---
title: "Holandija: klimatski rizik i karta opasnosti · Criora"
description: "Holandija: rizik 34 od 100, nizak. Glavne pretnje: priobalne poplave i porast nivoa mora. Na osnovu podataka Svetske banke, INFORM i ND-GAIN."
url: "https://criora.com/sr/atlas/NLD"
language: "sr"
---

# Holandija Klimatski rizik i karta opasnosti

Holandija: rizik 34 od 100, nizak.

Region
:   Evropa

Podregion
:   Zapadna Evropa

Prihod
:   Visok

1. Slab
2. Nizak
3. Srednji
4. Visok
5. Opasan

Neke opasnosti su ovde jake, ali ocena uzima u obzir i koliko dobro se zemlja s njima nosi, pa je ukupni rizik nizak.

## Glavne pretnje

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 10,0 od 10 | Priobalna poplava |  | Opasan |
| 8,6 od 10 | Rečna poplava |  | Opasan |

[Ispod je još 6 pretnji: epidemije (3,0 od 10), zemljotres (1,8 od 10), sukobi (0,6 od 10), suša (0,4 od 10), cunami (0,0 od 10), vetar tropskih ciklona (0,0 od 10).](https://criora.com/sr/atlas/NLD#threats)

Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.

Budućnost
:   [+2,7 °C do 2080. godine u odnosu na period 1970-2000, ako emisije nastave da rastu; nivo mora uz obalu +81 cm do 2100. godine u odnosu na period 1995-2014](https://criora.com/sr/atlas/NLD#future)

Gradovi
:   [Amsterdam, Roterdam, Hag](https://criora.com/sr/atlas/NLD#cities)

Mapa opasnosti

[Mapa opasnosti: Porast nivoa mora: koliko će more 2050. stajati više nego 1995-2014. ako emisije prestanu da rastu, prema medijani IPCC AR6.](https://criora.com/sr/?lat=52.351914&lon=4.914694&layer=slr_projections%3A%3Aprojections&band=2)

0  100 cm

Porast nivoa mora: koliko će more 2050. stajati više nego 1995-2014. ako emisije prestanu da rastu, prema medijani IPCC AR6.

[Otvori veliku mapu](https://criora.com/sr/?lat=52.351914&lon=4.914694&layer=slr_projections%3A%3Aprojections&band=2)

---

## Događaji uživo

Katastrofe koje još traju i zvanična upozorenja na snazi, prema službama koje ih prate.

Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.

[Otvori mapu uživo](https://criora.com/sr/?ref=atlas-pulse)

## Zašto je ocena 34

Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.

Za 5 godina Rizik

1. 60  Klima i energija   Visok    Poplave, suše, cikloni i epidemije, vrućina i hladnoća, energija i emisije.
2. 31  Priroda   +0,3   Nizak    Voda, hrana, zdravlje, šume i kako će ih pogoditi klimatske promene; zemljotresi i cunamiji.
3. 19  Društvo   Slab    Siromaštvo, zdravlje, obrazovanje, nejednakost, sukobi i ljudi primorani da napuste dom.
4. 26  Rizik slabog upravljanja   Nizak    Koliko loše rade vlast, bolnice, veze, putevi i priprema za katastrofe.
5. 33  Rizik slabe adaptacije   +1,2   Nizak    Koliko privreda, vlast i društvo nisu spremni da ulažu u zaštitu od klimatskih promena.

## Koje još pretnje postoje?

Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 3,0 | Epidemije |  | Nizak |
| 1,8 | Zemljotres |  | Slab |
| 0,6 | Sukobi |  | Slab |
| 0,4 | Suša |  | Slab |
| 0,0 | Cunami |  | Slab |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona |  | Slab |

Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „bolesti koje se prenose s čoveka na čoveka” (4,6 od 10).

Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.

## El Ninjo

El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.

Prošle epizode El Ninja nisu ostavile jasan trag u vremenu ove zemlje od novembra do maja.

Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: ni tamo se u tim mesecima nije pokazao jasan znak.

Svaka prošla epizoda El Ninja računa se jednako, slaba ili jaka, pa jak El Ninjo može doneti ono što ovaj prosek ne pokazuje.

[Na koje zemlje utiče El Ninjo](https://criora.com/sr/atlas/el-nino#NLD)

## Klima do 2050. i 2080.

Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.

+2,7 °C

### Temperatura

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   +2,4 °C → +2,7 °C

Ako emisije prestanu da rastu
:   +1,5 °C → +1,9 °C

Najtopliji mesec: toplije za oko 4,6 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.

+22 mm

### Godišnje padavine

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   -11 mm → +22 mm

Ako emisije prestanu da rastu
:   +21 mm → +28 mm

Najsuvlji mesec: oko 1 mm više padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 710 mm, pa će porast do 2080. biti oko 3 % godišnje sume.

20%

### Teritorija pod visokim vodnim stresom

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   20% → 20%

Ako se emisije smanje
:   20% → 20%

Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 20%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.

1%

### Rečne poplave

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   0,8% → 1%

Ako emisije prestanu da rastu
:   0,8% → 0,8%

Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 0,8%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.

Klimatske zone zemlje

Scenario

Klimatske zone ostaju uglavnom iste do 2080.

Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.

Sada

Umereno topla 100%

2050

Umereno topla 100%

2080

Umereno topla 100%

Umereno topla: blage zime

Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.

### Nivo mora

Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.

Midelburg · Kopno pod vodom 94%Dubina vode na mapi 0 m3 m[Otvori mapu uživo](https://criora.com/sr/?lat=51.502&lon=3.61&view=1&layer=flood_coastal::inundation&band=5)[Natural Earth](https://www.naturalearthdata.com/)

#### Porast nivoa mora uz obalu

1995-201420502100

Ako emisije nastave da rastu
:   +0,27 m → +0,81 m

Ako emisije prestanu da rastu
:   +0,25 m → +0,61 m

#### Gradovi do kojih bi morska voda mogla da stigne

Kopno pod vodom

Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.

Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.

Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.

## Gradovi sa sopstvenom stranicom

Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu.

- [Amsterdam](https://criora.com/sr/atlas/NLD/amsterdam)   · 1,19 mil. stanovnika
- [Roterdam](https://criora.com/sr/atlas/NLD/rotterdam)   · 1,03 mil. stanovnika
- [Hag](https://criora.com/sr/atlas/NLD/the-hague)   · 725 hilj. stanovnika

Nijedan od ovih gradova ni po jednoj opasnosti ne spada u gornju četvrtinu od 626 velikih gradova sveta.

## Proverite rizik na svojoj adresi

Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.

### Bilo koja adresa ili mesto

Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.

ili[izaberi tačku na mapi →](https://criora.com/sr/)

## Holandija u globalnom kontekstu

Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.

### Zapadna Evropa

7. mesto od 9, računajući od najbezbednije

1. [1LihtenštajnNizak23](https://criora.com/sr/atlas/LIE)
2. [2MonakoNizak26](https://criora.com/sr/atlas/MCO)
3. [3LuksemburgNizak27](https://criora.com/sr/atlas/LUX)
4. [4ŠvajcarskaNizak28](https://criora.com/sr/atlas/CHE)
5. [5AustrijaNizak31](https://criora.com/sr/atlas/AUT)
6. [6NemačkaNizak32](https://criora.com/sr/atlas/DEU)
7. [7HolandijaNizak34](https://criora.com/sr/atlas/NLD)
8. [8FrancuskaNizak34](https://criora.com/sr/atlas/FRA)
9. [9BelgijaNizak35](https://criora.com/sr/atlas/BEL)

### Evropa

20. mesto od 43, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34

1. [16PortugalijaNizak32](https://criora.com/sr/atlas/PRT)
2. [17SlovenijaNizak33](https://criora.com/sr/atlas/SVN)
3. [18LitvanijaNizak33](https://criora.com/sr/atlas/LTU)
4. [19AndoraNizak33](https://criora.com/sr/atlas/AND)
5. [20HolandijaNizak34](https://criora.com/sr/atlas/NLD)
6. [21FrancuskaNizak34](https://criora.com/sr/atlas/FRA)
7. [22ČeškaNizak34](https://criora.com/sr/atlas/CZE)
8. [23LetonijaNizak34](https://criora.com/sr/atlas/LVA)
9. [24MaltaNizak34](https://criora.com/sr/atlas/MLT)
10. [25PoljskaNizak35](https://criora.com/sr/atlas/POL)

### Visok dohodak

33. mesto od 64, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34

1. [29LitvanijaNizak33](https://criora.com/sr/atlas/LTU)
2. [30AndoraNizak33](https://criora.com/sr/atlas/AND)
3. [31BahamiNizak33](https://criora.com/sr/atlas/BHS)
4. [32UrugvajNizak33](https://criora.com/sr/atlas/URY)
5. [33HolandijaNizak34](https://criora.com/sr/atlas/NLD)
6. [34FrancuskaNizak34](https://criora.com/sr/atlas/FRA)
7. [35ČeškaNizak34](https://criora.com/sr/atlas/CZE)
8. [36KanadaNizak34](https://criora.com/sr/atlas/CAN)
9. [37LetonijaNizak34](https://criora.com/sr/atlas/LVA)
10. [38MaltaNizak34](https://criora.com/sr/atlas/MLT)

### Stavite dve zemlje jednu naspram druge

Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.

[Uporedi](https://criora.com/sr/atlas/compare?a=NLD)

## Svi pokazatelji

Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.

Na primer, „Udeo obnovljive energije”: 12,2 % ukupne energije za 2021. godinu. To je rizik 87,3 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 75,3, pa je razlika u odnosu na svet +12,0.

Rizik najviše podižu: Udeo obnovljive energije (87,3); Uvoz energije (87,0); Rizik od rečnih poplava (86,0); najmanje: Indeks suše (SPEI) (0,0); Pristup čistim gorivima (0,0); Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (0,0).

|  |  | Godina |  | U odnosu na svet | U odnosu na region |
| --- | --- | --- | --- | --- | --- |
| Udeo obnovljive energije  12,2 % ukupne energije | 12,2 % ukupne energije | 2021 | 87,3 | +12,0 | +9,5 |
| Uvoz energije  87,0 % potrošnje energije | 87,0 % potrošnje energije | 2023 | 87,0 | +43,2 | +36,7 |
| Rizik od rečnih poplava  8,6 od 10 | 8,6 od 10 | 2026 | 86,0 | +35,0 | +27,0 |
| Potrošnja energije po stanovniku  3.416 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 3.416 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 2024 | 70,6 | +4,7 | +3,8 |
| Udeo obnovljive električne energije  33,1 % ukupne proizvodnje | 33,1 % ukupne proizvodnje | 2021 | 66,9 | -8,0 | +6,8 |
| Emisije CO2 po stanovniku  6,60 t CO2e po stanovniku | 6,60 t CO2e po stanovniku | 2024 | 45,8 | +17,1 | +5,1 |
| Temperatura površine tla  14,4 °C  Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 14,4 °C | 2021 | 38,4 | -26,7 | 0,0 |
| Zaštita obale prirodnim staništima  62,7 od 100 | 62,7 od 100 | 2025 | 37,3 | +13,5 | +0,4 |
| Stepen-dani grejanja  2.520 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 2.520 stepen-dana | 2024 | 30,5 | +20,0 | -4,0 |
| Energetska intenzivnost  2,53 MJ po dolaru BDP-a | 2,53 MJ po dolaru BDP-a | 2022 | 8,7 | -5,1 | -1,7 |
| Udeo uglja u električnoj energiji  8,16 % ukupne proizvodnje | 8,16 % ukupne proizvodnje | 2024 | 8,2 | +2,2 | +5,2 |
| Zagađenje vazduha PM2,5  10,9 µg/m³ | 10,9 µg/m³ | 2020 | 6,8 | -10,6 | -0,4 |
| Stepen-dani hlađenja  102 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 102 stepen-dana | 2024 | 2,4 | -50,2 | -3,0 |
| Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C  0 dana | 0 dana | 2020 | 0,0 | -0,6 | 0,0 |
| Pristup čistim gorivima  100 % stanovništva | 100 % stanovništva | 2023 | 0,0 | -8,6 | 0,0 |
| Indeks suše (SPEI)  1,30 (ispod 0: suvlje nego obično) | 1,30 (ispod 0: suvlje nego obično) | 2023 | 0,0 | -12,7 | -6,1 |

Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2020-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.

O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka.  [Kako povezati asistenta](https://criora.com/sr/docs/references/api-and-agents)

## Za novinare i istraživače

Citiraj ovu stranicu

U jednom redu

```
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
```

APA

```
Criora. (2026). Holandija: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/NLD
```

BibTeX

```
@misc{criora_atlas_NLD_2026,
  author = {{Criora}},
  title = {Holandija: profil klimatskog rizika},
  year = {2026},
  url = {https://criora.com/sr/atlas/NLD},
  urldate = {2026-11-13}
}
```

Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.

Ugradi na svoj sajt

Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.
