---
title: "Panama: klimatski rizik i karta opasnosti · Criora"
description: "Panama: rizik 42 od 100, srednji. Glavne pretnje: cunamiji i zemljotresi. Na osnovu podataka Svetske banke, INFORM i ND-GAIN."
url: "https://criora.com/sr/atlas/PAN"
language: "sr"
---

# Panama Klimatski rizik i karta opasnosti

Panama: rizik 42 od 100, srednji.

Region
:   Amerike

Podregion
:   Centralna Amerika

Prihod
:   Visok

1. Slab
2. Nizak
3. Srednji
4. Visok
5. Opasan

Neke opasnosti su ovde jake, a zemlja se s njima loše nosi, ali ocena uzima u obzir i ostale delove ispod, koji su blaži, pa je ukupni rizik srednji.

## Glavne pretnje

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 8,6 od 10 | Cunami |  | Opasan |
| 7,8 od 10 | Zemljotres |  | Visok |
| 6,1 od 10 | Epidemije |  | Visok |
| 5,9 od 10 | Priobalna poplava |  | Srednji |

[Ispod su još 4 pretnje: sukobi (1,3 od 10), suša (1,2 od 10), rečna poplava (0,2 od 10), vetar tropskih ciklona (0,0 od 10).](https://criora.com/sr/atlas/PAN#threats)

Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.

Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „denga” (9,0 od 10).

Budućnost
:   [+2,6 °C do 2080. godine u odnosu na period 1970-2000, ako emisije nastave da rastu; nivo mora uz obalu +82 cm do 2100. godine u odnosu na period 1995-2014](https://criora.com/sr/atlas/PAN#future)

Gradovi
:   [Panama](https://criora.com/sr/atlas/PAN#cities)

Mapa opasnosti

[Mapa opasnosti: Zemljotresi: koliko jako se tlo trese pri udaru čija je verovatnoća u 50 godina jedan prema deset. Izvor: GSHAP.](https://criora.com/sr/?lat=8.969963&lon=-79.534983&layer=seismic_hazard%3A%3Apga_475&band=1)

Ne osećaju se  Razorni

Zemljotresi: koliko jako se tlo trese pri udaru čija je verovatnoća u 50 godina jedan prema deset. Izvor: GSHAP.

Nisu prikazani jer ih mapa cele zemlje ne može pokazati: cunamiji.

[Otvori veliku mapu](https://criora.com/sr/?lat=8.969963&lon=-79.534983&layer=seismic_hazard%3A%3Apga_475&band=1)

Još na mapi: [požari](https://criora.com/sr/?lat=8.969963&lon=-79.534983&layer=burned_area%3A%3Aclimatology_22yr&band=1)

---

## Događaji uživo

Katastrofe koje još traju i zvanična upozorenja na snazi, prema službama koje ih prate.

Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.

[Otvori mapu uživo](https://criora.com/sr/?ref=atlas-pulse)

## Zašto je ocena 42

Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.

Za 5 godina Rizik

1. 17  Klima i energija   Slab    Poplave, suše, cikloni i epidemije, vrućina i hladnoća, energija i emisije.
2. 47  Priroda   +1,1   Srednji    Voda, hrana, zdravlje, šume i kako će ih pogoditi klimatske promene; zemljotresi i cunamiji.
3. 27  Društvo   Nizak    Siromaštvo, zdravlje, obrazovanje, nejednakost, sukobi i ljudi primorani da napuste dom.
4. 58  Rizik slabog upravljanja   Srednji    Koliko loše rade vlast, bolnice, veze, putevi i priprema za katastrofe.
5. 62  Rizik slabe adaptacije   +1,0   Visok    Koliko privreda, vlast i društvo nisu spremni da ulažu u zaštitu od klimatskih promena.

## Koje još pretnje postoje?

Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 1,3 | Sukobi |  | Slab |
| 1,2 | Suša |  | Slab |
| 0,2 | Rečna poplava |  | Slab |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona |  | Slab |

INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 0,4% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).

Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.

## El Ninjo

El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.

Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:

Novembar-januar
:   Toplije nego obično: 15 od 26 godina sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 9. Jasan znak.

Decembar-februar
:   Suvlje nego obično: 16 od 27 godina sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 9. Jasan znak.

„Toplije nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u najtoplijoj trećini. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.

Ovi redovi su prosek za zemlju. Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: nijedna nije pokazala jasan znak koji se u proseku ne vidi.

[Na koje još zemlje utiče El Ninjo](https://criora.com/sr/atlas/el-nino#PAN)

## Klima do 2050. i 2080.

Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.

+2,6 °C

### Temperatura

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   +1,9 °C → +2,6 °C

Ako emisije prestanu da rastu
:   +1,4 °C → +1,8 °C

Najtopliji mesec: toplije za oko 3,0 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.

+172 mm

### Godišnje padavine

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   +187 mm → +172 mm

Ako emisije prestanu da rastu
:   +219 mm → +289 mm

Najsuvlji mesec: oko 8 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 3.470 mm, pa će porast do 2080. biti oko 5 % godišnje sume.

1,1%

### Rečne poplave

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   1% → 1,1%

Ako emisije prestanu da rastu
:   1,2% → 1%

Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 1,4%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.

Klimatske zone zemlje

Scenario

Klimatske zone ostaju uglavnom iste do 2080.

Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.

Sada

Tropska 95%

2050

Tropska 98%

2080

Tropska 98%

Polarna: bez toplog godišnjeg dobaUmereno topla: blage zimeTropska: toplo cele godine

Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.

### Nivo mora

Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.

Bocas del Toro · Kopno pod vodom 7%Dubina vode na mapi 0 m3 m[Otvori mapu uživo](https://criora.com/sr/?lat=9.3354&lon=-82.2475&view=1&layer=flood_coastal::inundation&band=5)[Natural Earth](https://www.naturalearthdata.com/)

#### Porast nivoa mora uz obalu

1995-201420502100

Ako emisije nastave da rastu
:   +0,26 m → +0,82 m

Ako emisije prestanu da rastu
:   +0,23 m → +0,61 m

#### Gradovi do kojih bi morska voda mogla da stigne

Kopno pod vodom

Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.

Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.

Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.

## Gradovi sa sopstvenom stranicom

Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.

- [Panama](https://criora.com/sr/atlas/PAN/panama-city)   · 2,05 mil. stanovnika   Obilne kiše: 18 dana sa 20 mm kiše ili više u 2025. godini. Više nego u 79% velikih gradova sveta.  Zemljotresi: jaki potresi na čvrstom tlu (0,18 g), na mekom jači. Jače nego u 76% velikih gradova sveta.

g je ubrzanje Zemljine teže: od oko 0,1 g trese snažno i moguća su laka oštećenja zgrada.

## Proverite rizik na svojoj adresi

Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.

### Bilo koja adresa ili mesto

Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.

ili[izaberi tačku na mapi →](https://criora.com/sr/)

## Panama u globalnom kontekstu

Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.

### Centralna Amerika

3. mesto od 8, računajući od najbezbednije

1. [1KostarikaSrednji41](https://criora.com/sr/atlas/CRI)
2. [2BelizeSrednji41](https://criora.com/sr/atlas/BLZ)
3. [3PanamaSrednji42](https://criora.com/sr/atlas/PAN)
4. [4SalvadorSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/SLV)
5. [5NikaragvaSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/NIC)
6. [6MeksikoSrednji52](https://criora.com/sr/atlas/MEX)
7. [7GvatemalaSrednji54](https://criora.com/sr/atlas/GTM)
8. [8HondurasSrednji55](https://criora.com/sr/atlas/HND)

### Amerike

18. mesto od 35, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 42

1. [14ČileSrednji41](https://criora.com/sr/atlas/CHL)
2. [15KostarikaSrednji41](https://criora.com/sr/atlas/CRI)
3. [16BelizeSrednji41](https://criora.com/sr/atlas/BLZ)
4. [17KubaSrednji42](https://criora.com/sr/atlas/CUB)
5. [18PanamaSrednji42](https://criora.com/sr/atlas/PAN)
6. [19ParagvajSrednji43](https://criora.com/sr/atlas/PRY)
7. [20BrazilSrednji44](https://criora.com/sr/atlas/BRA)
8. [21ArgentinaSrednji44](https://criora.com/sr/atlas/ARG)
9. [22GvajanaSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/GUY)
10. [23SurinamSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/SUR)

### Visok dohodak

62. mesto od 64, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34

1. [55Trinidad i TobagoSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/TTO)
2. [56OmanSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/OMN)
3. [57RumunijaSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/ROU)
4. [58ČileSrednji41](https://criora.com/sr/atlas/CHL)
5. [59KostarikaSrednji41](https://criora.com/sr/atlas/CRI)
6. [60BugarskaSrednji41](https://criora.com/sr/atlas/BGR)
7. [61RusijaSrednji42](https://criora.com/sr/atlas/RUS)
8. [62PanamaSrednji42](https://criora.com/sr/atlas/PAN)
9. [63KuvajtSrednji43](https://criora.com/sr/atlas/KWT)
10. [64GvajanaSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/GUY)

### Stavite dve zemlje jednu naspram druge

Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.

[Uporedi](https://criora.com/sr/atlas/compare?a=PAN)

## Svi pokazatelji

Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.

Na primer, „Uvoz energije”: 171 % potrošnje energije za 2022. godinu. To je rizik 100,0 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 27,7, pa je razlika u odnosu na svet +72,3.

Rizik najviše podižu: Uvoz energije (100,0); Udeo obnovljive energije (71,0); Temperatura površine tla (64,7); najmanje: Pristup čistim gorivima (0,0); Stepen-dani grejanja (0,0); Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (0,6).

|  |  | Godina |  | U odnosu na svet | U odnosu na region |
| --- | --- | --- | --- | --- | --- |
| Uvoz energije  171 % potrošnje energije | 171 % potrošnje energije | 2022 | 100,0 | +72,3 | +80,9 |
| Udeo obnovljive energije  28,0 % ukupne energije | 28,0 % ukupne energije | 2021 | 71,0 | -4,3 | -9,4 |
| Temperatura površine tla  27,2 °C  Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 27,2 °C | 2021 | 64,7 | -0,3 | -0,6 |
| Stepen-dani hlađenja  2.715 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 2.715 stepen-dana | 2024 | 64,6 | +12,0 | -2,2 |
| Indeks suše (SPEI)  -1,22 (ispod 0: suvlje nego obično) | -1,22 (ispod 0: suvlje nego obično) | 2023 | 48,8 | +36,1 | +29,9 |
| Potrošnja energije po stanovniku  1.020 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 1.020 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 2023 | 48,7 | -6,4 | 0,0 |
| Emisije CO2 po stanovniku  2,74 t CO2e po stanovniku | 2,74 t CO2e po stanovniku | 2024 | 29,7 | +1,0 | +0,5 |
| Udeo obnovljive električne energije  79,3 % ukupne proizvodnje | 79,3 % ukupne proizvodnje | 2021 | 20,7 | -54,3 | -47,5 |
| Zaštita obale prirodnim staništima  88,5 od 100 | 88,5 od 100 | 2025 | 11,5 | -12,3 | -12,7 |
| Zagađenje vazduha PM2,5  11,5 µg/m³ | 11,5 µg/m³ | 2020 | 7,4 | -10,0 | -9,5 |
| Udeo uglja u električnoj energiji  3,49 % ukupne proizvodnje | 3,49 % ukupne proizvodnje | 2023 | 3,5 | -10,7 | -2,7 |
| Energetska intenzivnost  1,41 MJ po dolaru BDP-a | 1,41 MJ po dolaru BDP-a | 2021 | 2,5 | -15,0 | -11,1 |
| Rizik od rečnih poplava  0,2 od 10 | 0,2 od 10 | 2026 | 2,0 | -49,0 | -40,0 |
| Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C  0,99 dana | 0,99 dana | 2024 | 0,6 | -3,2 | -1,5 |
| Stepen-dani grejanja  1,01 stepen-dan  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 1,01 stepen-dan | 2024 | 0,0 | -10,5 | -1,1 |
| Pristup čistim gorivima  100 % stanovništva | 100 % stanovništva | 2023 | 0,0 | -8,6 | -5,6 |

Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2020-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.

O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka.  [Kako povezati asistenta](https://criora.com/sr/docs/references/api-and-agents)

## Za novinare i istraživače

Citiraj ovu stranicu

U jednom redu

```
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
```

APA

```
Criora. (2026). Panama: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/PAN
```

BibTeX

```
@misc{criora_atlas_PAN_2026,
  author = {{Criora}},
  title = {Panama: profil klimatskog rizika},
  year = {2026},
  url = {https://criora.com/sr/atlas/PAN},
  urldate = {2026-11-13}
}
```

Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.

Ugradi na svoj sajt

Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.
