---
title: "Pakistan: klimatski rizik i karta opasnosti · Criora"
description: "Pakistan: rizik 65 od 100, visok. Glavne pretnje: rečne poplave i zemljotresi. Na osnovu podataka Svetske banke, INFORM i ND-GAIN."
url: "https://criora.com/sr/atlas/PAK"
language: "sr"
---

# Pakistan Klimatski rizik i karta opasnosti

Pakistan: rizik 65 od 100, visok.

Region
:   Azija

Podregion
:   Južna Azija

Prihod
:   Niži srednji

1. Slab
2. Nizak
3. Srednji
4. Visok
5. Opasan

Opasnosti su ovde jake, a zemlja je loše opremljena da se s njima nosi, pa je ukupni rizik visok.

## Glavne pretnje

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 9,5 od 10 | Rečna poplava |  | Opasan |
| 9,2 od 10 | Zemljotres |  | Opasan |
| 7,5 od 10 | Epidemije |  | Visok |
| 7,1 od 10 | Vetar tropskih ciklona |  | Visok |

[Ispod su još 4 pretnje: sukobi (9,8 od 10), cunami (6,1 od 10), suša (4,5 od 10), priobalna poplava (4,4 od 10).](https://criora.com/sr/atlas/PAK#threats)

Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.

Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „malarija” (9,8 od 10).

Budućnost
:   [+4,0 °C do 2080. godine u odnosu na period 1970-2000, ako emisije nastave da rastu; nivo mora uz obalu +67 cm do 2100. godine u odnosu na period 1995-2014](https://criora.com/sr/atlas/PAK#future)

Gradovi
:   [Karači, Lahor, Fejsalabad i još 9](https://criora.com/sr/atlas/PAK#cities)

Mapa opasnosti

[Mapa opasnosti: Rečne poplave: dubina vode pri poplavi kakva dolazi jednom u sto godina. Izvor: WRI Aqueduct Floods.](https://criora.com/sr/?lat=24.871938&lon=66.988063&layer=flood_riverine%3A%3Ainundation&band=1)

0  3 m

Rečne poplave: dubina vode pri poplavi kakva dolazi jednom u sto godina. Izvor: WRI Aqueduct Floods.

[Otvori veliku mapu](https://criora.com/sr/?lat=24.871938&lon=66.988063&layer=flood_riverine%3A%3Ainundation&band=1)

Još na mapi: [zemljotresi](https://criora.com/sr/?lat=24.871938&lon=66.988063&layer=seismic_hazard%3A%3Apga_475&band=1) · [suše](https://criora.com/sr/?lat=24.871938&lon=66.988063&layer=aqueduct_water_stress%3A%3Adrr&band=1) · [priobalne poplave](https://criora.com/sr/?lat=24.871938&lon=66.988063&layer=flood_coastal%3A%3Ainundation&band=1) · [požari](https://criora.com/sr/?lat=24.871938&lon=66.988063&layer=burned_area%3A%3Aclimatology_22yr&band=1)

---

## Događaji uživo

Katastrofe koje još traju i zvanična upozorenja na snazi, prema službama koje ih prate.

Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.

[Otvori mapu uživo](https://criora.com/sr/?ref=atlas-pulse)

## Zašto je ocena 65

Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.

Za 5 godina Rizik

1. 68  Klima i energija   Visok    Poplave, suše, cikloni i epidemije, vrućina i hladnoća, energija i emisije.
2. 67  Priroda   +0,1   Visok    Voda, hrana, zdravlje, šume i kako će ih pogoditi klimatske promene; zemljotresi i cunamiji.
3. 50  Društvo   Srednji    Siromaštvo, zdravlje, obrazovanje, nejednakost, sukobi i ljudi primorani da napuste dom.
4. 68  Rizik slabog upravljanja   Visok    Koliko loše rade vlast, bolnice, veze, putevi i priprema za katastrofe.
5. 70  Rizik slabe adaptacije   +0,3   Visok    Koliko privreda, vlast i društvo nisu spremni da ulažu u zaštitu od klimatskih promena.

## Koje još pretnje postoje?

Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 9,8 | Sukobi |  | Opasan |
| 6,1 | Cunami |  | Visok |
| 4,5 | Suša |  | Srednji |
| 4,4 | Priobalna poplava |  | Srednji |

INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 0,2% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).

Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.

## El Ninjo

El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.

Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:

Mart-maj
:   Više padavina nego obično: 10 od 17 godina sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 6. Slab znak, možda slučajnost.

„Više padavina nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u trećini sa najviše padavina. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.

Ovi redovi su prosek za zemlju. Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: nijedna nije pokazala jasan znak koji se u proseku ne vidi.

[Na koje još zemlje utiče El Ninjo](https://criora.com/sr/atlas/el-nino#PAK)

## Klima do 2050. i 2080.

Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.

+4,0 °C

### Temperatura

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   +3,0 °C → +4,0 °C

Ako emisije prestanu da rastu
:   +2,1 °C → +2,8 °C

Najtopliji mesec: toplije za oko 3,7 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.

+83 mm

### Godišnje padavine

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   +67 mm → +83 mm

Ako emisije prestanu da rastu
:   +53 mm → +57 mm

Najsuvlji mesec: do 2080. otprilike iste padavine, čak i ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 370 mm, pa će porast do 2080. biti oko 22 % godišnje sume.

64%

### Teritorija pod visokim vodnim stresom

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   63% → 64%

Ako se emisije smanje
:   55% → 63%

Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 61%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.

4,5%

### Rečne poplave

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   5,3% → 4,5%

Ako emisije prestanu da rastu
:   4,3% → 4%

Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 4%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.

Klimatske zone zemlje

Scenario

Do 2080. godine 7% teritorije pomera se u topliju klimatsku zonu.

Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.

Sada

Suva 80%

2050

Suva 80%

2080

Suva 81%

Polarna: bez toplog godišnjeg dobaKontinentalna: hladne zimeUmereno topla: blage zimeSuva: malo padavina

Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.

### Nivo mora

Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.

Gwadar · Kopno pod vodom 0,6%Dubina vode na mapi 0 m3 m[Otvori mapu uživo](https://criora.com/sr/?lat=25.139&lon=62.3286&view=1&layer=flood_coastal::inundation&band=5)[Natural Earth](https://www.naturalearthdata.com/)

#### Porast nivoa mora uz obalu

1995-201420502100

Ako emisije nastave da rastu
:   +0,19 m → +0,67 m

Ako emisije prestanu da rastu
:   +0,16 m → +0,42 m

#### Gradovi do kojih bi morska voda mogla da stigne

Kopno pod vodom

Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.

Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.

Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.

## Gradovi sa sopstvenom stranicom

Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.

- [Karači](https://criora.com/sr/atlas/PAK/karachi)   · 18,1 mil. stanovnika   Zemljotresi: jaki potresi na čvrstom tlu (0,14 g), na mekom jači. Jače nego u 71% velikih gradova sveta.
- [Lahor](https://criora.com/sr/atlas/PAK/lahore)   · 14,8 mil. stanovnika   Vrućina: do 45,9 °C u 2025. godini. Više nego u 98% velikih gradova sveta.  Zemljotresi: veoma jaki potresi na čvrstom tlu (0,23 g), na mekom jači. Jače nego u 84% velikih gradova sveta.  Udeo tla koje se sleže više od 1 cm godišnje, u krugu od 15 km: 20%. Više nego u 93% velikih gradova sveta.
- [Fejsalabad](https://criora.com/sr/atlas/PAK/faisalabad)   · 3,89 mil. stanovnika   Vrućina: do 44,7 °C u 2025. godini. Više nego u 95% velikih gradova sveta.  Zemljotresi: veoma jaki potresi na čvrstom tlu (0,2 g), na mekom jači. Jače nego u 79% velikih gradova sveta.
- [Pešavar](https://criora.com/sr/atlas/PAK/peshawar)   · 2,55 mil. stanovnika   Vrućina: do 45,2 °C u 2025. godini. Više nego u 96% velikih gradova sveta.  Zemljotresi: veoma jaki potresi na čvrstom tlu (0,21 g), na mekom jači. Jače nego u 81% velikih gradova sveta.
- [Gujranvala](https://criora.com/sr/atlas/PAK/gujranwala)   · 2,54 mil. stanovnika   Vrućina: do 46,6 °C u 2025. godini. Više nego u 99% velikih gradova sveta.  Zemljotresi: veoma jaki potresi na čvrstom tlu (0,22 g), na mekom jači. Jače nego u 82% velikih gradova sveta.
- [Ravalpindi](https://criora.com/sr/atlas/PAK/rawalpindi)   · 2,49 mil. stanovnika   Vrućina: do 45,7 °C u 2025. godini. Više nego u 98% velikih gradova sveta.  Zemljotresi: veoma jaki potresi na čvrstom tlu (0,26 g), na mekom jači. Jače nego u 86% velikih gradova sveta.  Rizik od suše: izuzetno visok. Najviši stepen skale, kao u 5% velikih gradova sveta.
- [Multan](https://criora.com/sr/atlas/PAK/multan)   · 2,26 mil. stanovnika   Vrućina: do 46,3 °C u 2025. godini. Više nego u 99% velikih gradova sveta.  Rizik od suše: izuzetno visok. Najviši stepen skale, kao u 5% velikih gradova sveta.
- [Hajderabad](https://criora.com/sr/atlas/PAK/hyderabad)   · 2,06 mil. stanovnika   Vrućina: 181 dan iznad 35 °C u 2025. godini. Više nego u 98% velikih gradova sveta.
- [Kveta](https://criora.com/sr/atlas/PAK/quetta)   · 1,25 mil. stanovnika   Zemljotresi: razorni potresi na čvrstom tlu (0,38 g), na mekom jači. Jače nego u 94% velikih gradova sveta.

Za ove gradove UN ne daje posebnu procenu.

- [Saidu Sharīf](https://criora.com/sr/atlas/PAK/saidu-sharif)   Obilne kiše: 21 dan sa 20 mm kiše ili više u 2025. godini. Više nego u 87% velikih gradova sveta.  Zemljotresi: veoma jaki potresi na čvrstom tlu (0,26 g), na mekom jači. Jače nego u 86% velikih gradova sveta.
- [Abotabad](https://criora.com/sr/atlas/PAK/abbottabad)   Obilne kiše: 23 dana sa 20 mm kiše ili više u 2025. godini. Više nego u 90% velikih gradova sveta.  Zemljotresi: veoma jaki potresi na čvrstom tlu (0,24 g), na mekom jači. Jače nego u 84% velikih gradova sveta.
- [Bannu](https://criora.com/sr/atlas/PAK/bannu)   Vrućina: do 45,4 °C u 2025. godini. Više nego u 96% velikih gradova sveta.  Zemljotresi: veoma jaki potresi na čvrstom tlu (0,23 g), na mekom jači. Jače nego u 83% velikih gradova sveta.

g je ubrzanje Zemljine teže: od oko 0,1 g trese snažno i moguća su laka oštećenja zgrada.

## Proverite rizik na svojoj adresi

Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.

### Bilo koja adresa ili mesto

Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.

ili[izaberi tačku na mapi →](https://criora.com/sr/)

## Pakistan u globalnom kontekstu

Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.

### Južna Azija

8. mesto od 9, računajući od najbezbednije

1. [1MaldiviNizak36](https://criora.com/sr/atlas/MDV)
2. [2ButanNizak39](https://criora.com/sr/atlas/BTN)
3. [3Šri LankaSrednji45](https://criora.com/sr/atlas/LKA)
4. [4NepalSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/NPL)
5. [5IranSrednji54](https://criora.com/sr/atlas/IRN)
6. [6IndijaSrednji56](https://criora.com/sr/atlas/IND)
7. [7BangladešVisok61](https://criora.com/sr/atlas/BGD)
8. [8PakistanVisok65](https://criora.com/sr/atlas/PAK)
9. [9AvganistanVisok65](https://criora.com/sr/atlas/AFG)

### Azija

45. mesto od 48, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 46

1. [39KambodžaSrednji54](https://criora.com/sr/atlas/KHM)
2. [40IndijaSrednji56](https://criora.com/sr/atlas/IND)
3. [41IrakSrednji56](https://criora.com/sr/atlas/IRQ)
4. [42Palestinske teritorijeVisok61](https://criora.com/sr/atlas/PSE)
5. [43BangladešVisok61](https://criora.com/sr/atlas/BGD)
6. [44MjanmarVisok62](https://criora.com/sr/atlas/MMR)
7. [45PakistanVisok65](https://criora.com/sr/atlas/PAK)
8. [46SirijaVisok65](https://criora.com/sr/atlas/SYR)
9. [47AvganistanVisok65](https://criora.com/sr/atlas/AFG)
10. [48JemenVisok65](https://criora.com/sr/atlas/YEM)

### Niži srednji dohodak

47. mesto od 47, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 50

1. [38MauritanijaSrednji56](https://criora.com/sr/atlas/MRT)
2. [39Papua Nova GvinejaSrednji56](https://criora.com/sr/atlas/PNG)
3. [40IndijaSrednji56](https://criora.com/sr/atlas/IND)
4. [41EgipatSrednji57](https://criora.com/sr/atlas/EGY)
5. [42NigerijaSrednji58](https://criora.com/sr/atlas/NGA)
6. [43Palestinske teritorijeVisok61](https://criora.com/sr/atlas/PSE)
7. [44BangladešVisok61](https://criora.com/sr/atlas/BGD)
8. [45MjanmarVisok62](https://criora.com/sr/atlas/MMR)
9. [46HaitiVisok62](https://criora.com/sr/atlas/HTI)
10. [47PakistanVisok65](https://criora.com/sr/atlas/PAK)

### Stavite dve zemlje jednu naspram druge

Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.

[Uporedi](https://criora.com/sr/atlas/compare?a=PAK)

## Svi pokazatelji

Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.

Na primer, „Rizik od rečnih poplava”: 9,5 od 10 za 2026. godinu. To je rizik 95,0 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 51,0, pa je razlika u odnosu na svet +44,0.

Rizik najviše podižu: Rizik od rečnih poplava (95,0); Zaštita obale prirodnim staništima (77,7); Temperatura površine tla (76,2); najmanje: Indeks suše (SPEI) (0,0); Udeo uglja u električnoj energiji (12,8); Emisije CO2 po stanovniku (13,4).

|  |  | Godina |  | U odnosu na svet | U odnosu na region |
| --- | --- | --- | --- | --- | --- |
| Rizik od rečnih poplava  9,5 od 10 | 9,5 od 10 | 2026 | 95,0 | +44,0 | +30,0 |
| Zaštita obale prirodnim staništima  22,3 od 100 | 22,3 od 100 | 2025 | 77,7 | +53,9 | +53,3 |
| Temperatura površine tla  32,7 °C  Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 32,7 °C | 2021 | 76,2 | +11,2 | +8,7 |
| Udeo obnovljive električne energije  28,3 % ukupne proizvodnje | 28,3 % ukupne proizvodnje | 2021 | 71,7 | -3,3 | -13,2 |
| Stepen-dani hlađenja  2.508 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 2.508 stepen-dana | 2024 | 59,6 | +7,1 | +7,2 |
| Udeo obnovljive energije  41,6 % ukupne energije | 41,6 % ukupne energije | 2021 | 56,8 | -18,5 | -33,8 |
| Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C  74,0 dana | 74,0 dana | 2024 | 47,1 | +43,3 | +38,2 |
| Pristup čistim gorivima  54,9 % stanovništva | 54,9 % stanovništva | 2023 | 45,1 | +36,5 | +37,5 |
| Zagađenje vazduha PM2,5  43,0 µg/m³ | 43,0 µg/m³ | 2020 | 43,1 | +25,7 | +19,3 |
| Uvoz energije  39,8 % potrošnje energije | 39,8 % potrošnje energije | 2022 | 39,8 | +12,1 | +16,4 |
| Potrošnja energije po stanovniku  415 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 415 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 2023 | 32,4 | -22,7 | -23,6 |
| Energetska intenzivnost  4,21 MJ po dolaru BDP-a | 4,21 MJ po dolaru BDP-a | 2021 | 18,2 | +0,7 | -0,7 |
| Stepen-dani grejanja  1.423 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 1.423 stepen-dana | 2024 | 17,2 | +6,7 | +6,1 |
| Emisije CO2 po stanovniku  0,81 t CO2e po stanovniku | 0,81 t CO2e po stanovniku | 2024 | 13,4 | -15,3 | -22,0 |
| Udeo uglja u električnoj energiji  12,8 % ukupne proizvodnje | 12,8 % ukupne proizvodnje | 2023 | 12,8 | -1,3 | -13,3 |
| Indeks suše (SPEI)  0,89 (ispod 0: suvlje nego obično) | 0,89 (ispod 0: suvlje nego obično) | 2023 | 0,0 | -12,7 | -30,6 |

Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2018-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.

O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka.  [Kako povezati asistenta](https://criora.com/sr/docs/references/api-and-agents)

## Za novinare i istraživače

Citiraj ovu stranicu

U jednom redu

```
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
```

APA

```
Criora. (2026). Pakistan: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/PAK
```

BibTeX

```
@misc{criora_atlas_PAK_2026,
  author = {{Criora}},
  title = {Pakistan: profil klimatskog rizika},
  year = {2026},
  url = {https://criora.com/sr/atlas/PAK},
  urldate = {2026-11-13}
}
```

Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.

Ugradi na svoj sajt

Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.
