---
title: "Nikaragva: klimatski rizik i karta opasnosti · Criora"
description: "Nikaragva: rizik 51 od 100, srednji. Glavne pretnje: zemljotresi i cunamiji. Na osnovu podataka Svetske banke, INFORM i ND-GAIN."
url: "https://criora.com/sr/atlas/NIC"
language: "sr"
---

# Nikaragva Klimatski rizik i karta opasnosti

Nikaragva: rizik 51 od 100, srednji.

Region
:   Amerike

Podregion
:   Centralna Amerika

Prihod
:   Niži srednji

1. Slab
2. Nizak
3. Srednji
4. Visok
5. Opasan

Neke opasnosti su ovde jake, a zemlja se s njima loše nosi, ali ocena uzima u obzir i ostale delove ispod, koji su blaži, pa je ukupni rizik srednji.

## Glavne pretnje

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 8,2 od 10 | Zemljotres |  | Opasan |
| 7,2 od 10 | Cunami |  | Visok |
| 5,0 od 10 | Rečna poplava |  | Srednji |
| 4,9 od 10 | Epidemije |  | Srednji |

[Ispod su još 4 pretnje: priobalna poplava (4,3 od 10), vetar tropskih ciklona (4,2 od 10), suša (3,9 od 10), sukobi (1,9 od 10).](https://criora.com/sr/atlas/NIC#threats)

Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.

Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „denga” (8,8 od 10).

Budućnost
:   [+3,3 °C do 2080. godine u odnosu na period 1970-2000, ako emisije nastave da rastu; nivo mora uz obalu +85 cm do 2100. godine u odnosu na period 1995-2014](https://criora.com/sr/atlas/NIC#future)

Gradovi
:   Nema grada sa milion stanovnika

Mapa opasnosti

[Mapa opasnosti: Zemljotresi: koliko jako se tlo trese pri udaru čija je verovatnoća u 50 godina jedan prema deset. Izvor: GSHAP.](https://criora.com/sr/?lat=12.873246394807028&lon=-85.41252450000002&layer=seismic_hazard%3A%3Apga_475&band=1)

Ne osećaju se  Razorni

Zemljotresi: koliko jako se tlo trese pri udaru čija je verovatnoća u 50 godina jedan prema deset. Izvor: GSHAP.

[Otvori veliku mapu](https://criora.com/sr/?lat=12.873246394807028&lon=-85.41252450000002&layer=seismic_hazard%3A%3Apga_475&band=1)

Još na mapi: [rečne poplave](https://criora.com/sr/?lat=12.873246394807028&lon=-85.41252450000002&layer=flood_riverine%3A%3Ainundation&band=1) · [suše](https://criora.com/sr/?lat=12.873246394807028&lon=-85.41252450000002&layer=aqueduct_water_stress%3A%3Adrr&band=1) · [porast nivoa mora](https://criora.com/sr/?lat=12.873246394807028&lon=-85.41252450000002&layer=slr_projections%3A%3Aprojections&band=2) · [požari](https://criora.com/sr/?lat=12.873246394807028&lon=-85.41252450000002&layer=burned_area%3A%3Aclimatology_22yr&band=1)

---

## Događaji uživo

Katastrofe koje još traju i zvanična upozorenja na snazi, prema službama koje ih prate.

Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.

[Otvori mapu uživo](https://criora.com/sr/?ref=atlas-pulse)

## Zašto je ocena 51

Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.

Za 5 godina Rizik

1. 40  Klima i energija   Srednji    Poplave, suše, cikloni i epidemije, vrućina i hladnoća, energija i emisije.
2. 46  Priroda   +0,1   Srednji    Voda, hrana, zdravlje, šume i kako će ih pogoditi klimatske promene; zemljotresi i cunamiji.
3. 30  Društvo   Nizak    Siromaštvo, zdravlje, obrazovanje, nejednakost, sukobi i ljudi primorani da napuste dom.
4. 67  Rizik slabog upravljanja   Visok    Koliko loše rade vlast, bolnice, veze, putevi i priprema za katastrofe.
5. 73  Rizik slabe adaptacije   -0,1   Visok    Koliko privreda, vlast i društvo nisu spremni da ulažu u zaštitu od klimatskih promena.

## Koje još pretnje postoje?

Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 4,3 | Priobalna poplava |  | Srednji |
| 4,2 | Vetar tropskih ciklona |  | Srednji |
| 3,9 | Suša |  | Nizak |
| 1,9 | Sukobi |  | Slab |

INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 1,6% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).

Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.

## El Ninjo

El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.

Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:

Decembar-februar
:   Toplije nego obično: 16 od 27 godina sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 9. Jasan znak.

Januar-mart
:   Granada i šira okolina, gde živi 9% stanovništva zemlje: suvlje nego obično, 16 od 23 godine sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 8. Jasan znak.

„Toplije nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u najtoplijoj trećini. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.

Red u kome se navodi grad odnosi se na njegovu okolinu: tamo je El Ninjo ostavio jasan znak koji se u proseku za zemlju ne vidi.

[Na koje još zemlje utiče El Ninjo](https://criora.com/sr/atlas/el-nino#NIC)

## Klima do 2050. i 2080.

Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.

+3,3 °C

### Temperatura

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   +2,3 °C → +3,3 °C

Ako emisije prestanu da rastu
:   +1,8 °C → +2,1 °C

Najtopliji mesec: toplije za oko 3,7 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.

-412 mm

### Godišnje padavine

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   -223 mm → -412 mm

Ako emisije prestanu da rastu
:   -136 mm → -91 mm

Najsuvlji mesec: oko 15 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 1.950 mm, pa će do 2080. padavina biti manje za oko 21 % godišnje sume.

34%

### Teritorija pod visokim vodnim stresom

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   0% → 34%

Ako se emisije smanje
:   0% → 0%

Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 0%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.

2,6%

### Rečne poplave

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   5% → 2,6%

Ako emisije prestanu da rastu
:   3,7% → 2,5%

Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 3,5%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.

Klimatske zone zemlje

Scenario

Klimatske zone ostaju uglavnom iste do 2080.

Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.

Sada

Tropska 99%

2050

Tropska 100%

2080

Tropska 100%

Umereno topla: blage zimeTropska: toplo cele godine

Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.

### Nivo mora

Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.

Puerto Cabezas · Kopno pod vodom 1%Dubina vode na mapi 0 m3 m[Otvori mapu uživo](https://criora.com/sr/?lat=14.0333&lon=-83.3834&view=1&layer=flood_coastal::inundation&band=5)[Natural Earth](https://www.naturalearthdata.com/)

#### Porast nivoa mora uz obalu

1995-201420502100

Ako emisije nastave da rastu
:   +0,28 m → +0,85 m

Ako emisije prestanu da rastu
:   +0,23 m → +0,60 m

#### Gradovi do kojih bi morska voda mogla da stigne

Kopno pod vodom

Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.

Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.

Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.

## Proverite rizik na svojoj adresi

Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.

### Bilo koja adresa ili mesto

Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.

ili[izaberi tačku na mapi →](https://criora.com/sr/)

## Nikaragva u globalnom kontekstu

Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.

### Centralna Amerika

5. mesto od 8, računajući od najbezbednije

1. [1KostarikaSrednji41](https://criora.com/sr/atlas/CRI)
2. [2BelizeSrednji41](https://criora.com/sr/atlas/BLZ)
3. [3PanamaSrednji42](https://criora.com/sr/atlas/PAN)
4. [4SalvadorSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/SLV)
5. [5NikaragvaSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/NIC)
6. [6MeksikoSrednji52](https://criora.com/sr/atlas/MEX)
7. [7GvatemalaSrednji54](https://criora.com/sr/atlas/GTM)
8. [8HondurasSrednji55](https://criora.com/sr/atlas/HND)

### Amerike

30. mesto od 35, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 42

1. [26SalvadorSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/SLV)
2. [27KolumbijaSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/COL)
3. [28PeruSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/PER)
4. [29EkvadorSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/ECU)
5. [30NikaragvaSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/NIC)
6. [31MeksikoSrednji52](https://criora.com/sr/atlas/MEX)
7. [32GvatemalaSrednji54](https://criora.com/sr/atlas/GTM)
8. [33VenecuelaSrednji55](https://criora.com/sr/atlas/VEN)
9. [34HondurasSrednji55](https://criora.com/sr/atlas/HND)
10. [35HaitiVisok62](https://criora.com/sr/atlas/HTI)

### Niži srednji dohodak

28. mesto od 47, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 50

1. [24DžibutiSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/DJI)
2. [25ZimbabveSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/ZWE)
3. [26BeninSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/BEN)
4. [27ZambijaSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/ZMB)
5. [28NikaragvaSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/NIC)
6. [29GvinejaSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/GIN)
7. [30Obala SlonovačeSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/CIV)
8. [31KamerunSrednji52](https://criora.com/sr/atlas/CMR)
9. [32TadžikistanSrednji53](https://criora.com/sr/atlas/TJK)
10. [33KenijaSrednji53](https://criora.com/sr/atlas/KEN)

### Stavite dve zemlje jednu naspram druge

Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.

[Uporedi](https://criora.com/sr/atlas/compare?a=NIC)

## Svi pokazatelji

Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.

Na primer, „Stepen-dani hlađenja”: 2.951 stepen-dan za 2024. godinu. To je rizik 70,1 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 52,6, pa je razlika u odnosu na svet +17,5.

Rizik najviše podižu: Stepen-dani hlađenja (70,1); Temperatura površine tla (65,3); Rizik od rečnih poplava (50,0); najmanje: Stepen-dani grejanja (0,0); Udeo uglja u električnoj energiji (0,0); Zaštita obale prirodnim staništima (6,3).

|  |  | Godina |  | U odnosu na svet | U odnosu na region |
| --- | --- | --- | --- | --- | --- |
| Stepen-dani hlađenja  2.951 stepen-dan  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 2.951 stepen-dan | 2024 | 70,1 | +17,5 | +3,3 |
| Temperatura površine tla  27,4 °C  Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 27,4 °C | 2021 | 65,3 | +0,3 | 0,0 |
| Rizik od rečnih poplava  5,0 od 10 | 5,0 od 10 | 2026 | 50,0 | -1,0 | +8,0 |
| Udeo obnovljive energije  50,4 % ukupne energije | 50,4 % ukupne energije | 2021 | 47,7 | -27,6 | -32,7 |
| Uvoz energije  46,5 % potrošnje energije | 46,5 % potrošnje energije | 2022 | 46,5 | +18,8 | +27,4 |
| Pristup čistim gorivima  59,6 % stanovništva | 59,6 % stanovništva | 2023 | 40,4 | +31,8 | +34,8 |
| Potrošnja energije po stanovniku  633 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 633 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 2023 | 40,0 | -15,1 | -8,7 |
| Indeks suše (SPEI)  -0,93 (ispod 0: suvlje nego obično) | -0,93 (ispod 0: suvlje nego obično) | 2023 | 37,2 | +24,5 | +18,3 |
| Udeo obnovljive električne energije  69,5 % ukupne proizvodnje | 69,5 % ukupne proizvodnje | 2021 | 30,5 | -44,5 | -37,7 |
| Energetska intenzivnost  4,29 MJ po dolaru BDP-a | 4,29 MJ po dolaru BDP-a | 2021 | 18,6 | +1,1 | +5,0 |
| Emisije CO2 po stanovniku  0,83 t CO2e po stanovniku | 0,83 t CO2e po stanovniku | 2024 | 13,6 | -15,1 | -15,6 |
| Zagađenje vazduha PM2,5  16,8 µg/m³ | 16,8 µg/m³ | 2020 | 13,5 | -3,9 | -3,4 |
| Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C  9,92 dana | 9,92 dana | 2024 | 6,3 | +2,5 | +4,2 |
| Zaštita obale prirodnim staništima  93,7 od 100 | 93,7 od 100 | 2025 | 6,3 | -17,5 | -17,9 |
| Udeo uglja u električnoj energiji  0 % ukupne proizvodnje | 0 % ukupne proizvodnje | 2021 | 0,0 | 0,0 | 0,0 |
| Stepen-dani grejanja  0,02 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 0,02 stepen-dana | 2023 | 0,0 | -10,5 | -0,5 |

Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2020-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.

O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka.  [Kako povezati asistenta](https://criora.com/sr/docs/references/api-and-agents)

## Za novinare i istraživače

Citiraj ovu stranicu

U jednom redu

```
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
```

APA

```
Criora. (2026). Nikaragva: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/NIC
```

BibTeX

```
@misc{criora_atlas_NIC_2026,
  author = {{Criora}},
  title = {Nikaragva: profil klimatskog rizika},
  year = {2026},
  url = {https://criora.com/sr/atlas/NIC},
  urldate = {2026-11-13}
}
```

Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.

Ugradi na svoj sajt

Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.
