---
title: "Oman: klimatski rizik i karta opasnosti · Criora"
description: "Oman: rizik 40 od 100, srednji. Glavne pretnje: cunamiji i priobalne poplave. Na osnovu podataka Svetske banke, INFORM i ND-GAIN."
url: "https://criora.com/sr/atlas/OMN"
language: "sr"
---

# Oman Klimatski rizik i karta opasnosti

Oman: rizik 40 od 100, srednji.

Region
:   Azija

Podregion
:   Zapadna Azija

Prihod
:   Visok

1. Slab
2. Nizak
3. Srednji
4. Visok
5. Opasan

Neke opasnosti su ovde jake, ali ocena uzima u obzir i koliko dobro se zemlja s njima nosi, pa je ukupni rizik srednji.

## Glavne pretnje

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 9,0 od 10 | Cunami |  | Opasan |
| 5,6 od 10 | Priobalna poplava |  | Srednji |
| 4,7 od 10 | Epidemije |  | Srednji |

[Ispod je još 5 pretnji: vetar tropskih ciklona (3,8 od 10), suša (2,9 od 10), rečna poplava (1,9 od 10), sukobi (1,9 od 10), zemljotres (0,1 od 10).](https://criora.com/sr/atlas/OMN#threats)

Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.

Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „denga” (7,6 od 10).

Budućnost
:   [+3,5 °C do 2080. godine u odnosu na period 1970-2000, ako emisije nastave da rastu; nivo mora uz obalu +76 cm do 2100. godine u odnosu na period 1995-2014](https://criora.com/sr/atlas/OMN#future)

Gradovi
:   Nema grada sa milion stanovnika

Mapa opasnosti

[Mapa opasnosti: Suše: rizik od suše u svakom kraju, od niskog do izuzetno visokog. Izvor: WRI Aqueduct.](https://criora.com/sr/?lat=21.583635742003217&lon=55.90043950000006&layer=aqueduct_water_stress%3A%3Adrr&band=1)

Nizak  Nizak-Srednji  Srednji-Visok  Visok  Izuzetno visok

Suše: rizik od suše u svakom kraju, od niskog do izuzetno visokog. Izvor: WRI Aqueduct.

Nisu prikazani jer ih mapa cele zemlje ne može pokazati: cunamiji, priobalne poplave, tropski cikloni.

[Otvori veliku mapu](https://criora.com/sr/?lat=21.583635742003217&lon=55.90043950000006&layer=aqueduct_water_stress%3A%3Adrr&band=1)

---

## Događaji uživo

Katastrofe koje još traju i zvanična upozorenja na snazi, prema službama koje ih prate.

Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.

[Otvori mapu uživo](https://criora.com/sr/?ref=atlas-pulse)

## Zašto je ocena 40

Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.

Za 5 godina Rizik

1. 34  Klima i energija   Nizak    Poplave, suše, cikloni i epidemije, vrućina i hladnoća, energija i emisije.
2. 53  Priroda   -2,0   Srednji    Voda, hrana, zdravlje, šume i kako će ih pogoditi klimatske promene; zemljotresi i cunamiji.
3. 14  Društvo   Slab    Siromaštvo, zdravlje, obrazovanje, nejednakost, sukobi i ljudi primorani da napuste dom.
4. 51  Rizik slabog upravljanja   Srednji    Koliko loše rade vlast, bolnice, veze, putevi i priprema za katastrofe.
5. 49  Rizik slabe adaptacije   +0,4   Srednji    Koliko privreda, vlast i društvo nisu spremni da ulažu u zaštitu od klimatskih promena.

## Koje još pretnje postoje?

Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 3,8 | Vetar tropskih ciklona |  | Nizak |
| 2,9 | Suša |  | Nizak |
| 1,9 | Rečna poplava |  | Slab |
| 1,9 | Sukobi |  | Slab |
| 0,1 | Zemljotres |  | Slab |

Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.

## El Ninjo

El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.

Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:

Novembar-januar
:   Više padavina nego obično: 15 od 26 godina sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 9. Jasan znak.

Januar-mart
:   Toplije nego obično: 12 od 23 godine sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 8. Slab znak, možda slučajnost.

Mart-maj
:   Više padavina nego obično: 10 od 17 godina sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 6. Slab znak, možda slučajnost.

„Više padavina nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u trećini sa najviše padavina. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.

Ovi redovi su prosek za zemlju. Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: nijedna nije pokazala jasan znak koji se u proseku ne vidi.

[Na koje još zemlje utiče El Ninjo](https://criora.com/sr/atlas/el-nino#OMN)

## Klima do 2050. i 2080.

Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.

+3,5 °C

### Temperatura

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   +2,4 °C → +3,5 °C

Ako emisije prestanu da rastu
:   +1,8 °C → +2,3 °C

Najtopliji mesec: toplije za oko 3,6 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.

+52 mm

### Godišnje padavine

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   +36 mm → +52 mm

Ako emisije prestanu da rastu
:   +24 mm → +32 mm

Najsuvlji mesec: do 2080. otprilike iste padavine, čak i ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 30 mm, pa će porast do 2080. biti oko 190 % godišnje sume.

91%

### Teritorija pod visokim vodnim stresom

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   96% → 91%

Ako se emisije smanje
:   97% → 96%

Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 100%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.

0%

### Rečne poplave

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   0% → 0%

Ako emisije prestanu da rastu
:   0,1% → 0%

Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 0%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.

Klimatske zone zemlje

Scenario

Klimatske zone ostaju uglavnom iste do 2080.

Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.

Sada

Suva 100%

2050

Suva 100%

2080

Suva 100%

Suva: malo padavina

Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.

### Nivo mora

Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.

Seeb · Kopno pod vodom 1,1%Dubina vode na mapi 0 m3 m[Otvori mapu uživo](https://criora.com/sr/?lat=23.6802&lon=58.1825&view=1&layer=flood_coastal::inundation&band=5)[Natural Earth](https://www.naturalearthdata.com/)

#### Porast nivoa mora uz obalu

1995-201420502100

Ako emisije nastave da rastu
:   +0,23 m → +0,76 m

Ako emisije prestanu da rastu
:   +0,20 m → +0,51 m

#### Gradovi do kojih bi morska voda mogla da stigne

Kopno pod vodom

Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.

Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.

Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.

## Proverite rizik na svojoj adresi

Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.

### Bilo koja adresa ili mesto

Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.

ili[izaberi tačku na mapi →](https://criora.com/sr/)

## Oman u globalnom kontekstu

Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.

### Zapadna Azija

7. mesto od 18, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 42

1. [3KatarNizak32](https://criora.com/sr/atlas/QAT)
2. [4KiparNizak35](https://criora.com/sr/atlas/CYP)
3. [5BahreinNizak36](https://criora.com/sr/atlas/BHR)
4. [6Saudijska ArabijaNizak39](https://criora.com/sr/atlas/SAU)
5. [7OmanSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/OMN)
6. [8GruzijaSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/GEO)
7. [9JordanSrednji42](https://criora.com/sr/atlas/JOR)
8. [10KuvajtSrednji43](https://criora.com/sr/atlas/KWT)
9. [11JermenijaSrednji43](https://criora.com/sr/atlas/ARM)
10. [12TurskaSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/TUR)

### Azija

13. mesto od 48, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 46

1. [9BahreinNizak36](https://criora.com/sr/atlas/BHR)
2. [10BrunejNizak36](https://criora.com/sr/atlas/BRN)
3. [11ButanNizak39](https://criora.com/sr/atlas/BTN)
4. [12Saudijska ArabijaNizak39](https://criora.com/sr/atlas/SAU)
5. [13OmanSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/OMN)
6. [14GruzijaSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/GEO)
7. [15MalezijaSrednji41](https://criora.com/sr/atlas/MYS)
8. [16JordanSrednji42](https://criora.com/sr/atlas/JOR)
9. [17MongolijaSrednji42](https://criora.com/sr/atlas/MNG)
10. [18KuvajtSrednji43](https://criora.com/sr/atlas/KWT)

### Visok dohodak

56. mesto od 64, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34

1. [52MađarskaNizak39](https://criora.com/sr/atlas/HUN)
2. [53HrvatskaSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/HRV)
3. [54ItalijaSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/ITA)
4. [55Trinidad i TobagoSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/TTO)
5. [56OmanSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/OMN)
6. [57RumunijaSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/ROU)
7. [58ČileSrednji41](https://criora.com/sr/atlas/CHL)
8. [59KostarikaSrednji41](https://criora.com/sr/atlas/CRI)
9. [60BugarskaSrednji41](https://criora.com/sr/atlas/BGR)
10. [61RusijaSrednji42](https://criora.com/sr/atlas/RUS)

### Stavite dve zemlje jednu naspram druge

Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.

[Uporedi](https://criora.com/sr/atlas/compare?a=OMN)

## Svi pokazatelji

Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.

Na primer, „Udeo obnovljive energije”: 0,10 % ukupne energije za 2021. godinu. To je rizik 99,9 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 75,3, pa je razlika u odnosu na svet +24,6.

Rizik najviše podižu: Udeo obnovljive energije (99,9); Udeo obnovljive električne energije (98,1); Temperatura površine tla (97,7); najmanje: Udeo uglja u električnoj energiji (0,0); Pristup čistim gorivima (0,0); Uvoz energije (0,0).

|  |  | Godina |  | U odnosu na svet | U odnosu na region |
| --- | --- | --- | --- | --- | --- |
| Udeo obnovljive energije  0,10 % ukupne energije | 0,10 % ukupne energije | 2021 | 99,9 | +24,6 | +9,3 |
| Udeo obnovljive električne energije  1,94 % ukupne proizvodnje | 1,94 % ukupne proizvodnje | 2021 | 98,1 | +23,1 | +13,2 |
| Temperatura površine tla  43,2 °C  Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 43,2 °C | 2021 | 97,7 | +32,7 | +30,2 |
| Stepen-dani hlađenja  3.844 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 3.844 stepen-dana | 2024 | 91,4 | +38,9 | +39,0 |
| Potrošnja energije po stanovniku  5.908 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 5.908 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 2023 | 80,5 | +25,4 | +24,5 |
| Emisije CO2 po stanovniku  18,7 t CO2e po stanovniku | 18,7 t CO2e po stanovniku | 2024 | 67,2 | +38,5 | +31,8 |
| Indeks suše (SPEI)  -1,62 (ispod 0: suvlje nego obično) | -1,62 (ispod 0: suvlje nego obično) | 2023 | 64,9 | +52,2 | +34,4 |
| Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C  88,9 dana | 88,9 dana | 2024 | 56,6 | +52,8 | +47,7 |
| Zagađenje vazduha PM2,5  39,6 µg/m³ | 39,6 µg/m³ | 2020 | 39,2 | +21,8 | +15,4 |
| Energetska intenzivnost  7,21 MJ po dolaru BDP-a | 7,21 MJ po dolaru BDP-a | 2021 | 35,0 | +17,5 | +16,1 |
| Rizik od rečnih poplava  1,9 od 10 | 1,9 od 10 | 2026 | 19,0 | -32,0 | -46,0 |
| Zaštita obale prirodnim staništima  82,4 od 100 | 82,4 od 100 | 2025 | 17,6 | -6,2 | -6,8 |
| Stepen-dani grejanja  6,82 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 6,82 stepen-dana | 2024 | 0,1 | -10,4 | -11,0 |
| Uvoz energije  neto izvoznik: proizvodi 214 % više nego što troši | neto izvoznik: proizvodi 214 % više nego što troši | 2022 | 0,0 | -27,7 | -23,4 |
| Pristup čistim gorivima  100 % stanovništva | 100 % stanovništva | 2023 | 0,0 | -8,6 | -7,6 |
| Udeo uglja u električnoj energiji  0 % ukupne proizvodnje | 0 % ukupne proizvodnje | 2021 | 0,0 | 0,0 | -5,6 |

Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2020-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.

O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka.  [Kako povezati asistenta](https://criora.com/sr/docs/references/api-and-agents)

## Za novinare i istraživače

Citiraj ovu stranicu

U jednom redu

```
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
```

APA

```
Criora. (2026). Oman: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/OMN
```

BibTeX

```
@misc{criora_atlas_OMN_2026,
  author = {{Criora}},
  title = {Oman: profil klimatskog rizika},
  year = {2026},
  url = {https://criora.com/sr/atlas/OMN},
  urldate = {2026-11-13}
}
```

Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.

Ugradi na svoj sajt

Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.
