---
title: "Namibija: klimatski rizik i karta opasnosti · Criora"
description: "Namibija: rizik 46 od 100, srednji. Glavne pretnje: suše i rečne poplave. Na osnovu podataka Svetske banke, INFORM i ND-GAIN."
url: "https://criora.com/sr/atlas/NAM"
language: "sr"
---

# Namibija Klimatski rizik i karta opasnosti

Namibija: rizik 46 od 100, srednji.

Region
:   Afrika

Podregion
:   Južna Afrika

Prihod
:   Niži srednji

1. Slab
2. Nizak
3. Srednji
4. Visok
5. Opasan

Neke opasnosti su ovde jake, a zemlja se s njima loše nosi, ali ocena uzima u obzir i ostale delove ispod, koji su blaži, pa je ukupni rizik srednji.

## Glavne pretnje

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 9,4 od 10 | Suša |  | Opasan |
| 5,1 od 10 | Rečna poplava |  | Srednji |
| 4,8 od 10 | Epidemije |  | Srednji |

[Ispod je još 5 pretnji: priobalna poplava (1,2 od 10), sukobi (1,0 od 10), zemljotres (0,1 od 10), cunami (0,0 od 10), vetar tropskih ciklona (0,0 od 10).](https://criora.com/sr/atlas/NAM#threats)

Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.

Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „malarija” (7,7 od 10).

Budućnost
:   [+3,9 °C do 2080. godine u odnosu na period 1970-2000, ako emisije nastave da rastu; nivo mora uz obalu +83 cm do 2100. godine u odnosu na period 1995-2014](https://criora.com/sr/atlas/NAM#future)

Gradovi
:   Nema grada sa milion stanovnika

Mapa opasnosti

[Mapa opasnosti: Suše: rizik od suše u svakom kraju, od niskog do izuzetno visokog. Izvor: WRI Aqueduct.](https://criora.com/sr/?lat=-23.086303248060826&lon=18.50092749999999&layer=aqueduct_water_stress%3A%3Adrr&band=1)

Nizak  Nizak-Srednji  Srednji-Visok  Visok  Izuzetno visok

Suše: rizik od suše u svakom kraju, od niskog do izuzetno visokog. Izvor: WRI Aqueduct.

[Otvori veliku mapu](https://criora.com/sr/?lat=-23.086303248060826&lon=18.50092749999999&layer=aqueduct_water_stress%3A%3Adrr&band=1)

Još na mapi: [požari](https://criora.com/sr/?lat=-23.086303248060826&lon=18.50092749999999&layer=burned_area%3A%3Aclimatology_22yr&band=1)

---

## Događaji uživo

Katastrofe koje još traju i zvanična upozorenja na snazi, prema službama koje ih prate.

Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.

[Otvori mapu uživo](https://criora.com/sr/?ref=atlas-pulse)

## Zašto je ocena 46

Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.

Za 5 godina Rizik

1. 41  Klima i energija   Srednji    Poplave, suše, cikloni i epidemije, vrućina i hladnoća, energija i emisije.
2. 28  Priroda   -1,5   Nizak    Voda, hrana, zdravlje, šume i kako će ih pogoditi klimatske promene; zemljotresi i cunamiji.
3. 44  Društvo   Srednji    Siromaštvo, zdravlje, obrazovanje, nejednakost, sukobi i ljudi primorani da napuste dom.
4. 54  Rizik slabog upravljanja   Srednji    Koliko loše rade vlast, bolnice, veze, putevi i priprema za katastrofe.
5. 62  Rizik slabe adaptacije   -0,2   Visok    Koliko privreda, vlast i društvo nisu spremni da ulažu u zaštitu od klimatskih promena.

## Koje još pretnje postoje?

Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 1,2 | Priobalna poplava |  | Slab |
| 1,0 | Sukobi |  | Slab |
| 0,1 | Zemljotres |  | Slab |
| 0,0 | Cunami |  | Slab |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona |  | Slab |

INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 4,6% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).

Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.

## El Ninjo

El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.

Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:

Decembar-februar
:   Toplije nego obično: 15 od 27 godina sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 9. Jasan znak.

Januar-mart
:   Suvlje nego obično: 12 od 23 godine sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 8. Slab znak, možda slučajnost.

„Toplije nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u najtoplijoj trećini. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.

Ovi redovi su prosek za zemlju. Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: nijedna nije pokazala jasan znak koji se u proseku ne vidi.

[Na koje još zemlje utiče El Ninjo](https://criora.com/sr/atlas/el-nino#NAM)

## Klima do 2050. i 2080.

Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.

+3,9 °C

### Temperatura

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   +2,7 °C → +3,9 °C

Ako emisije prestanu da rastu
:   +2,0 °C → +2,5 °C

Najtopliji mesec: toplije za oko 4,1 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.

-4 mm

### Godišnje padavine

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   -20 mm → -4 mm

Ako emisije prestanu da rastu
:   -3 mm → -14 mm

Najsuvlji mesec: do 2080. otprilike iste padavine, čak i ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 450 mm, pa će do 2080. padavina biti manje za oko 1 % godišnje sume.

94%

### Teritorija pod visokim vodnim stresom

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   94% → 94%

Ako se emisije smanje
:   93% → 94%

Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 91%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.

0,3%

### Rečne poplave

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   0,3% → 0,3%

Ako emisije prestanu da rastu
:   0,4% → 0,3%

Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 0,4%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.

Klimatske zone zemlje

Scenario

Klimatske zone ostaju uglavnom iste do 2080.

Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.

Sada

Suva 100%

2050

Suva 100%

2080

Suva 100%

Suva: malo padavina

Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.

### Nivo mora

Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.

Lideric · Kopno pod vodom 0,2%Dubina vode na mapi 0 m3 m[Otvori mapu uživo](https://criora.com/sr/?lat=-26.648&lon=15.1594&view=1&layer=flood_coastal::inundation&band=5)[Natural Earth](https://www.naturalearthdata.com/)

#### Porast nivoa mora uz obalu

1995-201420502100

Ako emisije nastave da rastu
:   +0,26 m → +0,83 m

Ako emisije prestanu da rastu
:   +0,23 m → +0,60 m

#### Gradovi do kojih bi morska voda mogla da stigne

Kopno pod vodom

Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.

Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.

Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.

## Proverite rizik na svojoj adresi

Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.

### Bilo koja adresa ili mesto

Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.

ili[izaberi tačku na mapi →](https://criora.com/sr/)

## Namibija u globalnom kontekstu

Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.

### Južna Afrika

4. mesto od 5, računajući od najbezbednije

1. [1BocvanaSrednji41](https://criora.com/sr/atlas/BWA)
2. [2EsvatiniSrednji43](https://criora.com/sr/atlas/SWZ)
3. [3Južnoafrička RepublikaSrednji44](https://criora.com/sr/atlas/ZAF)
4. [4NamibijaSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/NAM)
5. [5LesotoSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/LSO)

### Afrika

11. mesto od 54, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 51

1. [7GabonSrednji44](https://criora.com/sr/atlas/GAB)
2. [8Južnoafrička RepublikaSrednji44](https://criora.com/sr/atlas/ZAF)
3. [9RuandaSrednji45](https://criora.com/sr/atlas/RWA)
4. [10GanaSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/GHA)
5. [11NamibijaSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/NAM)
6. [12TunisSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/TUN)
7. [13Komorska OstrvaSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/COM)
8. [14MarokoSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/MAR)
9. [15LesotoSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/LSO)
10. [16Ekvatorijalna GvinejaSrednji47](https://criora.com/sr/atlas/GNQ)

### Niži srednji dohodak

9. mesto od 47, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 50

1. [5Istočni TimorSrednji45](https://criora.com/sr/atlas/TLS)
2. [6KirgistanSrednji45](https://criora.com/sr/atlas/KGZ)
3. [7GanaSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/GHA)
4. [8VanuatuSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/VUT)
5. [9NamibijaSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/NAM)
6. [10TunisSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/TUN)
7. [11Komorska OstrvaSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/COM)
8. [12MarokoSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/MAR)
9. [13LesotoSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/LSO)
10. [14Solomonska OstrvaSrednji47](https://criora.com/sr/atlas/SLB)

### Stavite dve zemlje jednu naspram druge

Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.

[Uporedi](https://criora.com/sr/atlas/compare?a=NAM)

## Svi pokazatelji

Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.

Na primer, „Temperatura površine tla”: 34,9 °C za 2021. godinu. To je rizik 80,7 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 65,1, pa je razlika u odnosu na svet +15,7.

Rizik najviše podižu: Temperatura površine tla (80,7); Udeo obnovljive energije (68,9); Uvoz energije (60,5); najmanje: Zaštita obale prirodnim staništima (0,0); Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (0,0); Udeo uglja u električnoj energiji (1,6).

|  |  | Godina |  | U odnosu na svet | U odnosu na region |
| --- | --- | --- | --- | --- | --- |
| Temperatura površine tla  34,9 °C  Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 34,9 °C | 2021 | 80,7 | +15,7 | +6,8 |
| Udeo obnovljive energije  30,0 % ukupne energije | 30,0 % ukupne energije | 2021 | 68,9 | -6,4 | +38,7 |
| Uvoz energije  60,5 % potrošnje energije | 60,5 % potrošnje energije | 2022 | 60,5 | +32,8 | +51,1 |
| Pristup čistim gorivima  48,0 % stanovništva | 48,0 % stanovništva | 2023 | 52,0 | +43,4 | -34,8 |
| Rizik od rečnih poplava  5,1 od 10 | 5,1 od 10 | 2026 | 51,0 | 0,0 | +3,5 |
| Stepen-dani hlađenja  1.878 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 1.878 stepen-dana | 2024 | 44,6 | -7,9 | -21,3 |
| Potrošnja energije po stanovniku  697 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 697 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 2023 | 41,8 | -13,3 | +8,0 |
| Indeks suše (SPEI)  -0,90 (ispod 0: suvlje nego obično) | -0,90 (ispod 0: suvlje nego obično) | 2023 | 36,0 | +23,3 | +16,8 |
| Emisije CO2 po stanovniku  1,20 t CO2e po stanovniku | 1,20 t CO2e po stanovniku | 2024 | 17,8 | -10,9 | +8,9 |
| Zagađenje vazduha PM2,5  20,0 µg/m³ | 20,0 µg/m³ | 2020 | 17,1 | -0,3 | -12,5 |
| Energetska intenzivnost  3,45 MJ po dolaru BDP-a | 3,45 MJ po dolaru BDP-a | 2021 | 13,9 | -3,6 | -9,7 |
| Udeo obnovljive električne energije  93,4 % ukupne proizvodnje | 93,4 % ukupne proizvodnje | 2021 | 6,6 | -68,4 | -68,1 |
| Stepen-dani grejanja  250 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 250 stepen-dana | 2024 | 3,0 | -7,5 | +2,2 |
| Udeo uglja u električnoj energiji  1,59 % ukupne proizvodnje | 1,59 % ukupne proizvodnje | 2023 | 1,6 | -12,6 | -16,7 |
| Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C  0 dana | 0 dana | 2020 | 0,0 | -0,6 | -1,8 |
| Zaštita obale prirodnim staništima  100 od 100 | 100 od 100 | 2025 | 0,0 | -23,8 | -13,4 |

Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2019-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.

O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka.  [Kako povezati asistenta](https://criora.com/sr/docs/references/api-and-agents)

## Za novinare i istraživače

Citiraj ovu stranicu

U jednom redu

```
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
```

APA

```
Criora. (2026). Namibija: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/NAM
```

BibTeX

```
@misc{criora_atlas_NAM_2026,
  author = {{Criora}},
  title = {Namibija: profil klimatskog rizika},
  year = {2026},
  url = {https://criora.com/sr/atlas/NAM},
  urldate = {2026-11-13}
}
```

Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.

Ugradi na svoj sajt

Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.
