---
title: "Novi Zeland: klimatski rizik i karta opasnosti · Criora"
description: "Novi Zeland: rizik 28 od 100, nizak. Glavne pretnje: zemljotresi i cunamiji. Rizik je porastao za pet godina. Na osnovu podataka Svetske banke, INFORM i ND-GAIN."
url: "https://criora.com/sr/atlas/NZL"
language: "sr"
---

# Novi Zeland Klimatski rizik i karta opasnosti

Novi Zeland: rizik 28 od 100, nizak.

Region
:   Okeanija

Podregion
:   Australija i Novi Zeland

Prihod
:   Visok

1. Slab
2. Nizak
3. Srednji
4. Visok
5. Opasan

Neke opasnosti su ovde jake, ali ocena uzima u obzir i koliko dobro se zemlja s njima nosi, pa je ukupni rizik nizak.

## Glavne pretnje

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 6,0 od 10 | Zemljotres |  | Visok |
| 5,4 od 10 | Cunami |  | Srednji |
| 4,5 od 10 | Epidemije |  | Srednji |
| 4,4 od 10 | Priobalna poplava |  | Srednji |

[Ispod su još 4 pretnje: rečna poplava (3,7 od 10), vetar tropskih ciklona (1,8 od 10), suša (1,8 od 10), sukobi (0,3 od 10).](https://criora.com/sr/atlas/NZL#threats)

Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.

Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „bolesti koje prenose životinje” (8,8 od 10).

Budućnost
:   [+2,6 °C do 2080. godine u odnosu na period 1970-2000, ako emisije nastave da rastu; nivo mora uz obalu +85 cm do 2100. godine u odnosu na period 1995-2014](https://criora.com/sr/atlas/NZL#future)

Gradovi
:   [Okland](https://criora.com/sr/atlas/NZL#cities)

Mapa opasnosti

[Mapa opasnosti: Zemljotresi: koliko jako se tlo trese pri udaru čija je verovatnoća u 50 godina jedan prema deset. Izvor: GSHAP.](https://criora.com/sr/?lat=-36.848055&lon=174.763027&layer=seismic_hazard%3A%3Apga_475&band=1)

Ne osećaju se  Razorni

Zemljotresi: koliko jako se tlo trese pri udaru čija je verovatnoća u 50 godina jedan prema deset. Izvor: GSHAP.

[Otvori veliku mapu](https://criora.com/sr/?lat=-36.848055&lon=174.763027&layer=seismic_hazard%3A%3Apga_475&band=1)

---

## Događaji uživo

Katastrofe koje još traju i zvanična upozorenja na snazi, prema službama koje ih prate.

Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.

[Otvori mapu uživo](https://criora.com/sr/?ref=atlas-pulse)

## Zašto je ocena 28

Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.

Za 5 godina Rizik

1. 30  Klima i energija   Nizak    Poplave, suše, cikloni i epidemije, vrućina i hladnoća, energija i emisije.
2. 38  Priroda   +0,2   Nizak    Voda, hrana, zdravlje, šume i kako će ih pogoditi klimatske promene; zemljotresi i cunamiji.
3. 13  Društvo   Slab    Siromaštvo, zdravlje, obrazovanje, nejednakost, sukobi i ljudi primorani da napuste dom.
4. 26  Rizik slabog upravljanja   Nizak    Koliko loše rade vlast, bolnice, veze, putevi i priprema za katastrofe.
5. 32  Rizik slabe adaptacije   +2,9   Nizak    Koliko privreda, vlast i društvo nisu spremni da ulažu u zaštitu od klimatskih promena.

## Koje još pretnje postoje?

Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 3,7 | Rečna poplava |  | Nizak |
| 1,8 | Vetar tropskih ciklona |  | Slab |
| 1,8 | Suša |  | Slab |
| 0,3 | Sukobi |  | Slab |

Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.

## El Ninjo

El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.

Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:

Novembar-januar
:   Svežije nego obično: 14 od 26 godina sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 9. Slab znak, možda slučajnost.

„Svežije nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u najsvežijoj trećini. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.

Ovi redovi su prosek za zemlju. Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: nijedna nije pokazala jasan znak koji se u proseku ne vidi.

[Na koje još zemlje utiče El Ninjo](https://criora.com/sr/atlas/el-nino#NZL)

## Klima do 2050. i 2080.

Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.

+2,6 °C

### Temperatura

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   +1,7 °C → +2,6 °C

Ako emisije prestanu da rastu
:   +1,4 °C → +1,8 °C

Najtopliji mesec: toplije za oko 3,1 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.

+113 mm

### Godišnje padavine

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   +55 mm → +113 mm

Ako emisije prestanu da rastu
:   +47 mm → +71 mm

Najsuvlji mesec: oko 3 mm više padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 1.660 mm, pa će porast do 2080. biti oko 7 % godišnje sume.

0,1%

### Teritorija pod visokim vodnim stresom

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   0,1% → 0,1%

Ako se emisije smanje
:   0% → 0%

Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 0%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.

0,3%

### Rečne poplave

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   0,3% → 0,3%

Ako emisije prestanu da rastu
:   0,3% → 0,3%

Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 0,6%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.

Klimatske zone zemlje

Scenario

Do 2080. godine 14% teritorije pomera se u topliju klimatsku zonu.

Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.

Sada

Umereno topla 84%

2050

Umereno topla 89%

2080

Umereno topla 95%

Polarna: bez toplog godišnjeg dobaKontinentalna: hladne zimeUmereno topla: blage zime

Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.

### Nivo mora

Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.

Kaiapoi · Kopno pod vodom 2,3%Dubina vode na mapi 0 m3 m[Otvori mapu uživo](https://criora.com/sr/?lat=-43.3813&lon=172.651&view=1&layer=flood_coastal::inundation&band=5)[Natural Earth](https://www.naturalearthdata.com/)

#### Porast nivoa mora uz obalu

1995-201420502100

Ako emisije nastave da rastu
:   +0,26 m → +0,85 m

Ako emisije prestanu da rastu
:   +0,23 m → +0,60 m

#### Gradovi do kojih bi morska voda mogla da stigne

Kopno pod vodom

Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.

Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.

Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.

## Gradovi sa sopstvenom stranicom

Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.

- [Okland](https://criora.com/sr/atlas/NZL/auckland)   · 1,71 mil. stanovnika   Obilne kiše: 17 dana sa 20 mm kiše ili više u 2025. godini. Više nego u 77% velikih gradova sveta.

## Proverite rizik na svojoj adresi

Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.

### Bilo koja adresa ili mesto

Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.

ili[izaberi tačku na mapi →](https://criora.com/sr/)

## Novi Zeland u globalnom kontekstu

Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.

### Australija i Novi Zeland

1. mesto od 2, računajući od najbezbednije

1. [1Novi ZelandNizak28](https://criora.com/sr/atlas/NZL)
2. [2AustralijaNizak30](https://criora.com/sr/atlas/AUS)

### Okeanija

1. mesto od 14, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 40

1. [1Novi ZelandNizak28](https://criora.com/sr/atlas/NZL)
2. [2AustralijaNizak30](https://criora.com/sr/atlas/AUS)
3. [3PalauNizak31](https://criora.com/sr/atlas/PLW)
4. [4FidžiNizak34](https://criora.com/sr/atlas/FJI)
5. [5SamoaNizak38](https://criora.com/sr/atlas/WSM)
6. [6NauruNizak39](https://criora.com/sr/atlas/NRU)
7. [7TuvaluNizak39](https://criora.com/sr/atlas/TUV)
8. [8Maršalska OstrvaSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/MHL)
9. [9TongaSrednji42](https://criora.com/sr/atlas/TON)
10. [10MikronezijaSrednji42](https://criora.com/sr/atlas/FSM)

### Visok dohodak

11. mesto od 64, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34

1. [7FinskaNizak26](https://criora.com/sr/atlas/FIN)
2. [8MonakoNizak26](https://criora.com/sr/atlas/MCO)
3. [9LuksemburgNizak27](https://criora.com/sr/atlas/LUX)
4. [10ŠvedskaNizak28](https://criora.com/sr/atlas/SWE)
5. [11Novi ZelandNizak28](https://criora.com/sr/atlas/NZL)
6. [12ŠvajcarskaNizak28](https://criora.com/sr/atlas/CHE)
7. [13Sent Kits i NevisNizak29](https://criora.com/sr/atlas/KNA)
8. [14Ujedinjeno KraljevstvoNizak30](https://criora.com/sr/atlas/GBR)
9. [15AustralijaNizak30](https://criora.com/sr/atlas/AUS)
10. [16PalauNizak31](https://criora.com/sr/atlas/PLW)

### Stavite dve zemlje jednu naspram druge

Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.

[Uporedi](https://criora.com/sr/atlas/compare?a=NZL)

## Svi pokazatelji

Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.

Na primer, „Potrošnja energije po stanovniku”: 3.559 kg ekvivalenta nafte po stanovniku za 2024. godinu. To je rizik 71,3 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 65,9, pa je razlika u odnosu na svet +5,4.

Rizik najviše podižu: Potrošnja energije po stanovniku (71,3); Udeo obnovljive energije (70,0); Emisije CO2 po stanovniku (44,0); najmanje: Indeks suše (SPEI) (0,0); Pristup čistim gorivima (0,0); Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (0,0).

|  |  | Godina |  | U odnosu na svet | U odnosu na region |
| --- | --- | --- | --- | --- | --- |
| Potrošnja energije po stanovniku  3.559 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 3.559 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 2024 | 71,3 | +5,4 | -2,6 |
| Udeo obnovljive energije  28,9 % ukupne energije | 28,9 % ukupne energije | 2021 | 70,0 | -5,3 | -10,8 |
| Emisije CO2 po stanovniku  6,01 t CO2e po stanovniku | 6,01 t CO2e po stanovniku | 2024 | 44,0 | +15,3 | +29,9 |
| Temperatura površine tla  14,4 °C  Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 14,4 °C | 2021 | 38,5 | -26,5 | -24,4 |
| Rizik od rečnih poplava  3,7 od 10 | 3,7 od 10 | 2026 | 37,0 | -14,0 | +37,0 |
| Stepen-dani grejanja  2.827 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 2.827 stepen-dana | 2024 | 34,2 | +23,7 | +31,0 |
| Uvoz energije  31,6 % potrošnje energije | 31,6 % potrošnje energije | 2023 | 31,6 | -12,2 | +15,8 |
| Udeo obnovljive električne energije  81,4 % ukupne proizvodnje | 81,4 % ukupne proizvodnje | 2021 | 18,6 | -56,4 | -65,3 |
| Energetska intenzivnost  3,52 MJ po dolaru BDP-a | 3,52 MJ po dolaru BDP-a | 2022 | 14,3 | +0,5 | -9,9 |
| Udeo uglja u električnoj energiji  5,30 % ukupne proizvodnje | 5,30 % ukupne proizvodnje | 2024 | 5,3 | -0,7 | -20,4 |
| Zagađenje vazduha PM2,5  6,49 µg/m³ | 6,49 µg/m³ | 2020 | 1,8 | -15,6 | -5,9 |
| Stepen-dani hlađenja  36,9 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 36,9 stepen-dana | 2024 | 0,9 | -51,7 | -70,2 |
| Zaštita obale prirodnim staništima  99,9 od 100 | 99,9 od 100 | 2025 | 0,1 | -23,7 | -20,0 |
| Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C  0 dana | 0 dana | 2020 | 0,0 | -0,6 | 0,0 |
| Pristup čistim gorivima  100 % stanovništva | 100 % stanovništva | 2023 | 0,0 | -8,6 | -40,6 |
| Indeks suše (SPEI)  0,47 (ispod 0: suvlje nego obično) | 0,47 (ispod 0: suvlje nego obično) | 2023 | 0,0 | -12,7 | 0,0 |

Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2020-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.

O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka.  [Kako povezati asistenta](https://criora.com/sr/docs/references/api-and-agents)

## Za novinare i istraživače

Citiraj ovu stranicu

U jednom redu

```
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
```

APA

```
Criora. (2026). Novi Zeland: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/NZL
```

BibTeX

```
@misc{criora_atlas_NZL_2026,
  author = {{Criora}},
  title = {Novi Zeland: profil klimatskog rizika},
  year = {2026},
  url = {https://criora.com/sr/atlas/NZL},
  urldate = {2026-11-13}
}
```

Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.

Ugradi na svoj sajt

Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.
