dana | 2024 | 6,0 | +2,2 | -2,9 |
| Indeks suše (SPEI)  0,57 (ispod 0: suvlje nego obično) | 0,57 (ispod 0: suvlje nego obično) | 2023 | 0,0 | -12,7 | -30,6 |
| Stepen-dani grejanja  0,02 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 0,02 stepen-dana | 2022 | 0,0 | -11,1 | -12,4 |
| Uvoz energije  neto izvoznik: proizvodi 0,6 % više nego što troši | neto izvoznik: proizvodi 0,6 % više nego što troši | 2022 | 0,0 | -27,7 | -23,4 |

Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2020-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.

O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka.  [Kako povezati asistenta](https://criora.com/sr/docs/references/api-and-agents)

## Za novinare i istraživače

Citiraj ovu stranicu

U jednom redu

```
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
```

APA

```
Criora. (2026). Malezija: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/MYS
```

BibTeX

```
@misc{criora_atlas_MYS_2026,
  author = {{Criora}},
  title = {Malezija: profil klimatskog rizika},
  year = {2026},
  url = {https://criora.com/sr/atlas/MYS},
  urldate = {2026-11-13}
}
```

Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.

Ugradi na svoj sajt

Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.
